Studenti i studentice slavistike u Berlinu na pohodu Gradišću

Dvanaest studentov i studentic Slavistike Humboldt-sveučilišća u Berlinu je bilo u prošlom tajednu na ekskurziji po Gradišću. Pod peljanjem mag. Katarine Tyran, znanstvene suradnice na berlinskoj Katedri za južnoslavensku lingvistiku i kulturne znanosti, obišli su nekoliko gradišćanskih sel i ovkraj i onkraj granic.

10. Hrvatski kongres u Slovačkoj ovput sa značajnimi promjenami

U Hrvatskom kulturnom savezu u Slovačkoj je došlo do znatnih promjenov. S većinom glasov od 36 prema 22 je Hrvatski kongres odibrao dipl. inž. Radoslava Jankovića za novoga predsjednika a tim nasljednika dugoljetnoga predsjednika Saveza doc. dr. Jurka Cvečka. Kako je najavio Rado Janković (37) prvobitni cilji su mu… DEVINSKO NOVO SELO — 20 ljet je prošlo od prvoga Hrvatskoga kongresa u Slovačkoj, koga su bili održali u Hrvatskom Jandrofu. Ov jubilarni, 10. kongres su održali u Devinskom Novom Selu u Hrvatskom muzeju.

Tagovi: 

Violinisti Lara i Luka Kustrić u Kijevu svirali skupa s Kijevskom filharmonijom

KIJEV — Braća Lara i Luka Kustrić su 21. maja gostovali u glavnom varošu Ukrajine i su kao solisti na violini svirali s Kijevskom filharmonijom pod peljanjem Mykole Diadiure, ki je najpoznatiji dirigent Ukrajine. 15 i pol ljetna Lara Kustrić je predstavila »Koncert za violinu« Jana Sibeliusa, a 19-ljetni Luka Kustrić je svirao »Koncert za violinu« Karla Goldmarka. Kijevski filharmoničari su pozvali ove dva mlade muzičare po uspješnom koncertu u Austrijskoj ambasadi u Kijevu u oktobru 2008. ljeta. Austrijski veleposlanik u Kijevu je dr. Marko Vuketić.
Tagovi: 

Tamburaški orkestar »Ivan Vuković« iz Pandrofa je u Osijeku ponovno dobio zlatnu plaketu »Pajo Kolarić«

Tamburaški orkestar »Ivan Vuković« iz Pandrofa je opet mogao osvojiti zlatnu plaketu »Tambure Paje Kolarića«. Ovu nagradu su tamburaši i tamburašice iz Pandrofa pod peljanjem Jive Maszla mogli osvojiti pri 33. Medjunarodnom festivalu hrvatske tamburaške glazbe u Slavoniji. Desetodnevni medjunarodni festival hrvatske tamburaške glazbe održan je deset dani dugo. Pandrofci su »Zlatnu plaketu« osvojili po četvrti put. Pri naticanju su dostali 92 od ukupno 100 bodov. Dodiljeno je još i 20 plaketov »Tambura Paje Kolarića«.

Tagovi: 

Izbori u Gradišću su završili kako se je uglavnom bilo očekivalo!

Bogzna kakovo presenećenje rezultati ovih izborov u Gradišću nisu bili. Moglo se je očekivati, da će biti teško moguće za Spö da osvoji apsolutnu većinu u zemlji. Niti toliko derana tema centra za azilante u Eberavi ni sigurnosna tema u vezi s vojaki na granici se nisu ispostavili kao tako jake da bi gradišćanskim socijaldemokratom pridobili još dodatnih glasov. Teme su bile jake, ali su od njih imali koristi Fpö a pred svim i Lista Gradišće, ka ali nije uspila i je tim naškodila pred svim Spö-u, komu je zela glasov. Kako kažu ovi rezultati izborov od prošle nedilje 30.

Tagovi: 

Monsinjore Tome Krojer ima 60 ljet

Sadašnji farnik u Klimpuhu i Cindrofu i dušobrižnik gradišćanskohrvatske vjerske zajednice u Beču duh. savj. časni konzistorijalni savjetnik kanonik mons. Tome Krojer, svečuje svoj 60. rodjendan. Prilikom njegovoga jubileja je Hrvatska redakcija Orf-a Gradišća producirala portret o rodjenom Vulkaprodrštofcu Krojeru. Tome Krojer je 27. maja svečevao svoj 60. rodjendan. Rodjen je u Vulkaprodrštofu. Studirao je teologiju u Beču i je za ta čas bio angažiran i u Hrvatskom akademskom klubu a na početku i kao simpatizant folklornoga ansambla Kolo-Slavuj. Za svećenika je zaredjen na Petrovu, 29.

Na Duhe 1. staroslavenska maša u Kisegu

Hrvati su zadržali i staroslavensko bogoslužje, ko upotribljavaju onda kad kanu posebno naglasiti svečano svečevanje bogoslužja, tako na primjer i na veće svetke. Zato je zbor sv. Emerika na Duhe u Kisegu jačio I. staroslavensku mašu Albe Vidakovića pod peljanjem Mirka Berlakovića utemeljitelja i zborovodje Crikvenoga zbora svetoga Emerika. KISEG — Za vrime svete braće Ćirila i Metoda, ki su širili bogoslužje na slavenskom jeziku (IX. stoljeće) su i Hrvati poprimili slavensku liturgiju bogoslužja. Samo u veći dalmatinski varoši se je vršilo bogoslužje na latinskom.

Trava ditelina za gizdavu Jelenu divojku

Gdo najde ditelinu s četirimi listi, onoga čeka srića, se veli. To staro vjerovanje ima svoje korene u Irskoj, kade je sveti Patrik uz pomoć trolisne diteline Ircem razlagao Presveto Trojstvo. Još danas je ditelina u Irskoj irsko-keltski nacionalni simbol. Postoji oko 300 vrsti diteline, čije latinsko botaničko ime glasi Trifolium. Sama rič Trifolium asocira na činjenicu da je raslina trolisna. Najti ditelinu s četirimi listi je srića. Kad joj zraste četvrta list, su u samoj raslini mutirali geni. U tom slučaju more ditelina razviti do 18 srcolikih listov (herzförmige Blätter).

Tagovi: