Petak, 31. augusta u Koljno­fu su se sastali predstavni­ki Hrvatske matice iseljenika (Hmi) i reprezentanti sela Koljnofa u restoranu Levandi da se dogovoru o detalji u vezi II. Foruma mladih. Hmi je po prvi put priredila ov Fo­rum lani u Subotici, u Voj­vo­dini. Ljetos ćedu Forum organizirati od 21. do 23. septembra u Koljnofu. Te­ma Forumu će biti „Ma­njin­sko obrazovanje na hrvatskom jeziku — iskustva mladih“.

»Povijest Gradiš­ća­n­skih Hrvatov« je naslov prve školske knjige u Gradiš­ću, ka se bavi poviješću gradišćanskih Hrvatov početo od hrvatske prapovijesti do danas. Tristo strani opsežnu knjigu su sastavili Nikola Be­nčić, Štefan Zvonarić i Miroslav Šarić. Izdavač je Hrvatsko kulturno društvo u Gradišću. Knji­ga je u pogle­du na sadržaj tematski podiljena. Počinje s prapoviješ­ću i siže prik naseljivanja Hrvatov u staru domovinu i naseljivanja Hrvatov u novu domovinu ča do aktualnih zbivanj u 21. stoljeću.

Zemaljski savjetnik za socijalne posle Norbert Dara­bos (Spö) je prezentirao tako­zv­a­ni atlas o podvaranju u Gradišću. Knjiga sadržava uz dr­­ugo informacije o različni ponuda podvaranja u Gradiš­ću, početo od mobilnoga po­dvaranja ča do opskrbe u ne­ki domi.

U Austriji Savezna vlada jur već od 20 ljet nije povišila p­i­nezno podupiranje za narod­ne grupe. U tom pitanju Ma­djarska zadnjih pet ljet ide drugim putem, jer svako lje­to jače podupira narodne gru­pe na svojem teritoriju. Kako je pred kratkim javio Hrva­t­ski glasnik, tjednik Hrvata u Mađarskoj ćedu državne samouprave manjin dostati kljetu za 10 posto više pod­u­piranje nego ljetos.

Ugledni, poznati i priznati austrijski likovni umjetnik i član grupe, ka je u 60-i ljeti kreirala »Fantastični reali­zam« slikar Anton Lehmden je umro 7. augusta u 90. lj­e­tu života. Suosnivač spomenute »Bečke škole fantastičkoga realizma« je u minuli desetljeći živio i djelao u baroknom kaštelu u Keresturu. Redovito je sudjelivao i s gra­dišćanskimi Hrvati, na zadnje lani u jeseni kade je Hrvatski centar u kaštelu u Ke­resturu skupa s prof. Lehmdenom otkrio spomenploču Grguru Pythiraesu Mekiniću (* 1534.), protes­tan­t­skomu svećeniku, ki je umro 1617. u K­e­re­sturu. Mekinić napisao je i izdao u Keresturu zapa­d­nougarskim, danas gradiš­ćanskim Hrvatom, prve cr­i­kvene pjesmarice (1609. i 1611.) u hrvatskom jeziku, takozvane »Duševne pesne« 1609. i 1611. ljeta.

CUNDROF — Skupina gr­a­dišćanskih osnovnoškolarov je pod istragom potom kad su se igrali i glumili nacističke SS časnike (Offiziere) i Židove, p­o­kidob su prethodno pogledali film u kom je antifašisti­čki dr­u­štveni eksperiment pošao po krivu, rekao je glasnogovornik tužitelja 9. augusta. Incident se je dogodio kada su 14-ljetniki učili o Drugom svitskom boju i nacionalsocijalizmu u svojoj školi u sjeverogradišćanskom Cu­ndrofu u istočnoj Austriji, rekao je odvjetnik dice An­dreas Schweitzer za dpa.

„Da sam nešto i vidila, ne bi vam rekla“: Lokalni stanovniki pomažu migrantom u loza oko Rijeke.

RIJEKA — Da ih sad ovde dojde deset, dala bi im vode i hrane i nek’ ljudi idu svojim putem, veli mješćanka Batera, sela u zaledju Novoga Vino­dol­skoga ka, kao i svi ostali s kimi smo razgovarali na tom području, ali i na Grobniku, o migranti govori isključivo u kontekstu ljudskoga sućuti, dokazujući da prem većine negativ­nih tonov u javnom prostoru na temu izbiglic, u konkretni situacija ipak prevladava lju­d­skost i nastojanje da se pomo­gne onim u nevolji.

ŽENEVA — Kina je u pandiljak, 13. augusta žestoko demantirala da drži u zatočenič­tvu milijun etničkih Ujgurov i branila je svoju sigurnosnu p­o­litiku borbe protiv ekstremizma i terorizma. Pred Odbo­rom za ljudska prava UN u Ž­e­nevi, kineski dužnosnik Ma Youqing je jamčio da niti jed­na etnička skupina, kao ni jed­­na vjera nisu na udaru.

Četira puna ljeta po velikoj migrantskoj krizi tijekom ke se je na europske obale iskr­calo već od milijun ljudi, migranti se kreću novom balkanskom rutom i to prik BiH.

SARAJEVO/BEČ — Bižeći pred boji i siromaštvom na Bl­ižnjem Istoku, u Aziji i Afriki, stotine tisuće ljudi krenulo je 2015. i 2016. ljeta u Eu­ropu tzv. balkanskom rutom sjeverozapadno od Grčke. Ru­ta je zatvorena u marcu 2016. ljeta, a sve donedavno rijetki migranti izbigavali su putova­nje prik planina Bosne i Hercegovine. Radje su birali rutu prik Srbije na koj su morali iz­bići hrvatske i madjarske vla­sti kako bi stigli do željenih de­sti­nacijov u EU-u.

Španjolske vlasti već ne tra­žu izručenje bivšega katalo­n­skoga predsjednika Carlesa Puigdemonta i španjolski Vrhovni sud objavio je povl­a­čenje europskoga uhidbenoga naloga. Španjolska je tra­žila izručenje Puigdemonta zbog njegove ključne uloge u spornom referendumu 1. oktobra i posljedičnoga jednostranoga proglašenja ne­o­visnosti regionalnoga parlamenta na čelu sa separatisti. Puigdemont je pobigao u Bel­giju po referendumu, ali je uhićen u Nimškoj 25. marca.