Znanstveni zavod Hrvatov u Ugarskoj, Histrion Bt., Croatica d.o.o. 26. septembra organizirali su spomen sjednicu pod naslovom „Od Kaptola do Ludoviceuma“ povodom 120. godišnjice ro­djenja Miroslava Krleže u Multimedijalnoj dvorani Croatice, poduzeća za informativnu i izdavačku djelatnost sa sjedišćem u Budimpešti. U prepunoj dvorani okupilo se je stotinjak za­interesiranih slušateljev, da slušaju o „Hrvatskom klasiku ki je znao ugarski“, tematski znastveni skūp, promociju knjig i gledaju ka­za­lišnu predstavu i izložbu.

Naslov u bečkom Kurieru; na stranici s natpisom Lesestoff: »Kroatisches Wien« von Josip Seršić. Povodom pristupa Hrvatske Europskoj Uniji 1. julija 2013. rešerširao je suator dr. Josip Ser­šić povijesni razvitak skupine njegovih zemljakov ki je bogat fasetami, njevu kulturu i njevo poduzetničtvo. Čitaoca očekuje jedan napeti vrimeplov ki sadržava za­nim­ljive i dosad nepoznate detalje. Počevši od Hrvat­skoga Sela na Spittelbergu pa do poznatih umjetnikov davali su i djelomično i Hrvati pečat be­čan­skoj gradskoj povijesti prošlih stoljeć tr su pridonosili kulturalnoj mnogostrukosti Dunajske Metropole.

Rič je o knjigi na nimškom jeziku autora Štefana Benczaka u izdanju Hrvatskoga štamparskoga društva u Željeznom ka na gotovo stotinu stranic daje kronološki pre­gled najvažnijih povijesnih dogadjajev vezanih uz Hrvate i Hrvatsku, počevši od 796. ljeta do 1. julija o. lj. i punopravnoga članstva u EU. „Knjiga daje sjajan pregled hrvatske povijesti, tradicije i kulture i odličan je dokaz da je Hrvatska oduvijek pripadala Sridnjoj Europi“, re­kao je hrvatski veleposlanik Go­r­dan Bakota. „Cilj je ove knjige, da na jednu stranu pobli­že upoznaje Austrijance i hrvatskoga materinskoga jezika (posebno i gradišćan­ske Hrvate) s novim članom Europske unije, s Hrvatskom. Ali je ujedno i cilj ove knjige, da o Hrvatskoj informira stanovničtvo samo nimškoga jezika i u Beču akreditirane diplomate iz cijeloga svita“, rekao je Petar Tyran u ime  izdavača HŠtD-a pri press­konferenciji povodom izlaska ove knjige 11. julija u be­čkom Cafe Landtmann.

»Hrvatska EU-član broj 28« je naslov knjige na nimškom jeziku, ku je Hrvatsko šta­m­parsko društvo iz Željezna 11. julija pre­dstavilo u Be­ču. Autor knjige, rodjeni Cindro­fac dr. Štefan Benczak knjigom kani upoznati Austrija­n­ce s novim članom Europske unije. Znanje o Hrvatskoj je dijelom jako slabo i manjkavo. Da se to znanje poviši i poboljša je takaj jedan, i to glavni cilj ove knjige u­vje­re­noga Hrvata Št. Benczaka.

»Književni prsten...« pod tim naslovom je Andrea Sapunar Knežević u Zagrebu u Erasmus nakladi izdala knjigu raspravov s težišćem o hrvatskom baroku, to znači i gradišćanskohrvatskom. Za našu manjinsku književnost je svaka rasprava o maćavski zahadjanoj književnosti naših bučnih medijov od velike važnosti. To ne samo po tematski sadržaji, nego i po oni strani, ke ne gledamo za našu literaturu toliko važnim a zapravo su to one crte, ke daju književnosti označenje prave književnosti. Za našu književnost, ka je morala i mora živiti izvan matičnoga jezičnoga i tematskoga korpusa ima sve to i dodatne strani važnosti. Najvažnija joj je, da se ona uklopi u književne kategorije kamo ona sliši, naime u opću hrvatsku književnu kulturu. (Nažalost se do sada nigdor nije bavio tom ili sličnom tematikom u kontekstu austronimške ili ugarske književnosti.)

»Po dugoj cesti« se zove nova zbirka pjesam rodjenoga Petrovišćana Lajoša Škrapića. Hrvatska samouprava Petrovoga Sela mu je izdala ovu knjigu, ka sadržava sabrana djela pjesnika i emeritiranoga profesora fizike na sveučilišću u Budimpešti. Lajoš Škrapić (74) s 40 ljet počeo je pisati pjesme na svojem hrvatskom petroviskom govoru.

Na svetak Neoskrunjenoga prijeća. 8. dec. u Koljnofu u domu kulture Hrvatsko štamparsko društvo je predstavilo najnoviju knjigu Hštd-a zbornik »Augustin Blazović — književnik, dušobrižnik«. Knjigu o benediktincu, ki je bio već od pol stoljeća dugo dušobrižnik grad. Hrvatov u Beču, i književniku dramatičaru kao i pjesniku Blazoviću (1921.- 2004.) je uredio njegov bratić Mirko Berlaković. Zbornik o Augustinu Blazoviću je ljetna knjiga Hštd-a za 2012. ljeto a dostat će ju svaki član.

U okviru »Hrvatskoga dana« 29. decembra u Čunovu (Slovačka) je bila prezentacija dvojezične, hrvatsko-slovačke knjige, monografije o selu »Čunovo naše selo/naša obec« čiji su autori sin sela dr. Jive Maász i Jožef Malinarić iz susjednoga Rosvara (Rusovce). Knjigu je predstavio Petar Tyran a muzički okvir su dali Jurica Maász i Rado Janković ml. na klaviru kao i Čunovski tamburaši. Po prezentaciji su zasvirali domaća grupa Mustang i Štrabanci iz Koljnofa.

ČUNOVO — Jive Maász je sabirač i autor (skupa s Jožefom Malinarićem) dvojezične knjige, monografije »Čunovo naše selo/naša obec«. Kako je u svojoj recenziji o knjigi rekao Petar Tyran „Veliko je veselje i radost a još veće je zadovoljstvo, da je Maász svojim Čunovcem na jednu stranu, da je Hrvatom u Slovačkoj na drugu stranu, da je cijeloj gradišćanskohrvatskoj zajednici na tretu a ne na zadnje i cijeloj hrvatskoj zajednici širom svita na četvrtu stranu napisao i poklonio uvu knjigu.

Napretkova Glavna podružnica Beč obilježila je 120. godišnjicu rodjenja Ive Andrića, nobelovca i stipendista Hkd Napredak. U srijedu, 17. listopada održano je predavanje u prepunoj dvorani Hrvatskog centra u Schwindgasse 14. Med gosti u dvorani bio je veleposlanik Republike Hrvatske u Austriji Nje. E. Gordan Bakota, a iz Veleposlanstva Bosne i Hercegovine gdja Mevlida Jerlagić. Nazočne je pozdravio Filip Zloušić, predsjednik Hkd Napredak Austrija Beč. Po kratkom uvodu doc. dr.

Dana 19. listopada Saveznu gimnaziju u Željeznom posjetio je Robert Perišić, hrvatski pisac i scenarist. Robert Perišić rodjen je 1969. godine u Splitu. Diplomirao je hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zagrebu. Objavio je sljedeće knjige: roman »Naš čovjek na terenu« (za koji je 2007. godine dobio nagradu Jutarnjeg lista za najbolju prozu 2007. lj., tr Literaturpreis der Steiermärkischen Sparkasse, Graz 2011.), knjige kratkih priča »Užas i veliki troškovi« (2002.) i »Možeš pljunuti onoga tko bude pitao za nas« (1999.), knjigu autobiografske proze »Uvod u smiješni ples« (2011.) te knjigu pjesama »Dvorac Amerika« (’95.).