Niki Berlaković potribuje evaluaciju manjinskoga školskoga zakona pri zadnjoj sjednici parlamenta. Onde se je zaključio i 2. august kot spomendan Romov.

U 23 osnovne škole Gradiš­ća ovo ljeto u 99 razredov podučavaju 1352 školarov i školaric dvojezično, na hrvat­skom i nimškom, a u ti ško­la je 350 „početnikov“. U nimški seli dvojezično podu­čavanje imaju u dvi razredi s 23 školarov, u Velikom Petarštofu i u Svetom Mihalju.

BEČ — Kako piše Hrvatski centar u svojoj izjavi „…Ovim putem vas željimo podsjetiti na to, da je naša Centar.Biblioteka na raspolaganju ne samo online, nego i uživo! U online katalogu naše knjižnice i dalje morete poiskati knjige, a sada opet morete dojti i u Centar da sami pogledate, izaberete i po­sudite knjigu iz našega velikoga izbora: široka ponuda bele­tristike, prik učbenikov pak sve do dičjih slikovnic i različnih CD-jkov a i filmov!

Ministarstvo za školstvo je prepovidalo, da se u ostalom vrimenu do praznikov podu­čavaju slobodni predmeti. Od toga je osebujno pogodjeno podučavanje hrvatskoga i ugarskoga jezika. Do sada su u sridnji škola podučavali manjinske jezike ili jutro ra­no ili kasno otpodne, za Hrvatsku redakciju Orf-a Gradišće je rekla profesorica u­gar­skoga i hrvatskoga jezika kao i predsjednica Gradiš­ćanskoga ugarskoga kulturnoga društva kao potpred­sjednica Ugarskoga Savjeta za narodnu grupu pri Savez­nom kancelarstvu mag. Iris Zsoter. Nadzornica za ma­njinsko školstvo mag. Karin Vukman-Artner u tom vidi veliku škodu za podučavanje hrvatskoga jezika.

U hrvatskom jeziku se razlikuju suglasniki po zvučnosti, ča nam većkrat zadaje poteškoće kod pisanja, o če­mu ćemo danas reći nekoliko riči.

U zadnjem broju MJS smo napomenuli da se more reći To je Kugin bal/Kugin bal, ali da moremo i pisati To je Kuga-in bal. Danas ćemo si pogledati obrazloženje za to, zač imamo ovde dvi mogućnosti.

Došla je sezona balov i sa­da i velik broj naših društav priredjuje svoje hrvatske bale.

U nimškom jeziku postoji pravilo, da se dvi imenice povežu s crticom med njimi i tako stvori nova rič, pak imamo „Kuga-Ball, Hkd-Ball…“ Ovo pravilo i mi koristimo u govoru, ada usmenom izražavanju, ali to je sa­mo dijalektalno izražavanje, germanizam, i ne pripada n­­ašemu književnomu jeziku.

Va vom novom ljeti/Bog vam daj zdravlje i veselje/I sve ča si od Njega željite/A po smrti dušno zveličenje!

Ovako lipo glasi naša čestitka ili novoljetna koleda, ku smo si do dana današnjega očuvali u mojem rodnom se­­lu Velikom Borištofu. Ako prvi put u novom ljetu stupite u nečiji stan, mu ovako koledate/benčate/čestitate. Drage štiteljice i dragi štite­lji, primite i vi ovu novoljetnu čestiku od srca!

Znamo, da se pridjevi razlikuju po rodu (muški, žen­ski, sridnji), broju (jednina i množina) i padežu (N, G, D…), a denas ćemo si pogle­dati deklinaciju pridjevov muškoga roda u jednini.

I danas ćemo se još baviti jednačenjem po zvučnosti. U prvom dijelu na ovu te­mu smo se bavili obezvučiva­njem, ada kada zvučni su­gla­snik nastaje bezvučan. Zato bi sada svakomu od poštovanoga štiteljstva moralo biti jasno, zač se piše Filežac, ali zač Fileška. A isto tako zač je stanovnica Zagreba Zagrepčanka.