Uvodno slovo prof. dr. sc. Roberta Bacalje, ki je je priredio tradicionalne književne susrete na Brižićevin dvuoru u Preku na otoku Ugljan prik puta Zadra. U ti povijesni „preški dvuori“ su nastupili jur i gradišćanski Hrvati kao i Hrvati iz Ugarske. Kako je rekao Bacalja „…što nas vezuje sve ove godine za ovaj prostor ili kako bi naši stari rekli „kie su to maine“ (debeli konopci) ki su naš brod privezali za ovu mirnu luku — Brižićev dvuor. Prvo to je gostoprimstvo ljudi ki ovde živu, i ki su od prvoga dana otvorili svoje kuće kao da su naše.

Tribina »Hrvatska literatura i izdavačka djelatnost u Madjarskoj održala se je 16. junija u Hrvatskom centru u Beču na koj su nastupili ugledni pisci i teoretičari književnosti, tr nakladniki iz Ugarske. Cilj tribine je bio progovoriti o suvrimeni autorski osobnosti i recentni izdavački projekt Nakladničkoga neprofitnoga poduzeća Croatica iz Budimpešte tr o kvalitetnoj knjižnoj seriji pečuškoga Znanstvenoga zavoda Hrvata iz Madjarske.
 

Dana 12. maja predstavljena je treta publikacija dr. Marka Lukende pod naslovom »Presnački mučenici« u farskoj crikvi Breitenfeld u 8. kotaru, kade mr. Zvonko Brezovski fungira kao upravitelj fare. U knjigi je opisan strašni zločin ki se je dogodio 12. maja 1995. u fari Presnače u blizini Banje Luke. U ta teška vrimena se je vodio boj u Bosni i Hercegovini. Žrtva toga zločina je časna sestra Cecilija Grgić, član Družbe  sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskoga, ka je djelala na spomenutoj fari kao katehetica i svećenik Filip Lukenda, brat dr. Marka Lukende, koji živi i djela u Beču.

Mijo Jurić piše u svojoj knjigi »Osamnaesto proljeće«, ka je sad izašla i na nimškom prijevodu s naslovom »Wölfe im Frühling — ein Leben im Zeichen der Diktatur«. Za nimško izdanje ove knjige su mu napisali predgovor bivši minstar vanjskih poslov i vicekancelar Alois Mock a pogovor europarlamentarac Hannes Swoboda. Izašla je iz tiska dan pred nastupom Swobode u Hrvatkom centru u Beču.

BIZONJA — Sredinom aprila su bile pozvane dvojezične i narodnosne osnovne škole iz ugarske strane Gradišća u Dvojezičnu osnovnu školu na jezično naticanje. Goste je pozdravio načelnik sela Robert Kammerhofer, direktorica dotične škole Elsa Hidaš i savjetnica za hrvatski jezik u regiji, Edita Horvat Pauković. Med gosti su bili i Angela Šokac potpredsjednica Hrvatske državne samouprave i stručni žiri pod peljanjem nadzornice za hrvatsko školstvo u austrijskom Gradišću dvor. savj. mr.

Prilikom prezentacije knjige Branislave Zaradić »Književnost moj život« kroz priredbu u prostorija Matice hrvatske u Zagrebu (petak, 8. april) je peljao profesor francuskoga jezika i urednik godišnjaka »Lovreć opanci« prof. Ivan Bekavac-Basić.
ZAGREB/BEČ — Ovu prezentaciju Zaradićeve knjige prof. Bekavac-Basić — on zapravo uredjuje sve ča se izdaje na području Lovreća (Imotski, Hrvatska) odnosno o Lovrećani u Zagrebu — je iskoristio da malu zbirku knjig o Lovreću, uz ostalo i »Lovrećki libar« pokloni središnjoj hrvatskoj knjižnici, Centar-biblioteki »Franjo Rotter« u Beču.

U organizaciji Matice hrvatske i Društva Lovrećanov iz Zagreba, u petak 8. aprila u Matičinoj dvorani u Zagrebu (ulica Matice hrvatske 2) predstavljena je knjiga pod nazivom »Književnost moj život« mr. Branislave Zaradić, bivše lektorice hrvatskoga jezika na Institutu za slavistiku, hrvatski jezik i književnost Sveučilišta u Beču i predsjednice bečkoga ogranka Matice hrvatske. O svojoj opširnoj recenziji knjige istaknuo je prof. Alojz Jembrih uz ostalo Zaradićeve zasluge za Bečku slavistiku a pred svim i za hrvatski jezik na Bečkom sveučilišću.

KLIMPUH — Javna knjižnica (biblioteka) općine Klimpuh je smješćena u Grünberggasse 1. Ima i e-mail adresu: buecherei@klingenbach.bgld.
Nedavno, pandiljak 4. aprila istaknuta i poznata klimpuška autorica, Doroteja Zeichmann, štala je iz svoje knjige »Mrtvi na odmoru« (Hrvatsko štamparsko društvo, Željezno 1999.) u javnoj knjižnici općine Klimpuh.

Hrvatska matica iseljenika Hmi je pozvala na svečano predstavljanje »Hrvatskoga iseljeničkoga zbornika 2011.« srijedu, 23. februara u Matičinoj dvorani na Trgu Stjepana Radića 3 u Zagrebu. Zbornik su predstavili ravnateljica Hmi-ja Katarina Fuček; dr. Rebeka Mesarić Žabčić, socijalni demograf Instituta za migracije i narodnosti; Lada Kanajet Šimić, voditeljica Odjela za školstvo, znanost i šport Hmi-ja, tr Vesna Kukavica, urednica. Prigodni glazbeni program izvodila je operna pjevačica Dragana Ištvančić. Moderator promocije je bila prof.  Ljerka Galić. U zborniku moremo najti i zanimljive priloge iz manjinskoga života autorice Katarine Tyran i Sanje Vulić.

Dean Duda je dobitnik nagrade »Zvane Črnja«. U konkurenciji trinaest autorov povjerenstvo s književnikom Danielom Načinovićem na čelu odabralo je prof. dr. Deana Dudu i njegov »Hrvatski književni bajkomat« za najbolje esejističko djelo ljeta 2010.
Nagrada je dodiljena u sklopu 8. dana eseja, ki se 22. i 23. oktobra lanjskoga ljeta  održao u Puli u organizaciji Istarskoga ogranka Društva hrvatskih književnika, a lani su bili posvećeni životu i djelu istarskog publicista i esejista Zvane Črnje (1920.-91.).

Na Dani eseja o njemu je govorilo i raspravljalo petnaestak književnikov i povjesničarov, med kimi i Milan Rakovac, Miroslav Bertoša, Josip Bratulić i Jelena Lužina. Prigodom otvorenja Dana eseja je obilježena i 20. obljetnica Istarskoga ogranka Društva hrvatskih književnika, ki trenutačno ima 17 redovitih članov tr 30 suradnikov.
Po prvi put su se za ovu nagradu naticali i gradišćanski Hrvati, naime Hrvatsko štamparsko društvo s knjigom književnih esejov Branislave Zaradić »Književnost moj život«. (ured.)