Vesna Crnić Grotić, stručnjakinja komisije Vijeća Europe na redovitom monitoringu o implementiranju Europske čarte za regionalne i manjinske jezike, rekla je prema ORF-u, da imaju sve manjine ča skupnoga u ponašanju. Čuda puti vidu situaciju negativnije nego je zapravo, a države uprav obrnuto. One obično polipšaju situaciju. To je u prvom redu logično: Države moraju ispuniti odredjena prava. Ako ada ča nije ispunjeno, triba se to lipo zapokati, da ne bi veljek u oko spalo. A ako manjine svakih pet ljet imaju vrlu rijetku mogućnost, da se tužu o situaciji i da je zaista gdo kani poslušati, onda ćedu sigurno malo deblje namazati, nego ča bi odgovaralo.

Negledeć toga da nam fali zaistinu dobro standardno djelo o muziki gradišćanskih Hrvatic i Hrvatov, diskusija na sveučilišću za muziku i dramsku umjetnost prošli petak je pokrenula veljek cijeli red diskusijov. Diskutant Vlašić je sa svojimi izjavami o vlašćem muzičkom ukusu i zato manjkajućoj ponudi pokazao, kako teško je muzikom dostignuti sve ljude.

Iako smo očekivali čuda reakcijov, ostalo je kod jedne jedine iz hrvatskih krugov. Čini se, da falu ideje u pogledu na manjinsko školstvo i uspješno podučavanje hrvatskoga jezika: Dokle se jedni fokusiraju samo na Beč, ne znaju drugi, kako u Gradišću bolje djelati – najbolje pravoda skupa. U pogledu na ovu situaciju skraćenja stranih jezikov – i hrvatskoga – u gimnazija Hrvatice i Hrvati nimaju veliko podupiranje od drugih manjin. Slovenci imaju sa Slovenskom gimnazijom i trgovačkom školom Št. Peter Drugi sistem. U Gradišću je od gimnazijov samo u Dvojezičnoj gimnaziji u Borti hrvatski nastavni jezik. Moglo bi se sada reći, da se je u Gradišću predugo forsirao hrvatski kot strani jezik, da bi se jezik mogao podučavati u zanimljivo vrime, a ne opet jednoč kot zadnja ura u petak otpodne.

KI, UI ili AI: svejedno na kom jeziku, kratice za umjetnu inteligenciju su svagdir. Otkad učiteljice i učitelji već ne moru davati pismene zadaće, ar su velikim dijelom napisane umjetnom inteligencijom je bilo jasno, da će se ov razvitak vrijeda i zrcaliti u nastavnom planu. A čini se da osebujno u ekonomski neoliberalni stranka postoji odredjena naklonjenost prema ovakovimi riči ili pak i biračkomu klijentelu. Da se ne more stalno nadopunjevati satnica prez smanjenja drugoga se je isto moglo očekivati.

Čitajući najnoviju knjigu HKD-a, ka je izašla prilikom 100. obljetnice tambure u Gradišću – to se je svečevalo 2023. ljeta i pohodeći dodiljenje Kulturne nagrade u Koljnofu, postavlja se samo jedno pitanje: kako su tambure mogle tako uspješno osvajati svaki kut Gradišća? I u kom trenutku su nastale čvrsti stup našega identiteta?

Neka bivša savjetnica mogla je reći: „Mi smo u Savjetu podupirali toliko tamburov – svako dite u osnovnoj školi bi polag toga moralo imati vlašći instrument.”

Kad je Kolo Slavuj pred kih 25 ljet predstavilo žensku koreografiju Lipa Ane rože trga, je bio šok velik, da žene ne nosu nošnju, tako se barem povida. Da se „naši” ljudi kanu nagledati lipih nošnjov ima čuda uzrokov. Prvi je sigurno ta, da su jednostavno lipe, bogate, šare i za današnje vrime neobične. Drugi razlog je seksističke prirode, ar žene „moraju” biti lipe (i u naši krugi, „spametno” obličene) – za muže se naime kumaj kada pomina.

Autohtone narodne grupe su našle svoje mjesto u Parlamentu. Izložba „Mi smo demokracija” neka čini narodne grupe i u Austrijskom parlamentu vidljivimi. To more biti jako uspješno: 500.000 ljudi svako ljeto pohadja ovu zgradu, srce demokracije. A ako jur ne idu u posebnu dvoranu s težišćem, nekoliko činjenic o narodni grupa je uvrsteno i u glavnu dvoranu. Kade se nahadjaju dvojezične škole? Kade se po štatistiki u Austriji govori hrvatski (spoiler: skoro svagdir, ar hrvatski nije samo razgovorni jezik gradišćanskim Hrvatom nego i Hrvatom po cijeloj Austriji)?

Ljeto je još mlado, a jur se ispostavlja, da će biti iz manjinskopolitičkoga gledišća zanimljivo i izazovno. Čini se, da će 2026. ljeto nastati ljeto malih i velikih odlukov. Pokidob se koč s punim pravom veli, da hrvatska narodna grupa rado zaspi neke odluke, evo mali pregled čemu se ovo ljeto moremo veseliti.

Adventsko vrime nam je jur doneslo predbožićni dar. HKD je preuzeo ideju Kulturne inicijative Stinjaki i načinio novu arhivsku platformu, ka moru preuzeti zainteresirana sela za digitalizirano arhiviranje svojih dragocjenih stvari.

Sad je tako da se u adventu i vrijeda i u božićno vrime osebujno čuda misli na drage pokojne a isto tako na ona dobra stara vrimena. Slike, njevi poznati glasi u audio- i videosnimka kot i njev žitak zapisan u dokumenti moru biti takovo putovanje u glavi najzad k svojim ljubljenim. To je lipo nadopunjenje ovakovoga arhiva.

U Zagrebu u Matici iseljenika se je prošli petak održao 30. Forum hrvatske nacionalne manjine s težišćem na digitalizaciji, virtualnoj ponudi i korišćenju društvenih mrižov. Jedan cijeli dan su stručne predavačice i predavači kot i različne zastupnice zastupniki manjin iz ukupno 12 držav prebavili s pitanji digitalnih knjižnic i umrižavanja putem društvenih mrižov.