Iskoristiti mogućnosti

Od ovoga tajedna je zemaljska vlada oficijelno u službi. Čini se, da poglavar Hans Peter Doskozil kani svisno graditi na jedinstvenosti Gradišća. Mi nismo kao ostatak (austrijskoga) društva, mi smo Gradišćanci. Cirka tako je publiku u Borti pri otvaranju izložbe o bomba protiv manjin pozdravio u novoj eri. Zeleno-črljeni kontrastni program političkim tendencijam u ostaloj Austriji.

Gdo neka zastupa manjine?

U manjinskoj politiki mlini obično polaglje melju – ča to znači? Zastupničtvo manjin, ada različna društva tiraju uvijek jedno vrime ista potribovanja, su to koč bili tablice, se je zajednica u prošli ljeti fokusirala na školstvo, sprvine za Beč, u medjuvrimenu i za reformu elementarne pedagogike, ada pred svim čuvarnice. Pinez se tako i tako uvijek more – apsolutno opravdano – prositi već.

Koč i ča cijeniti

Većina manjini ništ neće dati dobrovoljno, to je bila jedna od izjavov pri podijskoj diskusiji o Članu 7. Član 7 ljetos naime skupa sa svojim Državnim ugovorom svečuje 70. obljetnicu. Da čuda toga, ča se more iz velikodušnoga Državnoga ugovora isčitati i interpretirati danas nije u potpunosti implementirano, tribalo bi biti svakomu jasno, ki je ovih pet točak koč štao (ili samo preletio).

Ča znači nova vlada za manjine?

Novo ljeto nam nije doneslo samo nove zakone i nakane, pred svim će se pamtiti po ovoj nutarnjepolitičkoj krizi. Po raspadanju koalicijskih dogovorov med drugo, treto- i četvrtoplasiranimi VP- om, SP-om i Neosov, je sada jasno, da Austriju čeka prva plavo-črna vlada i kancelar Kickl. Sve nutarnjepolitičke štrategije prepušćamo na ovom mjestu politologinjam i politologom kot i svim drugim komentaroricam i komentatorom – inako će biti čuda djela. Manjinska pitanja, odnosno u ovoj koaliciji sigurno samo zvan pitanja narodnih grup, sigurno nećedu biti na prvom mjestu pri dogovori. To ne bi ni bila u drugi koalicija. Ipak, gdo je jur jednoč gledao u stranački program novoga jačega partnera moguće vlade, FP-a, ta će opaziti jednu rečenicu: „Jezik, povijest i kultura Austrije su nimški.” U daljnjem pravoda piše, da su autohtone manjine obogaćenje i integrirani dio Austrije i „državnoga naroda” – ča god bi to bilo. FP u vezi s na- rodnimi grupami piše, da odbija „umjetno izjednačenje raznolikih europskih jezikov pomoću prisiljenoga multikulturalizma, globalizacije i doseljenja u masa.”

Dobre nakane za novo 2025. ljeto

Iako mirno vrime med Božići još nije čisto počelo, za nas u Hrvatski novina ide po ovom izdanju u zasluženu pauzu do 9. januara, kada ćete opet držati novo izdanje u ruka. Ča ada željiti za Božiće i novo 2025. ljeto? Kako rezimirati ovo ljeto i na kom polju? Na manjinskom području se je malo ča gibalo, iako se čini, da je ipak ostalo sve pri starom. Znatiželjno moremo gledati u dojduće ljeto. Ča će pisati u programi nove savezne i zemaljske vlade? Kako će se razvijati program narodnih grup u ORF-u? Ča ćedu pokrenuti nove predsjednice i predsjedniki u svoji društvi? Ča će se stati s pitanjem školstva u Beču? I će li uopće biti kakove školske reforme? Ča će biti sa stanjem slavistike u Austriji? Dost otvorenih pitanj, ka nećedu skrsnuti u novom ljetu. Optimalno ćedu na pitanja slijediti odgovori.

Konkurencija ili kooperacija?

Na koliko adventskih, predbožićnih ili božićnih priredbov ste jur bili otkad je službeno počelo adventsko vrime? Gledeć našega prepunoga kalendara mogli ste s odredjenim planiranjem pohoditi jur barem 13 priredab u 13 dan ili veljek dva na jedan. Ako ste se ada prepustili ovomu „adventskomu pripravljanju“, onda ste vjerojatno na svakoj priredbi peljali sljedeće dva razgovore: „O joj koliko priredbov je svagdir naokolo” i „Nek denas je čuda ljudi ovde, boa?”