U Celovcu je Ministarstvo naobrazbe četvrtak, 16. novembra, po prvi put opet u nazočnosti, održalo Forum za manjinsko školstvo. Ljetošnje težišće su bila društva i školstvo.

Celovec – Gradišćanska i Koruška obrazovna direkcija povezuje jedno: Unutar njihovih granic se podučava – i to zaštićeno Zakonom o manjinskom školstvu – hrvatski madjarski i slovenski. Zato se jednoč u ljetu sastaje zastupničtvo i pedagoško osoblje tih dvih zemalj na takozvanom Forumu za manjinsko školstvo, kade se sudionice i sudioniki bavu pegagoškimi pitanji. Ljetos se forum po vrimenu online sastankov opet održao na licu mjesta u koruškoj obrazovnoj direkciji u Celovcu. Posebno ljetošnje težišće je bilo „Zajedno za jezike narodnih grup“ (po nimšku Verein(t) für die Volksgruppensprachen) i je prosio zastupnice i zastupnike manjinskih društav na pozornicu.

182 dvojezičnih pedagogic i pedagogov je premalo

Uvod u cjelodnevni forum dali su odgovorni za odredjene manjinske jezike. Nadzornica za manjinsko školstvo u Gradišću Karin Vukman-Artner dala je uvid u situaciju u Gradišću. Onde trenutno uči 4.400 školaric i školarov manjinski jezik. 2.300 od njih je zibralo hrvatski, kih podučavaju 182 pedagogice i pedagogi. Kot je rekla Vukman-Artner imaju sada jur ekstremni manjak pedagoškoga personala.

U budućnosti da ćedu si morati premisliti druge pute, ar da i izobraženi personal na Pedagoškoj visokoj školi ne more napuniti sva otvorena mjesta. Dodatno tomu da imaju problem raspodjele. Veliki dio hrvatskoga učiteljstva živi u sridnjem i južnom Gradišću. Personal je pred svim na sjeveru potriban, a kvalificirane pedagogice i pedagogi da polag Vukman-Artner volu onda podučavanje u jednojezičnoj školi mjesto duge vožnje u dvojezičnu.

Screening za pristup u školu, skooly i evaluacija

Vukman-Artner imala je i dobre visti. Vrijeda će biti screening za pristup u školu dostupan i na manjinski jeziki. Nadalje se trenutno evaluira manjinsko školstvo. U drugi kratki referati su predstavili, kako se med drugim more hasnovati platforma skooly za dvojezično podučavanje. U suradnji s obrazovnom direkcijom tako na primjer postoji ta platforma i na romskom jeziku, ki podučava Josef Schmidt od Roma-Servicea u Borti.

Inspiracija Megamiša

Kratki referati su bili mišljeni kot ispiracija za nazočne. Najbolje je to uspilo Slovencem, ki su predstavili projekt Megamiša. Internetska platforma neka animira dicu na čitanje i nudja kvize o 200 dičjih knjig. Platformu hasnuje kih 500 ljudi, med drugim i u škola. Za učiteljstvo je zato jur bilo organizirano 9 predavanj o tomu, kako uplesti Megamiša u nastavu.

Društva neprocijenjeno blago školstva

Popodnevno težišće foruma su bila društva. Ona da razvijaju mjesta za aktivno korišćenje jezika i su vridan izvor za suradnje. Gradišćanske Hrvatice i Hrvate su zastupali Štef Matković za Hrvatsko kulturno društvo, Angelika Kornfeind za Znanstveni institut i Tereza Grandić za Hrvatsko štamparsko društvo.

U razgovoru s Herminom Steinbach-Buchinger su dali osnovni uvid u djelovanje društva i povidali o postojeći ili mogući suradnja sa školami. Košarkaško društvo KOŠ Celovec na primjer stavlja jezik u športskom djelovanju na prvo mjesto. Jezik društva je isključivo slovenski. To da je na početku pred svim za roditelje problem, ali pokidob djela KOŠ Celovec i na športskom polju na visokoj razini, prevlada ta argument nad jezikom, koga si ljudi na treningi lako nauču.

Carmen Prašćajić od Ugarskoga kulturnoga društva povidala je o akcija sa školskimi knjigami, čiji tisak društvo redovito financira. Micka Opetnik od Katoličkoga prosvetnoga društva Šmihel je inspirirala s primjeri kazališne škole, ka ali potribuje dicu sa aktivnim ili barem pasivnim znanjem slovenskoga. Činjenica, ka povezuje društva opet sa školstvom.

Tako je i Sabine Sandrieser iż Koruške obrazovne direkcije zaključila forum: S pravim pristupom i pedagoškimi koncepti da si je sigurno da će se slovenski u škola dalje davati, iako to dici već nije materinski jezik.

Tereza Grandić