U zadnjem broju MJS smo napomenuli da se more reći To je Kugin bal/Kugin bal, ali da moremo i pisati To je Kuga-in bal. Danas ćemo si pogledati obrazloženje za to, zač imamo ovde dvi mogućnosti.
Kod kratic, ke su nastale od već riči, kao npr.: CD (compakt disc [ce-de]), PIN (personal identification number [pin]), BBC (British Broadcasting Corporation [bi-bi-si]), Kuga (Kulturna zadruga [ku-ga]), Ina (Industrija nafte [i-na]), Nasa (National Aeronautics and Space Administration [na-za]), Hina (Hrvatska izvještajna novinska agencija [hi-na]) itd., se padežni nastavak dodaje po spojnici ili vezniku osnovnomu liku kratice. Kod muškoga roda nam je to dobro poznato. Tako imamo: Unesco, Unesco-a, Unesco-u ili Hak, Hak-a, Hak-u… kako smo to jur spomenuli u zadnjem broju.
Ali i kod kratic ženskoga roda moremo dodati kratici nastavke po spojnici ili vezniku. U tom slučaju samu kraticu ostavimo u osnovnom obliku, s tim da se završno A u kratici piše, ali ne čita: Kuga-in [ku-gin], Nasa-in [na-zin], Ina-in [i-nin], Hina-in [hi-nin]. Primjeri u rečenici: Na Kuga-inom balu je bilo opet jako veselo. Ste jur znali da su sva Nasa-ina istraživanja otprta javnosti putem Nasa-ine internetske baze podatkov „PubSpace“?
Ženske kratice moremo ali i leksikalizirati: Ina > Ine, Inin; Kuga > Kuge, Kugin; Nasa > Nase, Nasin;… Kot vidimo, se kod leksikaliziranja nastavki ne odvajaju veznikom ili spojnicom. Pravoda je leksikaliziranje dozvoljeno i kod muških kratic: Hkd > Hkda, Hkdov; Hak > Haka, Hakov ali u našem jeziku ne tako uobičajeno.
To ali ne znači, da leksikalizirane kratice muškoga roda ne poznamo.
Neke kratice pišemo npr. svenek u leksikaliziranom obliku i je doživljavamo kot imenice, a ne kratice: gulag (Glavnoe upravlenie ispravitel’no-trudovyh lagerej i kolonij); sonar (sound navigation and ranging), modem (modulator-demodulator), itd.
(Zorka Kinda Berlaković; 86.)