Nije lako ali je moguće: Pokusiti udovoljiti sve štiteljske sloje HN!

Petar Tyran

Od znanstvene analize — kako ju je Nikola Ben­čić nazvao u 13. nastav­ku svoje serije »110 ljet Novine gradišćanskih Hrvatov« s pod­naslovom „Sadržaji (NT, KHN, NS, NT, HN…) o HN iz 1994. ljeta (tadašnji studenti Joži Buranić/Manfred Če­nar/Jandre Palatin) u okviru jednoga seminara sveuč. prof. Wolfganga Dresslera, s Insti­tuta za jezikoslovlje Bečkoga sveučilišća — je prošlo 25 ljet. Ov seminar je bio držao dislocirano u Hrvat­skom aka­de­m­skom klubu u Schwindgasse 14. u 1994. lje­tu. Na temelju toga je pak iza­šla Dresslerova publikacija (skupa s) J. F. Buranits, M. Csenar, J. Palatin: Sprache und Bewußtsein: Das Image des Kroatischen bei den burgenländischen Kroaten. In W. Holzer, R. Münz (Hgg.): Trendwende? Sprache und Ethnizität im Bgld.. Wien: Passagen Verlag 1993. 155-176.

Online-izložba Slavistike o povijesnoj većjezičnosti u Austriji

U oktobru prošloga ljeta su na bečkoj Slavistiki u okviru tematskoga tajedna »Fasci­nacija istočna Europa« pre­d­stavili poster-izložbu o povijesnoj većjezičnosti u Austri­ji, ka je sada dostala i online-izdanje. Ovo je bila jedna od nekoliko priredab u organi­zaciji Instituta za slavistiku i Instituta za istočnoeurop­sku povijest prilikom 20. p­o­stojanja Campusa (vidi HN 41/12.10.2018).

Veliki interes dijaspore za učenjem hrvatskoga jezika i kulture

Dica će moći sudjelovati u različni kreativni igraonica-djelaonica (jezična, kulturološka, likovna, novinarska, lutkarska, dramska, plesna i filmska) tr cijelom redu športskih, rekreativnih i zabavnih sadržajev. Dolazu i Hrvati iz Austrije.

NOVI VINODOLSKI — U Novom Vinodolskom, primor­skom ljetovališću bogate kulturne prošlosti, 15. julija o. lj. su započeli različni hrvatski tečaji. Temeljni cilj ovoga lje­tova­nja je da dica ka živu izvan H­r­vatske, u zajedničtvu sa svo­jimi vršnjaki iz različitih mjest u „Lijepoj Našoj“, unaprijedu svoje znanje hrvatskoga jezika te upoznaju kulturnu i prirodnu bašćinu kraja u kom boravu.

Tagovi: 

Gdo koga triba potpomagati i čija bi bila obaveza podupriti manjine

Petar Tyran

O pitanju gdo materijalno, idealno i moralno tri­ba podupirati narodne gru­pe, mnogi su jur pisali puno o tom a još već govorili. Či­njenica je da u narodni gru­pa, nacionalni manjina, etnički zajednica najprije triba voditi brigu domicilna zemlja, dr­ža­va, u daljnjem pak ona zem­lja, država, on narod odakle potiče dotična narodna gru­pa ili nacionalna manjina. U slučaju gradišćanskih Hrvatov je to dakle čisto jasno — iako podiljeno na pet zemalj odnosno držav.

Nimica Ursula von der Leyen izabrana za novu predsjednicu Europske komisije

Ursula von der Leyen, nim­ška demokršćanka i najdugo­vječnija ministrica u vladi kancelarke Angele Merkel, izabrana je 16. julija u Stras­bourgu za novu predsjednicu Europske komisije. Prva je žena na toj dužnosti, a u taj­nom glasanju na plenarnoj sjednici Europskoga parla­men­ta dostala je podršku 383 zastupnikov. Protiv je bilo 327, a suzdržanih 22. Iza­brana je većinom, ali vrlo tan­kom i jedva sklepanom većinom glasov, ča bi ju moglo učiniti slabom predsjednicom Komisije. „Oni ki želju s ma­nom jačati Europu, imat će­du u meni strastvenoga bor­ca. Medjutim, oni ki želju razarati, razbiti Europu, imati ćedu u meni žestokoga neprijatelja“ poručila je no­va predsjednica Komisije u raspravi uoči glasanja.

Tagovi: 

Demokratski savez Hrvatov u Vojvodini (Srbiji) obilježio 29 ljeta djelovanja

Demokratski savez Hrvatov u Vojvodini (Dshv) imao je i još uvijek ima peljajuću ulo­gu u poboljšanju položaja hrvatske manjine u Srbiji, njevu veću vidljivost, uspo­s­tavu partnerskih odnosev s državnimi tijeli Hrvatske i Srbije, no nije ostvario klju­čan cilj — pravo na zajamčene mandate u zastupnički tijeli domicilne države, rečeno je 15. julija u Subotici na proslavi 29. obljetnice djelovanja Dshv-a.