U tekućem 2020. ljetu dom­a­ći super-, skunk-, rock- i reg­gae-bend Coffeeshock Company svečuje 10. obljetnicu utemeljenja odnosno i deset ljet dugoga uspješnoga djelo­vanja na ovom segmentu domaće muzičke scene, ali sve poznatije i na nacionalni i internacionalni pozornica, z­ahvaljujuć uz ostalo i sura­d­nji s bosanskim bendom Du­bioza kolektivom kao i s au­strijskim etabliranim bendom Ruskaja.

Kako se je koronavirus uvukao jur tajedne u sve društvene pore i postao naš svakodnevni podstanar, u zaborav su pala i ona vesela i hvale vridna dogadjanja. Jedno od njih je i posebno priznanje Hrvatskoga centra gradišćanskih Hrvatov u Beču, ki je poznatoga hrvatskoga glazbenika, kantautora i jednoga od osnivačev Dubrova­čkih kavaljerov s bečkom adresom Josipa Čenića, nagradio 27. marca »Po­časnim članstvom« povodom njegovoga 60. rodjendana.

Lani su u Gradišću progla­sili „biopreokret“. U vezi s tim zemaljski poglavar Hans Peter Doskozil i zemaljska savjetnica za agrarne posle Astrid Eisenkopf u protuli­će su predstavili plan od 12 to­čak u korist pametnoga ra­s­ta. Je­d­na od tih točak je »Gradiš­ćan­ska bio-inovacijska na­gra­da«, ku su po prvi put do­dilili u če­tvrtak, 28. novembra u zbornici Zemaljskoga sabora. N­a­gradu sa dali u č­e­tiri kate­gorija: poljoprivreda, škola, pre­djelanje i projekt svitionika.

U okviru svojih hakovskih če­tvrtkov jednoč u misecu u pro­storija Hrvatskoga centra u Beču Hrvatski akademski klub (Hak) je četvrtak, 7. n­o­vembra navečer opet pozvao na informativni večer s disk­u­sijom o budućnosti Hrvat­skih novin (HN). Polag uvodnih riči pred­sjednice Hak-a, Ve­re Bu­ranić išlo je predsjedni­čtvu Hak-a za informiranje javnosti o aktualnoj situaciji Hrvatskih novin u pogledu na to kako će pojti dalje po danu X kada će na mjesto aktualnoga glavnoga uredni­ka Petra Tyrana morati stupiti negdo drugi ili znamda još i cijeli tīm urednikov i suradnikov — iako prem najavov sa svih stran da P. Tyran mo­ra vrijeda pojti u mirovinu polag njegovih riči uopće još nije odlučeno kada će (m­orati) pojti u mirovinu.

U Kugi u Velikom Borištofu je pandiljak, 8. julija krenulo ljetno podvaranje dice pod geslom Kuga4kids. Do pet­ka, 12. julija su dica u starosti od 6 do 12 ljet boravila na obitelj­skom renču Meršić u Lučmanu. Ljetos su sudje­lovala 34 dica, ka su bila po­diljena u dvi grupe. Kako je rekao glavni koordinator Lu­ka Zeichmann za Hrvatsku redakciju Orf-a Gradišće, geslo ljetošnjih pustolovin je bilo „Čarobjnak od Ozlipa“. U tečaju za lončarenje i tan­canje tajedan po­tom u Kugi je sudjelovalo 25 dice u dobi od 6 do 12 ljet.

U Nimškoj je umro dugoljet­ni farnik Fileža i Mjenova Anton Slavić u starosti od 85 ljet. Svoju mirovini je prebavio u staračkom domu u Nim­škoj u blizini Kölna. Slavić je rodjen 10. junija 1934. lje­ta u Plajgori u Ugarskoj. Po školovanju u Juri, Pešti i na Pedagoškoj visokoj školi u Pečuhu je 1956. ljeta pobig­nuo u Austriju. Išao je da­lje u Nimšku.

KÖLN — Anton Slavić je u  Bonnu je studi­rao slavistiku, a kašnje teologiju. Djelao je u Kölnu, Le­ve­rkusenu i Langen­feldu a 18 ljet dugo je bio i dušobri­žnik hrvatskih gastar­baj­te­rov. 12 ljet dugo je bio farnik u File­žu. U 1965. ljetu u Köl­nu zaredjen za duhovnika. Od 1971. lje­ta je uz nimško dušobrižničtvo pre­uzeo i skrb za hrvat­ske gastar­bajtere. Slavić je pak 1989. lje­ta nastao farnik Fileža, a od 1993. ljeta početo i Mjenova. Na tom mjes­tu je ostao do kra­ja 2001. A. Slavić je 2015. ljeta u Köl­nu svečevao svoju zla­tu mašu.

WULKAPRODRŠTOF — Školski nadsavjetnik i bivši di­rektor OŠ Rudi Prikosović je pred kratkim, 6. marca proslavio svoj 90. rodjendan. Rodjeni Mjenovac je po izobrazbi za učitelja u Beču u Marijan­u­mu bio najprije 6 ljet dugo zaposlen na financijskom uredu u Željeznu. U tom času je u­p­o­znao svoju kasniju hižnu dr­u­žicu Francisku i je bio dvi lje­ta dugo kantor u Mjenovu i u Malom Borištofu. 1958. ljeta je dostao prvo mjesto za učitelja u Rasporku, kade je dvo­ja ljeta dugo podučavao. 1960. ljeta se je preselio sa svojom ženom u Vulkaprodrštof, ka­de su obadva dostali mjesto za učitelja.

OGRŠTOF — Hrvatska li­kovna umjetnica Barbara Raič je sredinom septembra imala u Cogrštofu izložbu u vinogra­du Na velikom vrhu. Vinogradar Mate Kliković je uslišio želju umjetnice, da ovde prezentira nje velikoformatne apstraktne slike u tri i pol ure du­goj izložbi s naslovom „Po­hva­la trsju“.  U trsu Mate i Marije Kliković u Velikom vrhu u Co­grštofu našla je poznata um­jetnica Barbara Raič i nje suprug Božo Raič idealne uvje­te za ovu izložbu u naturi.

U južnogradišćanskom selu Sulzriegel, dijelu veleopćine Tarče, na cimitoru su subotu otpodne, 10. novembra po­dignuli spomenploču Romom, ke su za vrime nacionalsocijalizma proganjali i umorili. Pri ovoj spomen priredbi je sudjelivalo kih 60 ljudi.

K 80. rodjendanu se zvećega pišu retrospektive o jubilarovom djelovanju. I kod našega slavljenika bi prez većega iskanja našli priličan broj zaslug, djel i odlikovanj. O si­m­poziju u čast Nikole Benčića prilikom njegovoga 75. rodjen­dana pisale su Hrvatske novine opširno. Jur njegov dota­dašnji opus dao bi slavljeniku pravo, da se postavi na najviši pijedestal u red s najzasluženijimi velikani našega maloga naroda. Bibliografija njegovih djel u »Zborniku o Nikoli Benčiću« spominje do 2016. ljeta 616 jedinic, a nje sastavljač Petar Tyran sām priznaje, da nije potpuna. No Nikola nije ni na mig razmišljao o tom, spla­zniti na neko visoko podnožje ili sjesti u komotni naslonjač, uzdisajući tamjan kadionic i uživajući različne hvalospjeve.