Pri razgovoru u Centru srijedu navečer u Beču je gost Petra Tyrana bila nadzornica za manjinsko školstvo u Gradišću, mag. Karin Vukman-Artner. Glavna tema je bila nova metoda podučavanja imenom imerzija, ku su upeljali početo s ovim školskim ljetom na dvojezični osnovni škola sridnjega i južnoga Gradišća. Imerzija znači jedan tajedan podučavaju po hrvatsku a drugi tajedan po nimšku. Ali dosada to još funkcionira samo dijelom, je rekla nadzornica K. Vukman-Artner. Počeli su na neki škola sridnjega i južnoga Gradišća, dokle za sjever još išće praktikabilno rješenje. Svaka škola da si je sastavila koncept, po kom neka se počinje korak po korak.
BEČ — Učenje zna biti dosadno, suhoparno i naporno. Ali ne i imerzijom, novom nastavnom metodom upeljanoj ovo školsko ljeto u dvojezične osnovne škole u sridnjem i južnom Gradišću. Učenje po principu imerzije, ča znači tajedan dan nastave, podučavanja na hrvatskom jeziku, a tajedan na nimškom, je zanimljivo, motivirajuće i učinkovito, tvrdi nadzornica za manjinsko školstvo u Gradišću mag. K. Vukman-Artner, ka je bila gost tribine u Hrvatskom centru u Beču.
S njom je o tom kako imerzivno po(d)učavanje, posebice gradišćanskih Hrvatov, funkcionira u praksi razgovarao glavni urednik Hrvatskih novin Petar Tyran.
Tyran je uvodno nazočnim predstavio svoju sugovornicu, ka je aktualna nadzornica od početka 2012. ljeta. Istakao je kako je Vukman-Artner „prava osoba na pravom mjestu“, jer je imala priliku kroz svoje dugoljetno pedagoško djelovanje steći cjelovit uvid u obrazovni sustav u Austriji, a posbeno i u Gradišću i Koruškoj.
„Ov način podučavanja Slovenci u Koruškoj prakticiraju jur ljeta dugo. Rezultat evaluacije je pokazao da od ove metode podučavanja jezično profitiraju svi školari u razredu, još i oni kim slovenski nije materinski jezik“, rekla je Karin Vukman-Artner, ka je i osobno pohodila Korušku kako bi se uvjerila u učinkovitost ove metode.
„Imerzija, kao pilot projekt je sada upeljan u neke škole sridnjega i južnoga Gradišća, jer kod njih vladaju slični, relativno odobri uvjeti u pogledu na poznavanje hrvatskoga jezika. Kasnije namjeravamo imerzivno podučavanje upeljati i u škole u sjevernom Gradišću, jer onde su uvjeti bitno drugačiji, pak se i podučavanje tomu mora prilagoditi“, pojasnila je. Istaknula je kako je oduševljena imerzivnim podučavanjem, tr da joj je dugoročni cilj imerziju implementirati u manjinsko školstvo u Gradišću. „Koncept imerzije ćemo troja ljeta znanstveno pratiti, pak će se evaluirati i pogledati kakovi su bili rezultati u praksi“, rekla je Karin Vukman-Artner, najavivši da je predvidjeno i proširenje imerzije na više škole. „Koncept imerzije bi se mogao i morao koristiti i u dvojezični čuvarnica u Gradišću“, napomenula je, dodavši kako je istoga mišljenja kao i glavna tajnica Hrvatskoga centra Gabriela Novak-Karall, ka je rekla da ta nova metoda učenja more biti uspješna samo ako se njom obuhvatu i dica u dičji vrtići, čuvarnica i predškolska dica.
Da sve baš i nije tako ružičasto kako se čini na prvi pogled moglo se je zaključiti potom kad je nadzornica za manjinsko školstvo iznesla izazove s kimi se susreću dica gradišćanskih Hrvatov. Izmed ostaloga ova iskusna metodičarka hrvatskoga jezika nije skrivala da je svisna složene socio-lingvističke situacije gradišćanskih Hrvatov i različitosti u jezični kompetencija pojedinih školarov, ali i učiteljev i učiteljic hrvatskoga jezika u Gradišću. Kako se je moglo čuti, uz to, u gradišćanski škola nedostaje učiteljev s dovoljnim ili uopće poznavanjem hrvatskoga jezika.
„U šest osnovnih škol u sjevernom Gradišću trenutačno nedostaje još i deset dvojezičnih učiteljev-razrednikov i to u Pandrofu, Štikapronu, Rasporku, Vorištanu, Cindrofu i Klimpuhu“, napomenula je, dodavši kako se dvojezična nastava prem toga održava tako da se minja učiteljica ka drži nastavu na nimškom s onom ka drži nastavu na hrvatskom iz paralelnoga razreda u OŠ.
„Situacija u manjinski škola u Gradišću nije zadovoljavajuća, ali ja sam optimist da ćemo, kao i gradišćanski Hrvati ki su na ove prostore došli prije pet stoljeć, i dalje uspiti očuvati hrvatski jezik, kulturu i identitet. Jako je važno da se novelira i manjinski školski zakon za Gradišće“, rekla je nadzornica za manjinsko školstvo Gradišća Karin Vukman-Artner.
Obzirom na rapidno padanje hrvatske jezične kompetencije kod djece i mladih u Gradišću, nova metoda imerzivnoga po(d)učavanja, predstavljena u Beču, morebit je i novi mogući „recept“ za pozitivan preokret.
Koncept imerzije bi se mogao koristiti i na dvojezični čuvarnica Gradišća, je rekla Karin Vukman-Artner. Skupa s nadzornicom za dvojezične čuvarnice u Gradišću Kornelijom Berlaković da jur djela na toj ideji. U prvom koraku da ćedu se ravnateljice i ravnatelji osnovnih škol i peljačice čuvarnice službeno sastati i informirati o tom. Vizija je ta, da se koncept imerzije pelja od čuvarnice do mature, veli Karin Vukman-Artner.
(Snježana Herek)