Na engleskom laglje, na nimškom jur dost teško — ali na hrvatskom teško za provesti

Petar Tyran

Zaista su sada mladi haovci u duhovnom okr­u­ženju glavnoga uredni­ka Novoga glasa krenuli na­javljenim putem i su išli onli­ne s ovim informativnim lis­tom Hrvatskoga akademskoga kluba. S čisto novimi idejami, prijevodi na nimški ili hrvatski, s audio-prinosi i uza to redovito aktualizirano. Do­kaz je ovo zato da ima poten­cijal med mladimi lju­di ki ka­nu pak i znaju pisati na hrva­t­skom — a to još i kako! Bilo to Viktorija Wagner, Dijana Jurković, Matthias Wagner, naravno Konstantin Vlašić a pred svim i Tereza Grandić.

Pooštrene su koronamjere u Austriji

Putniki iz rizičnih zemalj s jugoistoka Europe, prem ne­gativnoga Pcr testa, moraju u samoizolaciju. „Novo po­o­štravanje: Ni negativan test ne pomaže. Za putnike iz rizičnih zemalj 14 dnevna ka­rantena pri ulasku u Austriju“, „Prem negativnoga te­sta: Po odmoru na Balkanu obvezna karantena“, „Ulazak u Austriju iz rizičnih zemalj vrijeda samo s negativnim Pcr-testom“, samo su neki od naslovov na portali austrijskih medijov ki u srijedu navečer, 22. julija pozivajući se na austrijsku novin­sku agenciju Apa, izvješćavaju kako ćedu od petka svi putniki iz rizičnih zemalj, ki želju ući u Austriju, prem negativnoga Pcr testa na k­o­ronavirus obvezno morati i u 14-dnevnu samoizolaciju.

Hrvatska u skupini „stabilnih zemalj“, BiH i Srbija na popisu 32-ije „rizične“

Austrijsko ministarstvo zdr­a­vlja u petak, 24. julija ka­s­no navečer objavilo je pri­op­ćenje o upeljanju novih ogr­a­ničenj za putnike iz 32 rizič­ne zemlje ili rizičnih podru­čjev pri ulazu u Austriju, ka je stupila na snagu u pandi­ljak, 27. julija u polnoć, a uzrok je znatan porast bro­ja novozaraženih u ti zemlja. Od pandiljka ulazak u Austriju iz 32 rizične zemlje sa­mo s korona tes­tom, Hrvat­ska je u skupini „stabilnih zemalj“ bez og­ra­ničenj.

Ljetna izložba u galeriji umjetnosti i rukotvorin Trudice Domnanović

VELIKI BORIŠTOF (do 4. septembra) — Ljetna izložba u galeriji umjetnosti i rukotvorin Trudice Domnanović s djeli članov umjetničke zajednice KG Gradišće, ka je utemeljena 2004. ljeta (* Ilse Lichtenberger * Elke Mischling * Johannes Ram­sauer * Pierre Schrammel * Hans Wetzelsdorfer *) i čiji je cilj da pr­ezentira suvrimenu umjetnost visoke kvalitete u Austriji i prik granic.

Tagovi: 

Od hrvatskoga do dvojezičnoga dekanata: od nekad Velikoga Borištofa do Trajštofa!

Petar Tyran

U crikvenovjerskom pogl­e­du Hrvatski dekanat je nekad bio ponos gradiš­­ćanskih Hrvatov, pred svim onih u sridnjem Gradišću, ki su se držali za najčvršće ne samo u hrvatskom jezičnom pogledu nego i na području hrvatskoga školstva, izdava­nja hrvatskih školskih knjig, a ne na zadnje i u vjerskom pogledu. U crikveni posli u hr­vatski seli sridnjega Gradiš­ća nije bilo pitanje, će li biti nešto po hrvatsku. To je bilo po sebi razumljivo a niti lju­di a još manje duhovniki ništ dr­u­go ne bi dopustili, bolje re­če­no: ne bi ni razmišljali o tom ćedu li omalovažiti, zanema­ri­ti hrvatsku rič. Ovde je hrvatstvo bilo po sebi razumlji­vo. A zato sridnje Gradišće i nije moglo niti nije kanilo ra­zumiti brzu asimilaciju na jugu a još manje na sjeveru Gradišća. To je: asimilaciju ka je počela u politički krugi, a pak se je nastavila prik mu­zičko-folklornih krugov i je za­vršila na kraju i u instituciji Crikvi, u crikva po nekad naj­većim dijelom hrvatski seli, od kih je npr. Cindrof, Vul­kaprodrštof, a da ne govorimo npr. o Pandrofu po bro­ju stanovnikov veći nego sva hr­vatska sela sridnjega ili južnoga Gradišća skupa. Dakle ako smo izgubili hrvatsku rič u ti seli na Poljanci i na Hati u jednom selu smo izgubili već Hrvatic i Hrvatov nego u ostali kraji Gradišća skupa!

Banka se gasi zbog lažiranja bilancov i pronevjere

Austrijska banka Commerzialbank Mattersburg do­stala je nalog da odmah ob­u­­stavi djelo zbog sumnje u la­žiranje bilancov i pronevjere. „Ni ne razmišlja se o nastav­ku poslovanja banke. Ta ba­n­ka mora se likvidirati“, po­ručio je zemaljski poglavar Gradišća Hans Peter Dos­kozil. Šef ove regionalne ban­ke iz Matrštofa s podružnicami u okolišni seli, Martin Pucher je, po prvom saslu­ša­nju podnio ostavku, a podnio je i protiv sebe prijavu.