Danas ćemo se baviti vidom ili aspektom glagolov. Obično ima jedna glagolska radnja dva aspekte: piti - spiti, jisti – pojisti, gledati – pogledati, učiti – naučiti. Ova glagolska kategorija je karakteristična za hrvatski jezik, kot i za druge slavske jezike. Ipak neki govorniki u našem jeziku aspekte većkrat krivo hasnuju, jer ova kategorija glagolov nij poznata u nimškom jeziku.
Čuda puti se čuje da je „ova žirija ocijenila pojedine jačkare“ ili da su „u žiriji tri člani“, ča je krivo.
Govorniki ovde vjerojatno imaju nimški izraz „die Jury“ u uhu, zbog čega i u gradišćanskohrvatskomu jeziku ovu imenicu sklanjaju/ dekliniraju po ženskomu rodu. Ipak to nije ispravno!
Drage čitateljice i dragi čitatelji ove rubrike u Hrvatski novina: U prvom ljetošnjem broju Hrvatskih novin Vam željim od srca blagoslovno i srićno novo ljeto! Neka bude dobro ljeto i neka nam svim donese pred svim zdravlja, mira, zadovoljstva ali i uspjeha i veselja u svemu ča djelamo!
Kod imenic muškoga roda moramo razlikovati, je li imenica završava na tvrd ili mekak suglasnik, jer od toga odvisi i nastavak u I sg, ki završava na –om ili –em: bratom/pužem.
Danas ćemo početi s rješenjem ganjke iz zadnjega broja Hrvatskih novin. Vjerojatno ste uganjali, da se pod kraticom i.h. krije ime i prezime našega poznatoga pisca, rodjenoga Maloborištofca, Ignaca Horvata.
Za složene kratice smo u 38. nastavku naše jezične serije ustanovili, da su sastavljene od prvih slov ili slogov svake riči jednoga izraza koga pokraćuju.
Velikimi slovami pišemo obično kratice za zemlje ili društva ali i kratice imen poznatih osob: VB (Veliki Borištof) MIM (Mlada inicijativa Mjenovo), HAK (Hrvatski akademski klub), SAD (Sjedinjene Amerikanske Države), ZIGH (Znanstveni institut Gradišćanskih Hrvatov), MMM (Mate Meršić Miloradić), AB (Augustin Blazović), AŠ (Ana Šoretić).
Ov vikend me je pitao neki čitatelj iz Beča (M.B.) zač u gradišćanskohrvatskom pišemo kraticu za gospodin s točkom (g. ili gosp.) a kraticu za gospodja (gdja) ili gospodjica bez točke (gdjica). Za njega to nije logično.
Denas ćemo se baviti odredjenimi pravili kod skraćivanja običnih kratic, kih se tribamo pridržavati u javnoj komunikaciji. (U privatnoj komunikaciji smimo riči pravoda kratiti onako, kako nam osobno odgovara.) U grad.-hrvatskom postoju sljedeća pravila za skraćivanje riči, ka su već ili manje ista kao u hrvatskom jeziku, kot nam sljedeći primjeri kažu:
Osmorazredna osnovna škola »Mihovil Naković« u Koljnofu je 19. oktobra priredila jur tradicionalno 21. po redu jezično naticanje u lipom govoru. Oko 70 dice od 6 do 14 ljet iz dvojezičnih osnovnih škol ugarskoga dijela Gradišća se je naticalo u četiri starosni kategorija. Ljetos su školari dolnjih razredov pred stručnim žirijom recitirali hrvatsku pjesmicu pokojnoga pjesnika iz Petrovoga Sela Lajoša Škrapića, a školari viših razredov su pročitali tekst Petra Jandriševića. Dir. Agnjica Sárközi i organizatorica Ingrid Klemenčić su zadovoljne s jezičnim znanjem dice.
Kratice nastaju kraćenjem jedne ili već riči, ke čudakrat upotribljavamo u pisanju: npr. je kratica od na primjer; itd. je kratica od i tako dalje; br. je kratica od broj; tzv. je kratica od takozvani … U ovi primjeri smo prikazali obične kratice, ke se tako čitaju, kot kad bi kratice bile ispisane. U pravilu se obične kratice pišu malom početnom slovom i ne dekliniraju/sklanjaju se. Ka ta kratica more ali sadržavati i veliko slovo (kW, MW, pH, Rh, S).