U uredu Hrvatskoga kulturnoga društva u Željeznu je došlo do promjene u teamu zaposlenih suradnikov. Po odlasku tajnika Matthiasa Wagner iz Pinkovca će Katarina Zvonarić iz Velikoga Borištofa od 1. oktobra djelati 20 uri u tajednu za Hkd u Željeznu, od toga kako jur dosle deset uri za uredjiva­nje biblioteke društva.

Liza Sučić iz Gornje Pulje (14 i kćer nažalost jur pokoj­noga Robija Sučića i majke Olge) je nastupila pri 53. »Festivalu kajkavskih popev­ki« u Krapini u Hrvatskoj. Školarica Panonske gimnazije je u hrvatskoj narodnoj nošnji iz sridnjega Gradišća jačila na kajkavskom hrvatskom pjesmu „Najdraža leta“. Kao dobitnica ljetoš­njega naticanja u jačenju Grajam, u organizaciji Hrvatskoga kulturnoga društva u Gradišću, je Liza Sučić dostala poziv da sudjeluje pri ovom festivalu. Jako je za­hvalna da je smila onde jačiti. Pravoda je ov nastup za nju bilo čisto novo iskustvo.

Dugoljetna profesorica za hrvatski jezik, stud. nadsavj. mag. Angelika Kornfeind je s koncem ovoga školskoga ljeta istupila iz učiteljske slu­žbe. Rodjena Vulkaprodr­štofka je podučavala u Že­ljeznu na dijecezanskoj gimnaziji Terezijanumu, Trgovačkoj akademiji i na Višoj tehničkoj školi, a uza to je bila peljačica djelatne grupe učiteljev za hrvatski jezik na sridnji škola. Utemeljila je folklornu grupu Poljanci u rodnom Vulkaprodrštofu, s kom je doživila puno vrhuncev i dostala priznanja.

ZAGREB — Austrijski pre­d­sjednik Alexander Van der Bel­len započeo je u pandiljak, 10. septembra dvodnevni službeni po­sjet Hrvatskoj na poziv pred­sjednice Kolinde Grabar-Kita­rović, tijekom koga će se sas­tati s državnim vrhom.

(ur.)

U Galeriji dr. Vinko Perčić u Subotici, Vojvodini (Srbija) u subotu, 1. sept. je otvorena izložba Prostori memorije. Izložbu, ka će biti otvorena do kraja oktobra, otvorio je Tomislav Žigmanov, predsjed­nik Demokratskoga save­za Hrvata u Vojvodini i zastupnik u Skupštini Repub­like Srbije naglasivši koliko „našim ljudem u Vojvodini značu takovi projekti i povezivanje sa stanovničtvom nje­ve matične domovine današ­nje Republike Hrvatske.

Petak, 31. augusta u Koljno­fu su se sastali predstavni­ki Hrvatske matice iseljenika (Hmi) i reprezentanti sela Koljnofa u restoranu Levandi da se dogovoru o detalji u vezi II. Foruma mladih. Hmi je po prvi put priredila ov Fo­rum lani u Subotici, u Voj­vo­dini. Ljetos ćedu Forum organizirati od 21. do 23. septembra u Koljnofu. Te­ma Forumu će biti „Ma­njin­sko obrazovanje na hrvatskom jeziku — iskustva mladih“.

»Povijest Gradiš­ća­n­skih Hrvatov« je naslov prve školske knjige u Gradiš­ću, ka se bavi poviješću gradišćanskih Hrvatov početo od hrvatske prapovijesti do danas. Tristo strani opsežnu knjigu su sastavili Nikola Be­nčić, Štefan Zvonarić i Miroslav Šarić. Izdavač je Hrvatsko kulturno društvo u Gradišću. Knji­ga je u pogle­du na sadržaj tematski podiljena. Počinje s prapoviješ­ću i siže prik naseljivanja Hrvatov u staru domovinu i naseljivanja Hrvatov u novu domovinu ča do aktualnih zbivanj u 21. stoljeću.

Zemaljski savjetnik za socijalne posle Norbert Dara­bos (Spö) je prezentirao tako­zv­a­ni atlas o podvaranju u Gradišću. Knjiga sadržava uz dr­­ugo informacije o različni ponuda podvaranja u Gradiš­ću, početo od mobilnoga po­dvaranja ča do opskrbe u ne­ki domi.

U Austriji Savezna vlada jur već od 20 ljet nije povišila p­i­nezno podupiranje za narod­ne grupe. U tom pitanju Ma­djarska zadnjih pet ljet ide drugim putem, jer svako lje­to jače podupira narodne gru­pe na svojem teritoriju. Kako je pred kratkim javio Hrva­t­ski glasnik, tjednik Hrvata u Mađarskoj ćedu državne samouprave manjin dostati kljetu za 10 posto više pod­u­piranje nego ljetos.

Ugledni, poznati i priznati austrijski likovni umjetnik i član grupe, ka je u 60-i ljeti kreirala »Fantastični reali­zam« slikar Anton Lehmden je umro 7. augusta u 90. lj­e­tu života. Suosnivač spomenute »Bečke škole fantastičkoga realizma« je u minuli desetljeći živio i djelao u baroknom kaštelu u Keresturu. Redovito je sudjelivao i s gra­dišćanskimi Hrvati, na zadnje lani u jeseni kade je Hrvatski centar u kaštelu u Ke­resturu skupa s prof. Lehmdenom otkrio spomenploču Grguru Pythiraesu Mekiniću (* 1534.), protes­tan­t­skomu svećeniku, ki je umro 1617. u K­e­re­sturu. Mekinić napisao je i izdao u Keresturu zapa­d­nougarskim, danas gradiš­ćanskim Hrvatom, prve cr­i­kvene pjesmarice (1609. i 1611.) u hrvatskom jeziku, takozvane »Duševne pesne« 1609. i 1611. ljeta.