Dr. Iva Hraste-So­čo predstavivši knjigu prof. Lu­kića »Uvod u antropologiju izvedbe. Kome treba kazalište?« je naglasila kako ta važna interdisciplinarna (i) transdis­ciplinarna studija, na temelju najnovijih spoznajev ukazuje na iskonsku potrebu človika da nešto izvodi i da gleda druge ljude koji nešto izvodu.

Nije svakidanji dogadjaj, da se kakova knjiga od gradiš­ćanskoga Hrvata pojavi u Hrvatskoj. Zato nas neobično veseli ov izuzetni doga­djaj, monografija o Jurici Čenaru s njegovimi pjesmami u izdanju, na brigi Ðure Vidmarovića, ekscelentnoga poznavaoca naše kulturnopovijesne situacije i književnosti. Naslov knjige je »Jurica Čenar hrvatski pjesnik iz Gradišća«, Split 2015, n­a­klada Bošković, podnaslov Juričina pjesma: »rič / tvr / jezik / naš / jurica«.

Edition lex liszt i odbor za mladinu i kulturu Vulkaprodrštofa su 16. ok­to­bra po­zvali na prezentaciju knjige s pjesmicami Kristine Grafl »Spurenlesen|Slijedi« i otvaranje vrlo opsežne izložbe s nje slikami. Priredbu u dv­o­rani za različne potrebe u Vulkaprodštofu su otvorili n­a­čelnik Fric Carić i mag. Zla­t­ka Gieler, o izložbi je govorila mag. Margit Fröhlich, peljačica Zemaljske galerije Gra­dišće a o knjigi je govorila dr. Annemarie Kli­n­ger (edition lex liszt). Muzi­čki o­kvir je dao gitarist Ga­b­riel Guillen (gitara).

Ovde se, po mojoj ćuti, ne g­ovori o tvrdoći jezika nego o kruti okolnosti, jezičnopolitički, sociolingvistički odnosi med…, o životnoj situ­a­ciji unutar širjega i užega na­roda i ugroženoga kruga ne­kada svete obitelji. To nam bar sugerira tanki dio Najnovije pjesme Jurice Čenara u knjigi zagrebačkoga knji­ževnoga povjesničara i kriti­čnoga stručnjaka Ðure Vidmarovića »Jurica Čenar hrvatski pjesnik iz Gradišća«, Split 2015., str.127-202, (a knjiga ima 281 stranic).

Nije svakidašnja pojava, da ne velim da je velika izni­m­ka s mali odstupanji, da se po­kloni našemu gradišćanskohrvatskomu pjesniku, piscu kao dijelu hrvatske kulture temelji­ta pažnja po značenju, strukturnom karakteru i pjesničkoj ćutljivosti. Ravno to se je dogodilo nedavno ovom knjigo­m Ðure Vidmarovića o Jurici Če­naru. Teško je za sada odrediti doseg pjesam, u prvom redu ali analize, ar nimamo iskustva s takovim fenomenom. Zna­mo i doživljavamo, da se u matič­noj zemlji o svemu i svačemu pelja podrobna i oštra diskusija, načinja stvarna i ćutljiva analiza med kimi i mrazna na­padanja nisu velika rijetkost. Mi si toga ne moremo dopustiti, ar bi tim puhali vjetar na vjetrenjače naših „dobroželjiteljev“.

U Kugi u Velikom Borištofu su petak navečer, 27. febr­u­a­ra održali prvi literarni ve­čer pod geslom Mate Meršića Miloradića „mudrosti pun or­mar“. Pri tom su Robert Su­čić, Gizela Čenar i Martin Živković predstavili svoje naj­draže štorice, crtice odnosno pjesmice na gradišćansko­hr­vatskom jeziku. Čitali su tekste različnih autorov. Ini­cijativa za ov večer je došla od Franje Bauera.

Biblija je najproširenija i najčitanija knjiga člo­vičanstva. Nju kršćani držu za svoju svetu knjigu. Rič biblos dohadja iz grčkoga jezika, u našem jeziku biblija znači po sebi knjiga, to je Sveto pismo, nadahnuto od Boga. Zapravo je zbirka knjig i dili se u Stari i Novi Testament. Rič testament dohadja iz latinskoga jezika i znači očitovanje zadnje volje za naslijednike. U ti knjiga Bog govori ljudem, očituje, otkriva človičanstvu, to je rič božja. 

DUBROVNIK/STUTTGART-WEIMAR — U novoj 3. nakladi velikoga (17-sveščanog) Kindlerovoga leksikona književnosti (Kindlers Literaturlexikon; KLL) iz 2009. lj.  izašao je i novi članak o Iva­nu Gunduliću kao o („čisto“) hrvatskom piscu, tako da Matica Srpska (i ostali) nećedu mo­ći „prodati“ na zapadu Gund­u­lića kao srpskoga pjesnika. Ov­de je još i navedeno mjesto ro­djenja i smrti kako sada slijedi: „Du­brovnik (Kroatien)“. 

ZAGREB — Izabrani radovi Roberta P. Hajszana objavljeni su u netom tiskanoj knjizi pod naslovom Gradišćansko­hrvatske panonske teme, kojoj građa obuhvaća devet studija, feljtona i refleksija što ih je autor objavljivao u recentnoj srednjoeuropskoj periodici u više zemalja od godine 1979. do naših dana. Uvršteni radovi su: Naseljavanje hrvatskih kolo­nista na vlastelinstvu Novi Grad, Novigradski glagoljski fragment brevijara, Kršćanske Hrvatske novine, Josip Haydn - gra­dišćanskohrvatski komponist?, »Gradišćanskohrvatske narodne priče« slavljenika Antona Leopolda, Književni časopisi Hrvata u Austriji, Ivan Manlius i „Nove novine iz Ugarske“, Razvitak panonske regije - s posebnim osvrtom na gradišćansko­hrvatski element i O jezičnim obilježjima u pripovijetkama sa­kupljenim u Gradišću od Balinta Vujkova. Izdavač knjige je Hrvatska matica iseljenika.

Kako smo u Hrvatski novina pisali jur u pretprošlom broju, u Velikom Borištofu su 19. decembra predstavili knjigu slavistice Katarine Zvonarić s naslovom »Kalen­dari Gradišćanskih Hrvatov od 1806. do 2012.«. Znanstveni institut Gradiš­ćanskih Hrvatov (ZIGH) je izdao ovo diplomsko djelo kao osmi sve­zak serije GRADIŠĆANSKOHRVATSKE STUDIJE. Knjigu su predstavili Nikola Benčić i Katja Sturm-Schnabl od Be­čke slavistike. (U sljedećem zdola donašamo drugi dio Be­n­čićeve recenzije ove knjige).

Ana Šoretić, književnica i pjesnikinja iz sjevero­gra­dišćanskoga Co­grštofa, je bila 17., 18. i 19. januara tri ve­če­ri dugo u Tirolu. Na sveučilišću u Innsbrucku je uz dru­go predavala o kazališću u Cogrštofu, dan kašnje je sa čitanjem gostovala u Domu susretov u Innsbrucku a tre­ti dan je čitala u gradskoj bib­lioteki u Landecku. Autorica je bilancirala gostovanje pri tri priredba jako pozitivno i je naglasila prema Hrvatskoj redakciji ORF-a Gradišće, da su pohodniki doputovali još i iz dosta dalekih krajev i su se jako zanimali za nje djelo i program. Gostovanje u Tirolu je organizirao Jure Anker od sveučilišća u Innsbrucku, a suorganuzator je bio Gerald Kurdo­ǧlu Nitsche, izdavač pred svim i manjinske književnosti.