»Čunovo naše selu/naša obec«

U okviru »Hrvatskoga dana« 29. decembra u Čunovu (Slovačka) je bila prezentacija dvojezične, hrvatsko-slovačke knjige, monografije o selu »Čunovo naše selo/naša obec« čiji su autori sin sela dr. Jive Maász i Jožef Malinarić iz susjednoga Rosvara (Rusovce). Knjigu je predstavio Petar Tyran a muzički okvir su dali Jurica Maász i Rado Janković ml. na klaviru kao i Čunovski tamburaši. Po prezentaciji su zasvirali domaća grupa Mustang i Štrabanci iz Koljnofa.

ČUNOVO — Jive Maász je sabirač i autor (skupa s Jožefom Malinarićem) dvojezične knjige, monografije »Čunovo naše selo/naša obec«. Kako je u svojoj recenziji o knjigi rekao Petar Tyran „Veliko je veselje i radost a još veće je zadovoljstvo, da je Maász svojim Čunovcem na jednu stranu, da je Hrvatom u Slovačkoj na drugu stranu, da je cijeloj gradišćanskohrvatskoj zajednici na tretu a ne na zadnje i cijeloj hrvatskoj zajednici širom svita na četvrtu stranu napisao i poklonio uvu knjigu.

Ivo Andrić ne pripada entitetu nego svojim štiteljem

Napretkova Glavna podružnica Beč obilježila je 120. godišnjicu rodjenja Ive Andrića, nobelovca i stipendista Hkd Napredak. U srijedu, 17. listopada održano je predavanje u prepunoj dvorani Hrvatskog centra u Schwindgasse 14. Med gosti u dvorani bio je veleposlanik Republike Hrvatske u Austriji Nje. E. Gordan Bakota, a iz Veleposlanstva Bosne i Hercegovine gdja Mevlida Jerlagić. Nazočne je pozdravio Filip Zloušić, predsjednik Hkd Napredak Austrija Beč. Po kratkom uvodu doc. dr.

Hrvatski pisac i scenarist Robert Perišić u posjetu Saveznoj gimnaziji u Željeznom

Dana 19. listopada Saveznu gimnaziju u Željeznom posjetio je Robert Perišić, hrvatski pisac i scenarist. Robert Perišić rodjen je 1969. godine u Splitu. Diplomirao je hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zagrebu. Objavio je sljedeće knjige: roman »Naš čovjek na terenu« (za koji je 2007. godine dobio nagradu Jutarnjeg lista za najbolju prozu 2007. lj., tr Literaturpreis der Steiermärkischen Sparkasse, Graz 2011.), knjige kratkih priča »Užas i veliki troškovi« (2002.) i »Možeš pljunuti onoga tko bude pitao za nas« (1999.), knjigu autobiografske proze »Uvod u smiješni ples« (2011.) te knjigu pjesama »Dvorac Amerika« (’95.).

 

Nagradjena knjiga »Njemačko-hrvatski jezični dodiri u Gradišću« A. Ščukanec

Uručene su nagrade Matice hrvatske za 2010. i 2011. ljeto. Nagrada Matice hrvatske »Ljudevit Jonke« za iznimna postignuća u promicanju hrvatskoga jezika i književnosti u svijetu dodjeljuje se dr.  sc. Aleksandri Ščukanec, mladoj hrvatskoj germanistici i jezikoslovnoj kroatistkinji s Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, za knjigu »Njemačko-hrvatski jezični dodiri u Gradišću« (Hrvatske novine su o tom već pisale).

 

Tagovi: 

Vridan rukopis staroga školnika u knjigi — spominki na Ivana Németha ne blijedu

Hrvatska samouprava južnogradišćanskoga Petrovoga Sela u Ugarskoj je pozvala 1. aprila, u nedilju otpodne na prezentaciju knjige staroga školnika Ivana Németha ki se je rodio u Hrvatskom Nadalju 1880. ljeta. „U Božji Vinograd“ u Petrovo Selo — kako je i sām mogao reći — došao je kao kantor-učitelj. Umro je 1961. ljeta u Kermendu, kade je i zakopan. Svojim 37 ljet dugom djelovanjem Ivan Németh je oblikovao vjerski, kulturni i društveni život Petrovoga Sela. Preskrbio je za svaki razred školske knjige. U ono vrime je imao 128 školarov u jednom razredu. 15. marca 1905.

Tagovi: 

Vatroslav Jagić (1865.) o Filipu Vezdinu ( 1748.-1806.)

U Levandi u Koljnofu (dr. Herbert Gassner srijedu, 28. III.) i u Kugi u Velikom Borištofu (mr. Robert Sučić petak, 30. III.) predavali su o znanstveniku i pioniru europske indologije Filipu Vezdinu. Ov je napisao prvu gramatiku o sanskritu. Predavanje u Kugi je bilo u okviru nove serije »Znameniti gradišćanski Hrvati i Hrvatice«. Redovnik karmelitov Vezdin se je rodio 1748. ljeta u tada još većim dijelom hrvatskom selu Cimof (Hof/Leithagbg.) u Dolnjoj Austriji. Stupio je u red karmelitov, kade si je zibrao redovničko ime Paulinus. Filip Vezdin je napisao i blizu 60 drugih znanstvenih djel. Izašla su zvećega na latinskom jeziku. Umro je u Rimu, kade je i pokopan. U 1999. lj. su mu u indijskoj saveznoj državi Kerali postavili spomenploču s tekstom u sanskritu, na malayamskom, hrvatskom kao i engleskom jeziku. U sljedećem se slavist Alojz Jembrih sa sveučilišća u Zagrebu podrobnije bavi s Filipom Vezdinom:

U zadnje se vrijeme kod Gradišćanskih Hrvata, s pravom, govori o znamenitome Filipu Vezdinu: u Koljnofu 28. III.; Velikom Borištofu 30. III. 2012. g.;
Tagovi: