U organizaciji Matice hrvatske i Društva Lovrećanov iz Zagreba, u petak 8. aprila u Matičinoj dvorani u Zagrebu (ulica Matice hrvatske 2) predstavljena je knjiga pod nazivom »Književnost moj život« mr. Branislave Zaradić, bivše lektorice hrvatskoga jezika na Institutu za slavistiku, hrvatski jezik i književnost Sveučilišta u Beču i predsjednice bečkoga ogranka Matice hrvatske. O svojoj opširnoj recenziji knjige istaknuo je prof. Alojz Jembrih uz ostalo Zaradićeve zasluge za Bečku slavistiku a pred svim i za hrvatski jezik na Bečkom sveučilišću.

KLIMPUH — Javna knjižnica (biblioteka) općine Klimpuh je smješćena u Grünberggasse 1. Ima i e-mail adresu: buecherei@klingenbach.bgld.
Nedavno, pandiljak 4. aprila istaknuta i poznata klimpuška autorica, Doroteja Zeichmann, štala je iz svoje knjige »Mrtvi na odmoru« (Hrvatsko štamparsko društvo, Željezno 1999.) u javnoj knjižnici općine Klimpuh.

Hrvatska matica iseljenika Hmi je pozvala na svečano predstavljanje »Hrvatskoga iseljeničkoga zbornika 2011.« srijedu, 23. februara u Matičinoj dvorani na Trgu Stjepana Radića 3 u Zagrebu. Zbornik su predstavili ravnateljica Hmi-ja Katarina Fuček; dr. Rebeka Mesarić Žabčić, socijalni demograf Instituta za migracije i narodnosti; Lada Kanajet Šimić, voditeljica Odjela za školstvo, znanost i šport Hmi-ja, tr Vesna Kukavica, urednica. Prigodni glazbeni program izvodila je operna pjevačica Dragana Ištvančić. Moderator promocije je bila prof.  Ljerka Galić. U zborniku moremo najti i zanimljive priloge iz manjinskoga života autorice Katarine Tyran i Sanje Vulić.

Dean Duda je dobitnik nagrade »Zvane Črnja«. U konkurenciji trinaest autorov povjerenstvo s književnikom Danielom Načinovićem na čelu odabralo je prof. dr. Deana Dudu i njegov »Hrvatski književni bajkomat« za najbolje esejističko djelo ljeta 2010.
Nagrada je dodiljena u sklopu 8. dana eseja, ki se 22. i 23. oktobra lanjskoga ljeta  održao u Puli u organizaciji Istarskoga ogranka Društva hrvatskih književnika, a lani su bili posvećeni životu i djelu istarskog publicista i esejista Zvane Črnje (1920.-91.).

Na Dani eseja o njemu je govorilo i raspravljalo petnaestak književnikov i povjesničarov, med kimi i Milan Rakovac, Miroslav Bertoša, Josip Bratulić i Jelena Lužina. Prigodom otvorenja Dana eseja je obilježena i 20. obljetnica Istarskoga ogranka Društva hrvatskih književnika, ki trenutačno ima 17 redovitih članov tr 30 suradnikov.
Po prvi put su se za ovu nagradu naticali i gradišćanski Hrvati, naime Hrvatsko štamparsko društvo s knjigom književnih esejov Branislave Zaradić »Književnost moj život«. (ured.)

U okviru književne večeri u vezi s djelovanjem Centar-biblioteke Franjo Rotter poznata hrvatska književnica Ivana Sajko čita iz svojega romana »Rio bar« i drame  »Europa« srijedu, 16. II. (20.00) u Hrvatskom centru u Beču, Schwindgasse 14.

U kratki crta vas željimo upoznati sa znanstvenim djelom iz područja onomastike: »Volám sa, teda sam/Zovem se, dakle jesam« — Chorvátsky onomastikón Devínskej Novej Vsi/Onomastikon Devinskoga Novoga Sela. Autor knjige je strastveni zaljubljenik u svoje korijene dr. Viliam Pokorný, ki ovom knjigom i dalje proširuje opus svojih djel na znanstvenom polju. Prezentacija je bila 16. decembra u Muzeju u Devinskom Novom Selu (Slovačka). Knjigu je ocijenio i recenzirao mr. Petar Huisza.

Franolićeva knjiga o rodjenu gradišćanskomu Hrvatu »Filip Vezdin with contribution to Indic studies at the turn of the XIII century in Europe« (Prilog Filipa Vezdina Indijskim studijam na zalazu XVIII. stoljeća u Europi) potvrda je autorovih širokih kulturno povijesnih interesov i potrebe za ukazivanjem na dioničtvo hrvatskih intelektualcev u opće ljudski dosegi. Franolić u Francuskoj predaje na različiti škola i učilišći a 16 ljet na prestižnom Sveučilišću Rene Decartes (bivša Sorbonne). Sa suprugom i dicom nanovo se 1974. lj. vraća u Englesku. Onde predaje francuski i književnost u Beverley College, New Malden, Surrey. Od 1990. Franolilć je profesor francuske lingvistike i hrvatskoga jezika pri Atkinson College, York University u Torontu.

ROVINJ — Susreti književnikov hrvatskih manjin s književniki u RH održani su u Rovinju od 14. do 16. listopada. I ovo ljeto organizatori su bili Hrvatsko kulturno društvo »Franjo Glavinić«, rovinjski odbor Matice hrvatske, pulska podružnica Hrvatske matice iseljenika, uz potporu Ministarstva kulture i nadasve Grada Rovinja. Kako je uobičajeno i prijašnjih ljet, sedmi Susreti književnikov započeli su književnom večeri u Domu kulture u Rovinju.

U Požunu (Bratislavi) je dodiljena »Hviezdoslavova nagrada«, najveća nagrada ku Slovaki dodiljuju stranomu književnom prevoditelju sa svojega jezika, a drugi put u povijesti te ugledne nagrade laureat je hrvatski prevoditelj — i to Ludwig Bauer. To je Veliko priznanje hrvatskoj prijevodnoj književnosti.

Hrvatsko štamparsko društvo je kao svoju ljetnu knjigu svim svojim članom poslala »Književnost moj život« Branislave Zaradić. Kako piše Nikola Benčić u svojem uvodu ovoj knjigi uz ostalo „…Posebna su poglavlja o djelovanju mag. Zaradić od prof. Katičića, Josipa Čenića, Edithe Dihanich, Ane Stojević i dr. — i aktivnom oblikovanju društvenoga života u Matici hrvatskoj u Beču.