ZAGREB — Austrijski predsjednik Alexander Van der Bellen započeo je u pandiljak, 10. septembra dvodnevni službeni posjet Hrvatskoj na poziv predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, tijekom koga će se sastati s državnim vrhom.
(ur.)
U Galeriji dr. Vinko Perčić u Subotici, Vojvodini (Srbija) u subotu, 1. sept. je otvorena izložba Prostori memorije. Izložbu, ka će biti otvorena do kraja oktobra, otvorio je Tomislav Žigmanov, predsjednik Demokratskoga saveza Hrvata u Vojvodini i zastupnik u Skupštini Republike Srbije naglasivši koliko „našim ljudem u Vojvodini značu takovi projekti i povezivanje sa stanovničtvom njeve matične domovine današnje Republike Hrvatske.
Petak, 31. augusta u Koljnofu su se sastali predstavniki Hrvatske matice iseljenika (Hmi) i reprezentanti sela Koljnofa u restoranu Levandi da se dogovoru o detalji u vezi II. Foruma mladih. Hmi je po prvi put priredila ov Forum lani u Subotici, u Vojvodini. Ljetos ćedu Forum organizirati od 21. do 23. septembra u Koljnofu. Tema Forumu će biti „Manjinsko obrazovanje na hrvatskom jeziku — iskustva mladih“.
»Povijest Gradišćanskih Hrvatov« je naslov prve školske knjige u Gradišću, ka se bavi poviješću gradišćanskih Hrvatov početo od hrvatske prapovijesti do danas. Tristo strani opsežnu knjigu su sastavili Nikola Benčić, Štefan Zvonarić i Miroslav Šarić. Izdavač je Hrvatsko kulturno društvo u Gradišću. Knjiga je u pogledu na sadržaj tematski podiljena. Počinje s prapoviješću i siže prik naseljivanja Hrvatov u staru domovinu i naseljivanja Hrvatov u novu domovinu ča do aktualnih zbivanj u 21. stoljeću.
Zemaljski savjetnik za socijalne posle Norbert Darabos (Spö) je prezentirao takozvani atlas o podvaranju u Gradišću. Knjiga sadržava uz drugo informacije o različni ponuda podvaranja u Gradišću, početo od mobilnoga podvaranja ča do opskrbe u neki domi.
U Austriji Savezna vlada jur već od 20 ljet nije povišila pinezno podupiranje za narodne grupe. U tom pitanju Madjarska zadnjih pet ljet ide drugim putem, jer svako ljeto jače podupira narodne grupe na svojem teritoriju. Kako je pred kratkim javio Hrvatski glasnik, tjednik Hrvata u Mađarskoj ćedu državne samouprave manjin dostati kljetu za 10 posto više podupiranje nego ljetos.
Ugledni, poznati i priznati austrijski likovni umjetnik i član grupe, ka je u 60-i ljeti kreirala »Fantastični realizam« slikar Anton Lehmden je umro 7. augusta u 90. ljetu života. Suosnivač spomenute »Bečke škole fantastičkoga realizma« je u minuli desetljeći živio i djelao u baroknom kaštelu u Keresturu. Redovito je sudjelivao i s gradišćanskimi Hrvati, na zadnje lani u jeseni kade je Hrvatski centar u kaštelu u Keresturu skupa s prof. Lehmdenom otkrio spomenploču Grguru Pythiraesu Mekiniću (* 1534.), protestantskomu svećeniku, ki je umro 1617. u Keresturu. Mekinić napisao je i izdao u Keresturu zapadnougarskim, danas gradišćanskim Hrvatom, prve crikvene pjesmarice (1609. i 1611.) u hrvatskom jeziku, takozvane »Duševne pesne« 1609. i 1611. ljeta.
CUNDROF — Skupina gradišćanskih osnovnoškolarov je pod istragom potom kad su se igrali i glumili nacističke SS časnike (Offiziere) i Židove, pokidob su prethodno pogledali film u kom je antifašistički društveni eksperiment pošao po krivu, rekao je glasnogovornik tužitelja 9. augusta. Incident se je dogodio kada su 14-ljetniki učili o Drugom svitskom boju i nacionalsocijalizmu u svojoj školi u sjeverogradišćanskom Cundrofu u istočnoj Austriji, rekao je odvjetnik dice Andreas Schweitzer za dpa.
„Da sam nešto i vidila, ne bi vam rekla“: Lokalni stanovniki pomažu migrantom u loza oko Rijeke.
RIJEKA — Da ih sad ovde dojde deset, dala bi im vode i hrane i nek’ ljudi idu svojim putem, veli mješćanka Batera, sela u zaledju Novoga Vinodolskoga ka, kao i svi ostali s kimi smo razgovarali na tom području, ali i na Grobniku, o migranti govori isključivo u kontekstu ljudskoga sućuti, dokazujući da prem većine negativnih tonov u javnom prostoru na temu izbiglic, u konkretni situacija ipak prevladava ljudskost i nastojanje da se pomogne onim u nevolji.
ŽENEVA — Kina je u pandiljak, 13. augusta žestoko demantirala da drži u zatočeničtvu milijun etničkih Ujgurov i branila je svoju sigurnosnu politiku borbe protiv ekstremizma i terorizma. Pred Odborom za ljudska prava UN u Ženevi, kineski dužnosnik Ma Youqing je jamčio da niti jedna etnička skupina, kao ni jedna vjera nisu na udaru.