Ugrožen gradišćanskohrvatski na slavistika
sri, 13/11/2024 - 11:33Austrijsko društvo za slavistiku potribuje u otvorenom pismu osiguranje znanstvenoga narašćaja za gradišćanskohrvatski jezik i kulturu.
Austrijsko društvo za slavistiku potribuje u otvorenom pismu osiguranje znanstvenoga narašćaja za gradišćanskohrvatski jezik i kulturu.
21. februara se po 25. put obilježava Dan materinskoga jezika. Dan neka opomenjuje na šarolikost jezikov na svitu i na mogućnosti u obrazovanju.
Na Dan jezikov održali su u Djelačkoj komori simpozij s naslovom „Već jezikov u medije”. Stručnimi izlaganji slijedile su podijske diskusije i primjeri iz prakse.
43 mladi iz Austrije, Hrvatske, Madjarske i Slovačke su od 9. julija do 16. julija u okviru seminara „Jezik prez granic“ prebavili tajedan dan u Vlašići na otoku Pagu.
Odbor Spkd Prosveta u Beču će i u 2020. nastaviti borbu za srpski jezik u Austriji, najavljuje Srđan Mijalković, predsjednik odbora, zadovoljan po uspješnom koncertu povodom srpskoga Novoga ljeta. On ističe da će po uspješnoj skupšćini ka je održana u decembru i osvježenja uprave o ovom ljetu nastaviti lobiranje da se takozvani Bhs (bošnjačko-hrvatsko-srpski) jezik prilagodi pravim potrebam. Podsjeća i da u Austriji status srpske zajednice nije dobar, još manje status srpskoga jezika.
Sudjelovalo je već od 30 sudionikov iz sedam zemalj ki su izlagali teme vezane za iskustvo identiteta i njegovu povijesnu ukorijenjenost u hrvatski manjinski zajednica. Uvodno predavanje održao je dr. sci. Stjepan Blažetin s Filozofskoga fakulteta Sveučilišća u Pečuhu.
Peti i šesti svezak knjige velikoga nacionalnoga projekta, ki je započeo 2008. ljeta, »Povijest hrvatskoga jezika« predstavljeni su 29. oktobra u Matici hrvatskoj u Zagrebu. Knjige su predstavili recenzenti akademik Stjepan Damjanović i Ivana Matas Ivanković, ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Željko Jozić tr urednik Ivo Pranjković i glavni urednik projekta Ante Bičanić.
Skupina od 50 mladih ljudi iz različitih hrvatskih sel Gradišća u nedilju, 28. julija je krenula na jezični tajedan u Pulu, ki organizira Hrvatsko kulturno društvo u Gradišću. Uz učenje jezika, dica su se mogla kupati i pojti u razgledavanje Pule, Brijunov i okolice. Ljetošnji jezični tečaj HKD-a u Puli se je ubrojio med one s najveć sudionikov otkada HKD priredjuje ovakovu ponudu za sridnjoškolce. Došlo je 49 školarov u starosti od 12 do 16 ljet, za ke se je skrbilo devet podvaračev.
Pri razgovoru u Centru srijedu navečer u Beču je gost Petra Tyrana bila nadzornica za manjinsko školstvo u Gradišću, mag. Karin Vukman-Artner. Glavna tema je bila nova metoda podučavanja imenom imerzija, ku su upeljali početo s ovim školskim ljetom na dvojezični osnovni škola sridnjega i južnoga Gradišća. Imerzija znači jedan tajedan podučavaju po hrvatsku a drugi tajedan po nimšku. Ali dosada to još funkcionira samo dijelom, je rekla nadzornica K. Vukman-Artner. Počeli su na neki škola sridnjega i južnoga Gradišća, dokle za sjever još išće praktikabilno rješenje. Svaka škola da si je sastavila koncept, po kom neka se počinje korak po korak.
BEČ — Učenje zna biti dosadno, suhoparno i naporno. Ali ne i imerzijom, novom nastavnom metodom upeljanoj ovo školsko ljeto u dvojezične osnovne škole u sridnjem i južnom Gradišću. Učenje po principu imerzije, ča znači tajedan dan nastave, podučavanja na hrvatskom jeziku, a tajedan na nimškom, je zanimljivo, motivirajuće i učinkovito, tvrdi nadzornica za manjinsko školstvo u Gradišću mag. K. Vukman-Artner, ka je bila gost tribine u Hrvatskom centru u Beču.
U gimnaziji Kenyongasse u sedmom bečkom kotaru su 7. junija po prvi put priredili usmenu maturu u bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku. Direktor škole Thomas Lesković, ki je rodom iz Pandrofa, je pred trimi ljeti u svojoj školi upeljao bosanski/hrvatski/srpski jezik kao obavezni predmet po izboru. U osmom razredu je devet školarov iz različnih škol u ovom predmetu. Dvimi iz škole Kenyongasse su sada položili usmenu maturu. Polag učiteljice Zrinke Kinda je sve dobro funkcioniralo i školari su bili dobro pripravni i veseli, da su mogli u svoji jeziki maturirati.