O problemi se moramo pominati, da bi je mogli riješiti…

Prestiž

Gradišćanskohrvatskomu jeziku fali prestiž. Je li neki jezik ima šanse za budućnost, odvisi od toga, je li ima prestiža i je li su mu govorniki jezične zajednice lojalni. Gradišćanski Hrvati su stoljeća dugo bili u kontaktu s nimškim/slovačkim/ ugarskim jezikom. U bliskoj prošlosti nimška javnost nije akceptirala hrvatski jezik, i ta­ko su Gradišćanski Hrvati bili prisiljeni, da samo u svojoj privatnoj sferi hasnuju svoj jezik. Oni iz kurtoazije u kontaktu s Nimci nadomješćaju hrvatski jezik nimškim. Svoje pravo, da u javnosti hasnuju jezik, prvič ne kanu, a drugič ne moru ishasnovati. Prvič se kanu poga­djati s Nimci i ne biti raskričani kot kverulanti, a drugič im u hrvatskom jeziku za mnoga značenja falu adekvatni izrazi. 

Kristina Grafl u Hrvatskom centru odu­ševila Bečane svojimi slikami i knjigom

Kristina Grafl gaji, njeguje svoje kulturno stablo, ko nosi jako obilati sād. U ljeta du­gom djelovanju ona se je ra­z­vila u mnogostranu stvarate­ljicu umjetnosti i kulture u Gradišću. Po izobrazbi za dizajnericu štofa apsolvira­la je studij pri profesorici Emy Hudecek u Beču i je stvara­la u struka slikarstvo i grafi­ka. Nje umjetnička djela ob­u­hvaćaju uljene slike, akvare­le, mišovitu tehniku i grafi­čka djela, a vrsna je i u stva­ranju ilustracijov za knjige isto kao i dičjih knjig. Kris­ti­na Grafl je danas istaknuta i poznata ženska stvarateljica umjetnosti u Gradišću, ka djeluje na područji slikarstva, grafike i s težiš­ćem lirike na nimškom i hrvatskom jeziku. Jur kih 40 ljet se Kristina Grafl intenzivno bavi umjetnošću i kulturom uop­će. Izlagala je ne samo u do­maćem Gradišću i širom Au­strije, nego i u susjedni ze­m­lja. Pred kratkim je sudjelovala u reprezentativnoj sku­p­noj izložbi u Haus Wittgen­stein u Beču. U okviru Ar­te mix je izložila skupa s Rudijem Svobodom i Ulrichom Gansterom.

Nova tragedija na Sredozemnom morju

Na Sredozemnom morju je p­onovo došlo do izbigličke ka­tastrofe. Prema podatkom UN-a, pred libijskom obalom se je prevrnuo brod na kom je bilo oko 700 osob. Prema dosadašnjim procjenam se je u Sredozemlju u toku ovoga ljeta utopilo 900 osob. Pro­šlo ljeto je zabilježeno da se u Sredozemnom morju utopilo 3.500 ljudi. Misiju »Ma­re Nostrum« je zaminila misija Europske unije pod nazivom »Triton«.

„Proširenje EU malo koga zanima!“

Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslov Miro Kovač u Luxemburgu: „Proširenje EU ma­lo koga zanima, ni­gdo u EU ne spominje pristupne pregovore sa Srbijom. To uop­će nije tema.“ 

LUXEMBURG-GRAD —Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslov Miro Kovač rekao je 19. aprila u Luxembourgu, kade je sudjelova na sastanku šefov diplomacije ze­malj članica EU-a, da prošire­nje malo koga zanima i da ni­gdo nije spominjao pristupne pregovore sa Srbijom.

Tagovi: 

Ča je manjinskomu jeziku potribno, da ga govorniki moru hasnovati?

Da bi pripadniki neke manjine mogli hasnovati svoj materin­ski jezik, moraju biti ispunjene tri pretpostavke, piše François Grin skupa sa svojimi kolegi u završnom izvještaju projekta o podupiranju manjinskih jezikov s naslovom „Support for Minority Languages in Europe“ (Grin et al. 2002: 80). Grin et al. velu, da su potribni tri preduvjeti: „CAPACITY, OPPORTUNITY AND DESIRE“, nai­me: KOMPETENCIJA, PRILIKA i POŽELJENJE.