Hrvati su zadržali i staroslavensko bogoslužje, ko upotribljavaju onda kad kanu posebno naglasiti svečano svečevanje bogoslužja, tako na primjer i na veće svetke. Zato je zbor sv. Emerika na Duhe u Kisegu jačio I. staroslavensku mašu Albe Vidakovića pod peljanjem Mirka Berlakovića utemeljitelja i zborovodje Crikvenoga zbora svetoga Emerika. KISEG — Za vrime svete braće Ćirila i Metoda, ki su širili bogoslužje na slavenskom jeziku (IX. stoljeće) su i Hrvati poprimili slavensku liturgiju bogoslužja. Samo u veći dalmatinski varoši se je vršilo bogoslužje na latinskom. Svećeniki, ki su služili na slavenskom jeziku, kade je liturgično pismo bila glagoljica, zvali su se popi-glagoljaši, za razliku od onih ki su služili na latinskom jeziku i se zvali popi-latinaši. Tako je znalo dojti i do svadje med popi-glagoljaši i popi-latinaši. Ninski biškup, Juraj Ninski, zagovara glagoljaše i slavensko bogoslužje, a splitski biškup latinaše. 925.-928. ljeta, kad Tomislav postane uz pomoć Pape prvi hrvatski kralj, se održi u Splitu Crikveni sabor, na kom se odobri latinsko bogoslužje, a glagoljaško se zabrani. No popi-glagoljaši, ki su bili ljubimci naroda, povukli su se u sela i dalje vršili bogoslužje na slavenskom jeziku. Papa Hadrijan vidi u glagoljaši čvrste poveznike Rima i odobri slavensko bogoslužje u Istri, u Hrvatskom Primorju i još u neki dijeli Hrvatske. 1965. ljeta, na II. Vatikanskom koncilu dopusti se narodni jezik kao liturgični jezik. Hrvati su zadržali i staroslavensko bogoslužje, ko upotribljavaju onda kad kanu posebno naglasiti bogoslužja, tako na primjer i na veće svetke. Zbor sv. Emerika je osnovan 2006. ljeta sa ciljem da pri hrvatski sveti maša u crikvi sv. Emerika ulipšava, pomaže duhovno i jezično približavanje vjernikov. Mirko Berlaković, zborovodja i kantor pri hrvatski maša pelja desetosobni zbor: sa 4 soprani, 4 alti i 2 baritoni. Po mogućnosti se sastaju svaki tajedan ali aktualni zadatki odredjuju gušće ili redje sastanke. Solopjevačica Cilka Nagy sa svojim čistim, sigurnim glasom diže uživanje glazbenih djel u crikvi. Predsjednik zbora vlč. dr. Ante Kolić pri svečevanju Duhovne maše je većkrat spomenuo važnost molitve. Nenavidnost, nefrgunost i nerazum med ljudi su naši svakodnevni grihi, na ke oprošćenje od Božjega Duha samo onda moremo dostati ako molimo, molimo, molimo. Uz ovu molitvu smo dostali muzičko podupiranje s I. staroslavenskom mašom Albe Vidakovoća u obradbi zborovodje Mirka Berlakovića. S pozdravom majuškoj kraljici Blaženoj Divici Mariji (Dajte mi ptice pjev-Ave Marija) nam je zbor Sv. Emerika pomagao i u beskrajnoj duševnoj molitvi 23. maja (17.00) u Kisegu. (Marija Fülöp-Huljev)