Evo, odmor je, odmaramo se svaki na svoj način a ipak svi skoro isto!

Petar Tyran

Iako smo jur dugo prik polovice kalendarskoga ljeta ipak smo sada usred ljetnih praznikov ča subjektivno znači da smo u polovici ljeta. Ovo je za mnoge od nas i pri­lika da razmišljamo, smo li sve obavili ča smo predvi­dja­li u prvoj polovici ljeta, ča smo kanili upraviti još pred ljetom, pred odmorom. Još nam se čini da imamo du­gu drugu polovicu ljeta pred na­mi. Ali nije tako, da po o­d­moru ljeto jur divovskimi ko­raki ide prema kraju i da dojdemo u postodmorni stres — kao pandan predmorskomu stresu, jer smo još kanili ovo i ono urediti, nabaviti i obavezno realizirati. A najednoč je ljeto ovde a sa časom od­mora i praznikov najednoč sve nekako stane, već ne ide da­lje kako smo mislili da bi još morali, da bi još friško sve upravili ča smo predvidjali.

„Migrantom ne smimo već davati lažno ufanje“ (2)

Grčka: Broj pridošlih ilegal­nih migrantov porastao za 122%, broj ilegalcev prema BiH 8 puti veći! U prispodo­bi s prošlim ljetom, broj pridošlih ilegalnih migrantov na granici s Grčkom poras­tao je za još i 122%, javlja Breitbart. Turska granica je pod teškim pritiskom ča je u suprotnosti s najavami EU da će se ljetos znatno sma­nji­­ti broj ilegalnih migrantov.

Migrantska balkanska ruta iz Turske, Grčke, Albanije, Črne Gore do Bosne i Hercegovine…

Četira puna ljeta po velikoj migrantskoj krizi tijekom ke se je na europske obale iskr­calo već od milijun ljudi, migranti se kreću novom balkanskom rutom i to prik BiH.

SARAJEVO/BEČ — Bižeći pred boji i siromaštvom na Bl­ižnjem Istoku, u Aziji i Afriki, stotine tisuće ljudi krenulo je 2015. i 2016. ljeta u Eu­ropu tzv. balkanskom rutom sjeverozapadno od Grčke. Ru­ta je zatvorena u marcu 2016. ljeta, a sve donedavno rijetki migranti izbigavali su putova­nje prik planina Bosne i Hercegovine. Radje su birali rutu prik Srbije na koj su morali iz­bići hrvatske i madjarske vla­sti kako bi stigli do željenih de­sti­nacijov u EU-u.

Čim oštrije su kontrole na granica u EU tim jače su to pljuske susjedom

Petar Tyran

Vrlo je zanimljivo gdo u momentu dava krivicu daje problem migracije, imigrantov (useljenikov) i emigrantov (iseljenikov) kao i biguncev i izbiglic. Na jednu stranu se medijam dava krivica, da nedostojno napuhuju temu „migranti“ i tim stvara­ju i radjaju strah med ljudi ši­rom Europe. Mediji argumen­tiraju tim, da stalno izvješća­vaju o tom ča političari zapr­a­vo svih političkih svitonazo­rov neprestano glasu i širu, naime da je „migracija“ nara­sla u najveći problem Euro­pe ali pred svim i Europske uni­je. Uprav u ovu diskusiju „ki je koga rodio“ se je koncem prošloga tajedna javio zemalj­ski poglavar Gradišća Hans Niessl (SP) šef črljeno-plave vlade u Zemlji. Predbaciva vladajućoj črno-plavoj koaliciji da čini premalo da bi pre­pričili „migraciju“, to je selje­nje ljudi pretežno iz siroma­ških azijskih i afričkih zemalj. Vrlo jasno je Niessl kri­tizi­rao, da Europska unija sa­mo ma­lo odosno ništ ne čini, da bi čuvala vanjsku granicu EU, dakle schengensku granicu u­nutar Europe. Pri tom je glas­no pokazao na to, da je Gra­diš­će u prošlosti pokazalo i dokazalo, kako se more čuva­ti vanjska granica EU, naime pred pristupom Madjarske i Slovenije kao i Slovačke Europskoj uniji: pojačnom carinom i saveznom vojskom uz granicu. 

Oliver Dragojević bio je malo i naš — gradišćanski Hrvat — za dušu!

Znali smo zapravo — jed­ni točnije, drugi s uv­je­renjem, da uvijek ima ufanja — da je Oliver pregazio prag svojega aktivnoga i nevjerojatno uspješnoga živo­ta kao pjevač i interpretator nekih od najboljih hrvatskih jačak ikada. Ča je bilo, ča je i ča će biti nadalje posebnoga na tom človiku, ki je pred 71 ljetom rodjen u premiloj, prelipoj od Boga danoj Ve­loj Luki na jednom od najlip­ših otokov na hrvatskom Jadranu, na Ko­rčuli?

Neformalni sastanak Vijeća EU u Beču

U sklopu austrijskoga pred­sjedanja Europskom unijom, u četvrtak, 19. julija je u Be­­ču počeo dvodnevni neformalni sastanak Vijeća EU-a za zapošljavanje, socijalnu politiku, zdravlje i zašćitu po­trošačev (Epsco), u formatu ministrov za zapošljavanje i socijalna pitanja. Hrvatsko izaslanstvo predvodio je ministar djela i mirovinskoga sustava Republike Hrvatske Marko Pavić. U izaslanstvu su još bili pomoćnica minis­trice za demografiju, obitelj, mlade i socijalna pitanja RH Nada Zrinušić, tr savjetnik ministra Pavića Marko Vida­kušić i glasnogovornica Renata Škalabrin. Austrijska s­avezna ministrica za djelo, socijalne posle, zdravstvo za­šćitu potrošačev i domaćin ovoga kongresa je Beate Hartinger-Klein.

Tagovi: