Novo peljačtvo za DZ hrvatskih učiteljev

Dugoljetna profesorica za hrvatski jezik, stud. nadsavj. mag. Angelika Kornfeind je s koncem ovoga školskoga ljeta istupila iz učiteljske slu­žbe. Rodjena Vulkaprodr­štofka je podučavala u Že­ljeznu na dijecezanskoj gimnaziji Terezijanumu, Trgovačkoj akademiji i na Višoj tehničkoj školi, a uza to je bila peljačica djelatne grupe učiteljev za hrvatski jezik na sridnji škola. Utemeljila je folklornu grupu Poljanci u rodnom Vulkaprodrštofu, s kom je doživila puno vrhuncev i dostala priznanja.

U Subotici otvorena izložba Prostori memorije

U Galeriji dr. Vinko Perčić u Subotici, Vojvodini (Srbija) u subotu, 1. sept. je otvorena izložba Prostori memorije. Izložbu, ka će biti otvorena do kraja oktobra, otvorio je Tomislav Žigmanov, predsjed­nik Demokratskoga save­za Hrvata u Vojvodini i zastupnik u Skupštini Repub­like Srbije naglasivši koliko „našim ljudem u Vojvodini značu takovi projekti i povezivanje sa stanovničtvom nje­ve matične domovine današ­nje Republike Hrvatske.

Pripravlja se II. Forum mladih pripadnikov hrvatskih manjin u Koljnofu, u Madjarskoj

Petak, 31. augusta u Koljno­fu su se sastali predstavni­ki Hrvatske matice iseljenika (Hmi) i reprezentanti sela Koljnofa u restoranu Levandi da se dogovoru o detalji u vezi II. Foruma mladih. Hmi je po prvi put priredila ov Fo­rum lani u Subotici, u Voj­vo­dini. Ljetos ćedu Forum organizirati od 21. do 23. septembra u Koljnofu. Te­ma Forumu će biti „Ma­njin­sko obrazovanje na hrvatskom jeziku — iskustva mladih“.

Izlazi iz tiska školska knjiga o povijesti GH

»Povijest Gradiš­ća­n­skih Hrvatov« je naslov prve školske knjige u Gradiš­ću, ka se bavi poviješću gradišćanskih Hrvatov početo od hrvatske prapovijesti do danas. Tristo strani opsežnu knjigu su sastavili Nikola Be­nčić, Štefan Zvonarić i Miroslav Šarić. Izdavač je Hrvatsko kulturno društvo u Gradišću. Knji­ga je u pogle­du na sadržaj tematski podiljena. Počinje s prapoviješ­ću i siže prik naseljivanja Hrvatov u staru domovinu i naseljivanja Hrvatov u novu domovinu ča do aktualnih zbivanj u 21. stoljeću.

Već pinez za narodne grupe u Madjarskoj

U Austriji Savezna vlada jur već od 20 ljet nije povišila p­i­nezno podupiranje za narod­ne grupe. U tom pitanju Ma­djarska zadnjih pet ljet ide drugim putem, jer svako lje­to jače podupira narodne gru­pe na svojem teritoriju. Kako je pred kratkim javio Hrva­t­ski glasnik, tjednik Hrvata u Mađarskoj ćedu državne samouprave manjin dostati kljetu za 10 posto više pod­u­piranje nego ljetos.

Anton Lehmden (1928.-2018.) bio je povezan i gradišćanskimi Hrvati

Ugledni, poznati i priznati austrijski likovni umjetnik i član grupe, ka je u 60-i ljeti kreirala »Fantastični reali­zam« slikar Anton Lehmden je umro 7. augusta u 90. lj­e­tu života. Suosnivač spomenute »Bečke škole fantastičkoga realizma« je u minuli desetljeći živio i djelao u baroknom kaštelu u Keresturu. Redovito je sudjelivao i s gra­dišćanskimi Hrvati, na zadnje lani u jeseni kade je Hrvatski centar u kaštelu u Ke­resturu skupa s prof. Lehmdenom otkrio spomenploču Grguru Pythiraesu Mekiniću (* 1534.), protes­tan­t­skomu svećeniku, ki je umro 1617. u K­e­re­sturu. Mekinić napisao je i izdao u Keresturu zapa­d­nougarskim, danas gradiš­ćanskim Hrvatom, prve cr­i­kvene pjesmarice (1609. i 1611.) u hrvatskom jeziku, takozvane »Duševne pesne« 1609. i 1611. ljeta.

Austrijski tužitelj istražuje školarsku igru „časnikov SS-a“ i „Židovov“

CUNDROF — Skupina gr­a­dišćanskih osnovnoškolarov je pod istragom potom kad su se igrali i glumili nacističke SS časnike (Offiziere) i Židove, p­o­kidob su prethodno pogledali film u kom je antifašisti­čki dr­u­štveni eksperiment pošao po krivu, rekao je glasnogovornik tužitelja 9. augusta. Incident se je dogodio kada su 14-ljetniki učili o Drugom svitskom boju i nacionalsocijalizmu u svojoj školi u sjeverogradišćanskom Cu­ndrofu u istočnoj Austriji, rekao je odvjetnik dice An­dreas Schweitzer za dpa.

Riječani ne kanu odbiti gladne i žajne izbiglice

„Da sam nešto i vidila, ne bi vam rekla“: Lokalni stanovniki pomažu migrantom u loza oko Rijeke.

RIJEKA — Da ih sad ovde dojde deset, dala bi im vode i hrane i nek’ ljudi idu svojim putem, veli mješćanka Batera, sela u zaledju Novoga Vino­dol­skoga ka, kao i svi ostali s kimi smo razgovarali na tom području, ali i na Grobniku, o migranti govori isključivo u kontekstu ljudskoga sućuti, dokazujući da prem većine negativ­nih tonov u javnom prostoru na temu izbiglic, u konkretni situacija ipak prevladava lju­d­skost i nastojanje da se pomo­gne onim u nevolji.