KroaTarantata predstavila svoj CD »Duša naša«

KroaTarantata, mlada moli­škohrvatska muzička grupa čiji člani su porijeklom iz Mundimitra (Montemitro) u južnoj Italiji je utorak, 21. januara u Hrvatskom cent­ru u Beču predstavila svoj prvi CD »Duša naša«. Kompaktna ploča sadržava 11 jačak na njevom jeziku, koga sa­mi nazivaju „na našo“. KroaTarantata je subotu pred tim sada jur tradicionalno nastu­pila na 73. Hrvatskom balu u Schön­brunnu, kade su pono­vo uduševili brojnu publiku.

Tagovi: 

Pjesnik Enes Kišević u Centru „Kad odrastem jako velik ja ću ostat dite“

Subotu, 25. januara, Hrvat­ski je centar bio pun dice, roditeljev, stariocev i staramajkov ki su došli na dru­že­nje s Enesom Kiševićem, jed­nim od naših najboljih i naj­omiljenijih suvrimenih hrvat­skih pjesnikov. Enes je u pr­vom dijelu programa čitao svoje stihe dici, a u njegovoj interpretaciji oni su zvučali razigrano i vedro. U drugom dijelu programa dica su ima­la prilike razgovarati s pjesnikom, ki je priznao da je imao tremu jer su dica naj­is­kreniji kritičari. Da im se je vidio njegov nastup i njegove pjesme, dica su pokazala ni­zom pitanj i na njih mu nije bilo lako odgovoriti: Kada ste shvatili da ste pjesnik? Kakova je to ćut pisati pjesme? Ki je vam najdraži pjes­nik? Na kraju ove subotnje matineje Hrvatskim centrom odzvanjao je dug i glasan plj­esak kim je velika i ma­la publika zahvalila Enesu Ki­ševiću na iskreni, vedri i te­p­li pjesmica, stihi. 

Kolo-Slavuj u okviru serije adventskih koncertov predstavlja i novu CD-jku „Žajačimo maljahnomu“

Folklorni ansambl Kolo-Slavuj je u nastavku lanjskih us­­pješnih adventskih koncertov „Zajačimo maljahnomu“ ljetos snimio i publicirao no­sač zvuka, CD-jku s istim naslovom. U tom svojem adventskom programu Kolo-Slavuj interpretira i prezentira kršćanske narodne napjeve kao i crikvene liturgijske jačke iz svih krajev kade živu gradišćanski Hrvati kao i iz Hrvatske. Posebno žarišće pritom leži na jačka Hrvatov na Hati, osebujno napjevov iz Hrvatskoga Jandr­o­fa i Pandrofa, s ciljem da bu­du izvodjene i objavljene jačke ke su rijetko komu još pozna­te ili pak jur zdavno bile pozabljene (G. Novak-Karall).

Tagovi: 

»Dan crikvene muzike« u Trajštofu

CrikvEni zbor Svetoga Lov­renca Trajštof pod peljanjem stud. nadsavj. mag. Zlatke Gieler ima jur dugu tradiciju u ovom selu na Poljanci i je poznat širom Gradišća. Ov zbor je utemeljen u jeseni 1965. kao mišoviti zbor pod peljanjem Zlatke Gieler. U prethodni ljeti je ženski ansambl uz peljanje školnika i kantora Alfonsa Kornfeinda bio oblikovao sv. maše pri­likom crikvenih svetačnosti. Zbor je po intenzivni proba prvi put stupio na pozornicu na Božić 1965. U sljedeći ljeti je po tradiciji nastupao na Božić, na Vazam, na Tijelovu kao i pri drugi poseb­ni i istaknuti prilika.

Tagovi: 

Pokrila nas je lavina odušev­ljenih tamburašev i folklorašev

Petar Tyran

Ov minuli vikend je bio najvjerojatnije jedan od vrhuncev u našoj tam­bu­raškoj odnosno folklornoj tradiciji. Koliko tamburašic i tamburašev je zaista stalo na pozornici u škad­nju u Traj­što­fu, vjerojatno ni člani Tambu­rice Trajštof sami ne znaju, ni­ti ne sadašnji pe­ljač i dirigent Wolfgang Kuzmić a vjerojatno niti ne njegov još uvijek aktivni iako u momentu rekonvalescentni otac Oto Kuz­mić. No mogli ih biti daleko prik 70 (!?). Gdo bi to znao tako točno? U toj velikoj riv­nji i u stalnom minjanju nije ni bilo moguće ih pobrojiti. No, jed­na brojka je vrlo jas­na ali zapravo i nevjerojatna: 500 di­ce i odraslih je u me­djuvrimenu u minulih 60 ljet „prošlo kroz ruke“ trih generacijov Kuzmićev: Adalberta, sina Ota, a sada unuka Wo­l­f­ganga. Na početku u 1959. ljetu ih je bilo pet, ki su po­čeli vježbati u raspušćenoj trgovini — a danas po 60 ljet vrlo uspješnoga djelovanja i na tradicionalnoj interpretaciji hrvatske glazbene literature ali i s novimi poleti i eks­perimenti u aranžiranju i izboru narodnih jačak i klasičnih kusićev se je ov tamburaški ansambl pokazao kao silija glazbenikov i jačkarov, kao lavina tamburice, ka je sa svojom snagom takorekuć čvrsto objamila brojnu publi­ku u dupkom punom farskom škadnju u Trajštofu prilikom svojega slavlja.