Zač je svaki človik jur koč bio ljubomoran?

Nijedan človik ne more tvrditi da još nije bio ljubomoran. Rič „ljubomora“ je na­stala od dvih riči, od „ljubavi“ i od „more“. Ljubav je jaka ćut simpatije prema drugomu človiku. „Mora“ je duševna bol i tuga, ka človika muči, ada mori. To znači da je ljubomora ljubav, ka boli. Ljubav človika boli onda, kad se boji da bi mogao izgu­biti ljubljenoga človika. Gdo živi u partnerstvu, je koč jur oćutio ža­lac ljubavi, i to ljubomoru.

Tagovi: 

Zač se branimo novih riči?

Jezično znanje svakoga pojedinca raste iz dana u dan. Ako si pogledamo kako to funkcionira u nimškom jezi­ku kod nas, moramo prizn­a­ti, da i ta jezik obogaćujemo redovito novimi izrazi. Pred desetimi ljeti nije još postojao izraz Sondierungsgesprä­che. Ili pomislimo sa­mo na vrlo zanimljive izraze kao Ab­wrackprämie, twittern, Hüftgold, fremdschämenili Koma­saufen. Ove riči su prema Welt online na popisu naj­važnijih novih nimških riči, ke su objavljene u Dudenu, a to su samo neke od 5000 novih riči, ke moremo najti u aktu­alnom izdanju Dudena. Pet ti­suć novih riči! A mi se uzruja­vamo, ako čujemo samo jed­nu novu rič, ku do svih dob ni­smo upotribljavali. Kako ćemo obogatiti naše jezično izražavanje, ako za skoro svaku no­vu rič velimo: „To nij po našu!“? 

Hrvatski na Pedagoškoj visokoj školi

S novim aka­demskim ljetom 2017./2018. ćedu početi sa studijem Gradišćanskohrvat­ski/Hrvatski na Pedagoškoj visokoj školi Gradišće (HN su o tom pisale). To znači da ćedu se budući učitelji i učiteljice u Željeznu mo­ći studirati Hrvatski za sve vrste škol u Gradišću. Ov st­udij se nudi u okviru Nove izobrazbe pedagogov i peda­go­gic i je nastao u uskoj kooperaciji sa Sveučilišćem Graz. Profesuru za novo­stvorenu Katedru za hrvatski jezik je dostala Zorka Kinda-Berlaković. U sljedećem objavljujemo intervju s profesoricom hrvatskoga jezika ki je pub­liciran na domaćoj stranici PH Burgenland <newsletter@ph-burgenland.at>. 

Tagovi: 

Koruška opet kaže za sve: Mainstream je ignorantan prema narodnim grupam!

Petar Tyran

Recimo istinu i tim kako je: Činjenica da su ko­ru­­ški Slovenci spomenuti u zemaljskom ustavu Koru­ške je minimalna varijanta to­ga ča bi sve moglo i tribalo biti. Da bi rič minimalno mo­gli stupnjevati tribalo bi u o­vom slučaju reći najminimal­nije. Ali minimalno jur samo po sebi veli da je to najmanje nek moguće. Rezultat diskusije, ku je ponovno započeo predsjednik koruške Narodne stranke, je nova verzija te­k­sta, u kom Koruška već ne more najti još ni vlašće riči za svoje slovenske sugradjane, nego ih posudjuje od saveznoga ustava. Ov govori o slo­venskom jeziku, o tradiciji i kulturnom jerbu, ke triba po­štivati, čuvati i podupirati, nač neka se pokaže u članku 7 Zemaljskoga ustava.