Hrvatska samouprava gra­da Kaniže u južnoj Madjarskoj u subotu, 20. oktobra obilje­žila je dvajset ljet postojanja. Središnja svečanost započela je sv. mašom na hrvatskom jeziku ku je predvodio dekan Donjomeđimurskoga dekana­ta Antun Hoblaj iz Preloga.

KANIŽA — U bogatom kul­turno-umjetničkom programu na ulica Kaniže tr samoj sve­čanosti u Kampusu Sveučiliš­ća u Kaniži nastupili su Zrin­ska garda Čakovec, Puhački orkestar Letenye, Kaniški hrvatski zbor, Tamburaški sast­av Stoboš i Tamburaški sastav mla­dih iz Kaniže.

„Nationalfeiertag“ je nacionalni praznik Republike Au­strije kim se obilježava odla­zak okupacionih snaga SAD-a, Velike Britanije, Francu­ske i SSSR-a 1955. ljeta.

BEČ — Po Drugom svitskom boju, savezniki Sad, Velika Bri­tanija, Francuska i Sssr po­di­lili su austrijski teritorij u če­tiri okupacione zone, a državom je do 1955. upravlja­la „Saveznička komisija za Au­striju“ (Alliierte Kommission für Österreich).

Pri razgovoru u Centru srijedu navečer u Beču je gost Petra Tyrana bila nadzornica za manjinsko školstvo u Gradišću, mag. Karin Vukman-Artner. Glavna tema je bila nova metoda podučava­nja imenom imerzija, ku su upeljali početo s ovim škol­skim ljetom na dvojezični os­novni škola sridnjega i južnoga Gradišća. Imerzija zn­a­či jedan tajedan podučavaju po hrvatsku a drugi tajedan po nimšku. Ali dosada to još funkcionira samo dijelom, je rekla nadzornica K. Vu­k­man-Artner. Počeli su na ne­ki škola sridnjega i južnoga Gradišća, dokle za sje­ver još išće praktikabilno rješe­nje. Svaka škola da si je sas­tavila koncept, po kom ne­ka se počinje korak po korak.

BEČ — Učenje zna biti dosadno, suhoparno i naporno. Ali ne i imerzijom, novom nastavnom metodom upeljanoj ovo školsko ljeto u dvojezič­ne osnovne škole u sridnjem i ju­ž­nom Gradišću. Učenje po prin­cipu imerzije, ča znači ta­je­dan dan nastave, podučavanja na hrvat­skom jeziku, a tajedan na nim­škom, je zanimljivo, motivirajuće i učinkovito, tvrdi nad­zornica za manjinsko školstvo u Gradišću mag. K. Vuk­man-Artner, ka je bila gost tribine u Hrvatskom centru u Beču.

U uredu Hrvatskoga kulturnoga društva u Željeznu je došlo do promjene u teamu zaposlenih suradnikov. Po odlasku tajnika Matthiasa Wagner iz Pinkovca će Katarina Zvonarić iz Velikoga Borištofa od 1. oktobra djelati 20 uri u tajednu za Hkd u Željeznu, od toga kako jur dosle deset uri za uredjiva­nje biblioteke društva.

Liza Sučić iz Gornje Pulje (14 i kćer nažalost jur pokoj­noga Robija Sučića i majke Olge) je nastupila pri 53. »Festivalu kajkavskih popev­ki« u Krapini u Hrvatskoj. Školarica Panonske gimnazije je u hrvatskoj narodnoj nošnji iz sridnjega Gradišća jačila na kajkavskom hrvatskom pjesmu „Najdraža leta“. Kao dobitnica ljetoš­njega naticanja u jačenju Grajam, u organizaciji Hrvatskoga kulturnoga društva u Gradišću, je Liza Sučić dostala poziv da sudjeluje pri ovom festivalu. Jako je za­hvalna da je smila onde jačiti. Pravoda je ov nastup za nju bilo čisto novo iskustvo.

Dugoljetna profesorica za hrvatski jezik, stud. nadsavj. mag. Angelika Kornfeind je s koncem ovoga školskoga ljeta istupila iz učiteljske slu­žbe. Rodjena Vulkaprodr­štofka je podučavala u Že­ljeznu na dijecezanskoj gimnaziji Terezijanumu, Trgovačkoj akademiji i na Višoj tehničkoj školi, a uza to je bila peljačica djelatne grupe učiteljev za hrvatski jezik na sridnji škola. Utemeljila je folklornu grupu Poljanci u rodnom Vulkaprodrštofu, s kom je doživila puno vrhuncev i dostala priznanja.

ZAGREB — Austrijski pre­d­sjednik Alexander Van der Bel­len započeo je u pandiljak, 10. septembra dvodnevni službeni po­sjet Hrvatskoj na poziv pred­sjednice Kolinde Grabar-Kita­rović, tijekom koga će se sas­tati s državnim vrhom.

(ur.)

U Galeriji dr. Vinko Perčić u Subotici, Vojvodini (Srbija) u subotu, 1. sept. je otvorena izložba Prostori memorije. Izložbu, ka će biti otvorena do kraja oktobra, otvorio je Tomislav Žigmanov, predsjed­nik Demokratskoga save­za Hrvata u Vojvodini i zastupnik u Skupštini Repub­like Srbije naglasivši koliko „našim ljudem u Vojvodini značu takovi projekti i povezivanje sa stanovničtvom nje­ve matične domovine današ­nje Republike Hrvatske.

Petak, 31. augusta u Koljno­fu su se sastali predstavni­ki Hrvatske matice iseljenika (Hmi) i reprezentanti sela Koljnofa u restoranu Levandi da se dogovoru o detalji u vezi II. Foruma mladih. Hmi je po prvi put priredila ov Fo­rum lani u Subotici, u Voj­vo­dini. Ljetos ćedu Forum organizirati od 21. do 23. septembra u Koljnofu. Te­ma Forumu će biti „Ma­njin­sko obrazovanje na hrvatskom jeziku — iskustva mladih“.

»Povijest Gradiš­ća­n­skih Hrvatov« je naslov prve školske knjige u Gradiš­ću, ka se bavi poviješću gradišćanskih Hrvatov početo od hrvatske prapovijesti do danas. Tristo strani opsežnu knjigu su sastavili Nikola Be­nčić, Štefan Zvonarić i Miroslav Šarić. Izdavač je Hrvatsko kulturno društvo u Gradišću. Knji­ga je u pogle­du na sadržaj tematski podiljena. Počinje s prapoviješ­ću i siže prik naseljivanja Hrvatov u staru domovinu i naseljivanja Hrvatov u novu domovinu ča do aktualnih zbivanj u 21. stoljeću.