K 80. rodjendanu se zvećega pišu retrospektive o jubilarovom djelovanju. I kod našega slavljenika bi prez većega iskanja našli priličan broj zaslug, djel i odlikovanj. O si­m­poziju u čast Nikole Benčića prilikom njegovoga 75. rodjen­dana pisale su Hrvatske novine opširno. Jur njegov dota­dašnji opus dao bi slavljeniku pravo, da se postavi na najviši pijedestal u red s najzasluženijimi velikani našega maloga naroda. Bibliografija njegovih djel u »Zborniku o Nikoli Benčiću« spominje do 2016. ljeta 616 jedinic, a nje sastavljač Petar Tyran sām priznaje, da nije potpuna. No Nikola nije ni na mig razmišljao o tom, spla­zniti na neko visoko podnožje ili sjesti u komotni naslonjač, uzdisajući tamjan kadionic i uživajući različne hvalospjeve.

Kad je 28. februara 2012. lje­ta u 94. ljetu života umro prof. vlad. savj. Feri Sučić, u Hrvatski novina broj 10. od 9. marca 2012. ljeta je pisao Petar Tyran da je „s F. Sučićem otišao zadnji velikan našega novinstva ali i književnosti i narodne gla­zbe gradišćanskih Hrvatov“. Feri Sučić ostavio je nezabo­ravne trage i slijede u knji­ž­e­­v­noj, muzičkoj a pred svim i novinarskoj sceni našega m­a­loga hrvatskoga roda i kao takovomu mu se triba neizmjerno zahvaliti i se pokloniti pred velikim umom i čl­o­vikom širokogrudnoga srca i velike duše.

Jedan od najplodnijih suvrimenih „štoričarov“ ali prije sve­ga pjesnikov, Anton „To­n­či“ Leopold je srijedu, 13. ju­nija svečevao svoj 90. rodje­n­dan. Rukopisne zbirke Anto­na Leopolda obuhvaćaju daleko već od 2.000 pjesmic. Izdao je šest knjig a pjesme je objelodanio u antologija, školski knjiga, Gradišće K­alendaru i Hrvatski novina. Hrvatski centar u Beču je Antona Leopolda odlikovao s Kulturnom nagradom »Metron«.

Povjesničar pravi dvor. savj. dr. Feliks Tobler je 9. maja svečevao svoj 70. rodjendan. Ro­djeni Rasporčan je po stu­diju povijesti i germanistike od 1974. ljeta na Sveučiliš­ću u Beču, za ko vrime je bio angažiran i u Hrvatskom aka­demskom klubu a uza to i u Komitetu za prava gradiš­ća­n­skih Hrvatov, 35 ljet dugo bio zaposlen u Zemaljskom arhivu u Željeznu. Feliks Tob­ler je znatno pridonesao u­gledu i razvitku ove institu­cije i dokumentiranju gradiš­ćanskohrvatske povijesti. P­o­pis Toblerovih publikacijov obuhvaća danas 85 naslovov.

Florjan Lipuš se je rodio 4. maja 1937. ljeta u Lobniku pri Železnoj Kapli. U slovenskom prostoru je po­znat pred svim kao jedan od najznamenitijih domaćih pi­sateljev, ki se svojom literatu­rom bori za prava koruških Slovencev. Lipuš je kao ljubi­telj jezika, ki se suprotivi kla­sičnomu kanonu, jezik raz­u­mio takaj kao sredstvo bor­be za opstanak koruških Sl­o­vencev u Austriji.

Gradišćanski Hrvati od 1991. ljeta početo dilu svoju Kulturnu nagradu, a od 2008. ljeta se dodiljuje i kulturnu nagradu METRON. Bilo bi na vrimenu, da bi Gradišćanski Hrvati počeli proglašavati i Časne Gradišćanske Hrvate. Takovu titulu bi si bio još pred Drugim svitskim bojem bio zaslužio hrvatski pjesnik i enciklopedist Mate Ujević (1901.  - 1967.), ki je u Hrvatskoj ja­čao znanje o nami i pridonesao povezivanju iseljenoga na­roda s matičnim narodom. 

Prošlu srijedu (23. 11. ’16.) u Hrvatskom centru Gabriela Novak-Karall i Petar Tyran prezentirali su program jubilarnoga 70. Hrvatskoga bala i sažetu povijest toga du­goljetnoga dogadjaja, dok je obitelj Jagšić predstavila bal­sko vino ­mag. Georg Vuković je blago­slovio. Prezentaci­ja je bila p­opraćena prigodno odabra­nim repertoarom u iz­vedbi Hanes-Lasaković-trija ki je n­azočnim savršeno do­ča­rao ugodjaj i atmosferu prvo­ga Hrvatskog bala prije 69 ljet.

Rodjeni Vedešinac (Hede­ši­nec) Geza Völgyi je pe­tak, 23. septembra slavio svoj 70. rodjendan. Kao i mnogi dru­gi Vedešinci ki su tu dob do­šli „trbuhom za kruhom“ u kolhoz i dospili u nedaleki Koljnof, kade su si pak i na­šli drage i buduće hižne dru­ćice. 1969. ljeta se je prilikom ženidbe konačno doselio u Koljnof, kade je troja ljeta kašnje postao članom Hrvatskoga kluba a se pak dalje angažirao u hrvatskom pokretu a kašnje je postao i predsjednik Hrvatske samo­uprave u Koljnofu.

Cindrofac Gerhard Steier je 19. septembra svečevao svoj 60. rodjendan. Dugoljetni SP-načelnik u Cindrofu a ka­šnje pak zastupnik Socijaldemokratske stranke u Naci­onalnom vijeću od 2002. do 2008. ljeta a potom pak zastupnik u Zemaljskom sabo­ru a pak od 2010. do 2015. ljeta 5 ljet dugo 1. predsjednik Gradišćanskoga sabo­ra. Potom kad je gradiš­ćan­ski Spö po zemaljski izbori lani sastavio vladu sku­pa s FP-om Gerhard Steier je de­mo­n­strativno istupio iz So­ci­jal­demokratske stranke i od­on­­da je nezavisni zastupnik bez stranke u Saboru.

Jurica Čenar je rodjen 25. augusta 1956. ljeta u Dol­njoj Pulji. Po gimnaziji u Gornjoj Pulji je u Beču po­čeo studi­rati gospodarstvo. S prvimi pjesmami se je pojavio 1976. ljeta. Kao student se je angažirao u hrvatski društvi. Bio je član nadregionalnoga folklornoga ansam­bla Kolo-Slavuj a se je angažirao i u H­rvatskom akademskom kl­u­bu, čiji predsjednik je bio od 1976. do 1978. ljeta. U ovoj funkciji je bio na čelu otpora protiv zakona o narodni gru­pa 1976. ljeta i peljač u akcija protiv posebne brojidbe u vezi s tim. Hak je tim zastupao ofenzivniji kurz od Hrvatskoga kulturnoga dru­štva. Nastao je suradnik Hrvatskih novin, a od septem­b­ra 1978. troja ljeta dugo i glavni urednik ovoga tajednika. Kad je početkom 1979. ljeta pod pritiskom hrvatskih aktivistov krenula prva on­čas dvojezična emisija na ra­diju u Gradišću, Jurica Če­nar još nije bio u tīmu, ali u septembru je pristupio Hrvatskoj redakciji ORF-a. U 1982. ljetu je pak zaposlen kao urednik u Zemaljskom studiju ORF-a u Željeznu.