Drugoga dana rada Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske, članice i člani Savjeta raspravljali su o konkretni otvoreni pitanji i tema ke su ključne za unapredjenje odnosev RH s Hrvati izvan RH. Tako je iz­med ostaloga razgovarano o mogućnosti olakšavanja postu­pka sticanja hrvatskoga dr­žavljanstva. Naime, za­klju­če­no je kako ta proces, posebice za pripadnike hrvat­sko­ga naroda 2., 3. i 4. generacije hrvatskih iseljenikov, predstavlja kompliciranu pr­o­ceduru ka, pri tom, često i predugo dura. U cilju rješavanja toga problema, osnovana je djelatna skupina ka će prve prijedloge donesti do protulića ovoga ljeta.

Nova austrijska vlada bit će još veća podrška Srbiji na p­u­tu k EU, ocijenio je poslanik srpskoga porijekla u Be­čkoj skupštini Nemanja Da­mnja­nović (Abgeordneter z. Wiener Landtag und Gemein­derat, Fpö).

Od 18. do 19. decembra u Zagrebu su održali konstitu­irajuću sjednicu 2. saziva S­a­vjeta Vlade Republike Hrva­t­ske za Hrvate izvan Repub­like Hrvatske. Uz izbor pre­d­sjednika i potpredsjednika 2. saziva Savjeta, na sjednici su razmatrali mogućnosti unapredjenja i jačanja suradnje na gospodarskom, znanstve­nom, kulturnom i svi drugi polji izmed RH i Hrvatov ki živu izvan nje granic. Poseban naglasak su stavili na dio vezan uz mogućnosti u­napredjenja sustava učenja hrvatskoga jezika za Hrvate izvan RH, mogućnosti surad­nje u okviru EU fondov, postupak dobivanja državljan­stva i druga statusna pitanja. Tijekom prvoga dana rada Savjeta, članom se je obratio predsjednik Vlade RH. g. Andrej Plenković.

ZAGREB — Predsjednik vlade Andrej Plenković rekao je da Hrvatska poštuje presudu hrvatsko-bosanskohercegova­čkoj šestorici, ali je nezadovo­ljan nekimi nje dijeli, posebno onimi kimi se aludira na odgovornost bivšega hrvatsko­ga državnoga vrha. „Vidili ste preciznu izjavu vlade po presude i volio bi da se ta izjava ne interpretira pogrišno nego da se čita upravo onako kako je izgovorena, to bi bilo jako važno da se ne stvara dojam da Hrvatska ne poštuje presudu“, rekao je Plenković novi­narom na gospodarskom skū­pu u organizaciji Večernjega lista i Poslovnoga dnevnika.

Gradišćanski zemaljski sa­bor je 7. decembra zaključio budžet za 2018. ljeto. Podupiranjem za narodne grupe su se u svoji govori bavili tri zastupniki, Kristijan Iledić (SP), Patrick Fazekas (VP) i slobod­ni zastupnik Steier. 

Već od 40 udrugov godišnje priredi oko 400 kulturnih do­gadjanja. Državni tajnik Sre­­dišnjega državnoga ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvon­ko Milas je naglasio da su položaj i potrebe Hrvatov ki živu u Republiki Srbiji jedan od prioritetov u djelu i djelo­vanju Vlade RH.

To su dva naslovi iz nimških dnevnih novin Die welt. Ovo ide i uz prijašnje članke u Hrvatski novina o BiH (B­o­sanski Kongres, Seršić i Inzko). U komentaru člankov iz Die Welt, kaže se na kraju Večernjakovoga teksta (Stipe Puđa): „I zbog ne­snalaženja (Chr. Schw. Schil­linga, vidi zdola), Hrvati u BiH su dopeljani u situaciju da ih se kao konstitutivni na­rod, nakon svega marginalizira i obespravljuje u njevoj domovini BiH“. Iz uredni­čkoga komentara „Sram svih nas“ R. Festingera:

Predsjedniki i potpredsjedniki svih šest savjetov za na­rodnu grupu su se četvrtak, 23. novembra sastali s novom peljačicom Odiljenja za na­rodne grupe u Saveznom kan­celarstvu. Pravnica Susanne Pfanner je naslijedila Christu Achleitner, ka je 20 ljet dugo obavila ov posao.

Šuševac Niki Berlaković će pri dojdući izbori Gradiš­ćan­ske seljačke komore u mar­cu kandidirati za predsjednika. Dugoljetni predsjednik F. St. Hautzinger naime već neće kandidirati. Berlakovića su odibrali pri spravišću Gradišćanskoga saveza seljakov, u petak, 25. novembra. 

Samo 3,3 posto zastupnikov u novom sazivu austrijskoga parlamenta je migrantskoga porijekla, a troje od njih ro­djeno je u Turskoj. U novom sazivu austrijskoga parlamenta 84 zastupniki su prvi put u poslanički klupa, ali i pored novoga sastava jedno je neprominjeno, a to je da su ljudi migrantskoga porij­ekla premalo zastupljeni.