Spomentabla za žrtve NS-režima i grupu 40 u Beču — svečani govor prof. Käthe Sasso

U Beču na zidu današnje po­licijske stanice i nekadašnje „Liesl“, zloglasnoga zatvo­ra Gestapo-a i nacionalsocijalističke strahovlade na Ros­s­­au­er Lände 9 (nugalj Berggasse otkrili spomentab­lu političkim protivnikom na­cionalsocijalističkoga režima od 1938. do 1945. ljeta. Liva strana spomenploče od metala je posvećena Käthe Sa­s­so (rodjenoj Katici Smudić iz sridnjogradišćanskoga Šu­ševa) i kaže kratak nje životopis i da je preživila KZ Ra­vensbrück. Desna strana plo­če je posvećena spominjanju na sve žrtve nacionalsocijalizma ke su od 1938. do 1945. ljeta prisluškivali, mu­čili i ubili u ovom bivšem policijskom zatvoru na nuglu Rossauerlände i Berggasse.

Konstituirano Zakladno vijeće ORF-a

U četvrtak, 3. maja su odr­ž­ali konstituirajuću sjednicu Zakladnoga vijeća ORF-a. U ovom gremiju s 34 člani Gra­dišće sada zastupa odvjetnik, advokat Werner Dax, ki je u ovoj funkciji naslijedio Martina Ivančića, tadašnjega še­fa ureda zemaljskoga poglavara Niessla i dogoljetnoga predsjednika Hrvatskoga kulturnoga i dokumentarno­ga centra i jedan od trih alternirajućih predsjednikov hrvatskoga Narodnosnoga vijeća (Volksgruppenbeirat). Rodjeni Klimpušac od 2015. ljeta je bio u Zakladnom vijeću (Stiftungsrat) u ORF-u.

„Austrija neka bolje čuva manjinske jezike“

Austrija mogla bi već učiniti za obrambu, poštivanje i podupiranje svih čuvenih ma­njinskih jezikov. Komitet mi­nistrov Vijeća Europe je ko­n­kretno imenovalo četire hit­ne i neodgodive točke, rekao je dr. Dieter Halwachs sa Sveučilišća u Gracu. On je zastupnik komiteta struč­njakov za Čartu regionalnih i manjinskih jezikov. Jezikom svih šest autohtonih manjin u Austriji je potribno jače podupiranje, da bi je lju­di koristili u javnom životu i u administraciji. Situacija čuvanih manjinskih jezikov da se od 2012.

Govorač VP-a Gradišće za narodne grupe Fazekas: bolje podupirati manjinske jezike

Narodna stranka Gradišće u najnovije ima govorača za narodne grupe, Patrika Fazekasa. U izjavi za medije je u ovi dani potribovao brze korake za bolje podupiranje manjinskih jezikov. On tim reagira na aktualni izvješ­ćaj štručnjakov o realizaciji Europske čarte za regionalne i manjinske jezike u Austriji.

Joži Buranić u Vijeću publike Orf-a

U četvrtak, 3. maja se je no­vo konstituiralo Vijeće pub­li­ke Orf-a. Gremij, ki neka č­uva interese slušateljev i gl­edateljev Orf-a, se sastoji od ukupno 31 člana, ki zastupaju značajne društvene grupacije. Glas autotonih n­a­rodnih grup će u novom Vije­ću publike biti mag. Joži Bu­ranić od Hrvatskoga kulturnoga društva (Hkd) u kom vrši funkciju potpredsjednika za sridnje Gradišće. Buranić (50) je u toj funkciji n­aslijedio Karla Hanzla iz narodne grupe bečkih Čehov.

Jugović dalje na čelu Hrvatskoga centra

Generalnu sjednicu Hrvat. grad. kultu­r­noga dru­št­va u Beču (Hgkd) i Hrvat­skoga centra su održali četvrtak, 12. aprila redom jednu za drugom u Schwind­gasse 14.

BEČ — Hgkd je imao redov­nu generalnu sjednicu bez iz­borov. U svojem izvješćaju je predsjednik mag. Tibor Jugović naglasio da Hgkd kao jed­no od najstarijih društav gradišćanskih Hrvatov s ponosom podupira i gaji tradirane cilje i nakane društva, naime da posebno brine o gradišćanski Hr­vati svih društvenih slojev u Beču.

Carles Puigdemont je uvjetno slobodan

Puigdemont: „U španjolski zatvori kapa, čami (schma­ch­ten) gotovo cijeli vrh katalo­n­skih suverenistov, njih šest. To je jedan od uzrokov zač pokrajinski parlament Kata­lonije nije u stanju formirati izvršnu vlast.“ Kako pišu nim­ški mediji, Puigdemont mo­re biti zadovoljan privrimenom slobodom, ali njegova politička budućnost već je nego neizvjesna. Ako bi se vratio u Španjolsku, odmah bi bio uhićen, kao egzilant u inozemstvu posjeduje vrlo ograničene mogućnosti političkoga djelovanja u svojoj domovini Kataloniji.