BEČ/FRAKANAVA — Hrvatski pjesnik rodom iz Fraka­nave je nedavno svečevao svoj 85. rodjendan. Izašlo mu je šest knjiga, a pjesme i danas objelodanjuje u antologija, udžbeniki, Gradišće Kalendaru ili Hrvatski novinam.

Petak, 21. junija navečer pred 25. Festivalom hrvatske kul­ture u Devinskom Novom Se­lu, su u amfiteatru Muzeja Hrvatov u Slovačkoj svečevali 15. rodjendan folklorne grupe Črip pod geslom „No­vosielske“. Sadržajno je bio uru dužičak program posve­ćen novoseoskim jačkam. Publiku su oduševili dvi ko­reografije „Uspavanke“ i „Riekanke“ u izvedbi najm­a­njih Čripakov ki su se predstavili u novi nošnja pod pe­ljanjem Martine Karolusove. Inspiraciju za n­o­ve točkaste noš­nje su našli u arhivni slika s po­četka 20. stolje­ća.

BEČ — Rodjeni Čajtanac do­minikanac pater Inoncent Var­ga je 1. julija svečevao svoj 100. rodjendan. Tim povodom su mu subrati u dominikanskoj crikvi u Beču priredili svečanu Božju službu, ku je predvodio osobni prijatelj jubilara bečki nadbiškup kardinal Christoph Schönborn. Uz velik broj prijateljev, ki su došli na mašu i su pak jubilaru čestitali pri ag­api, je stigao i cijeli autobus pun s rodjaki i vjerniki iz južnogradišćanske Čajte, a med njimi i tamburaški sastav folklorne grupe Stalnost pod pe­ljanjem farnika i u Čajti, Čem­bi i Vincjetu mr. Branka Korn­feinda. Svirali i jačili su pri kraju maše kao i kod agape.

BEČ — Dominikanac pater Inocent Varga svečevao je 1. julija svoj 100. rodjendan. Su­brati su mu služili svetačnu sv. mašu u dominikanskoj crikvi u 1. bečkom kotaru a crikva je bila dukpom puna vjernikov, ki su kanili čestitati jubilaru.

Otvorena srca, mišoviti zbor  Hrvatskoga gradišćanskoga kulturnoga društva u Beču je četvrtak, 13. junija svečevao 30. obljetnicu postojanja. Ov zbor je utemeljio Tomi Koch 1983. ljeta kao zbor Hgkd-a u Beču. Sada je jur duga lj­­e­ta Rudi Farkas predsjednik zbora, koga od lani pelja, vje­žba i dirigira Matija Fortuna.
Člani su gradišćanski Hrvati u Beču i ki su porijeklom iz Hrvatske. Prilikom ovoga ­svetačnoga koncerta na klavi­ru je svirala Nada Majnarić a kao posebni gosti su došli i člani muškoga zbora Staro vino iz sridnjega Gradišća pod peljanjem Ferija Fellingera, da čestitaju Otvorenim sr­cam. Nada Majnarić je svirala „Tarantellu“ Ferenca Liszta.

Ivica Heršić je 24. aprila svečevao svoj 60. rodjendan. Pandrofac je dušom i tijelom Hrvat i se od mladih ljet angažira u hrvatskom pokretu. Još kao mladić je igrao u kazališni kusići na pandrof­skoj pozornici a u zreliji ljeti je odibran u predsjedničtvo Hrvatskoga kulturnoga dru­štva u Gradišću. A kao angažirani privatnik organizira vrlo atraktivna i dobro po­hodjena putovanja u Hrvat­sku, pred svim u Dalmaciju.

Povjesničar dr. Feliks Tob­ler svečevao je 9. maja svoj 65. rodjendan. Rodjeni Rasporčan se je po studiju 1974. ljeta zaposlio u Zemaljskom arhivu u Željeznu. Po potpisivanju kulturnoga ugovora s Hrvatskom za Gradišće je peljao brojne projekte, pred svim i o gradišćanski Hrvati.

Tamburica Cindrof je počela svečevanja povodom 50. obljetnice utemeljenja. Pod peljanjem poslovodeće tajnice, Judite Jaidl su cindrofske tamburašice i tamburaši pozvali na otavaranje jubilarnoga ljeta pod geslom „veselo je društvo naše“. U novouredjenoj pivnici doma kulture — predivne „katakombe“, obnovljena i adaptirana bivša pivnica ispod vijećnice — master of wine dr. Joško Schuller je predstavio četvera cindrofska vina a muzički su priredbu oblikovale Vesele Gradišćanke iz Unde i zbor Staro vino (obadva pod peljanjem Sabine Balogh.

Joško Perušić je jedan od najstarijih još aktivnih duhovnikov u Gradišću a med Hrvati u Gradišću sigurno je najstariji svećenik. Uz bistru pamet i još uvijek relativno dobro zdravlje rodjeni Dolnjopuljanac (* 14. III. 1918.) još dandanas služi sv. maše u Gerištofu i tim pomaže mjesnomu farskomu moderatoru mr. Ivanu Vertešiću.

Po osnovnoj školi u rodnoj mu Dolnjoj Pulji išao je u gimnaziju u Hollabrunnu i Željeznu a pak u gradišćansko sjemenišće. Veljek na početku boja je morao pojti u Nimšku vojsku (1. novembra 1939.) i je služio na različni fronti u Drugom svitskom boju a je pak i zarobljen. Po povratku nastavio je teološke studije na Bečkom sveučilišću. U kapeli bečkoga sjemenišća ga je bečki nadbiškup dr. Theodor kardinal Innitzer posvetio za duhovnika (13. marca 1948. ljeta). Mladu mašu je imao doma u Dolnjoj Pulji, pri koj je ujedno i poručio svoju sestru Mariju i Aladara Čenara.

BEČ/FRELIŠTOF — Svaki narod ima svoje pjesnike i književnike. Sakupljače i organizatore, izdavače i urednike, ljude, ki se brinu da se narodne predaje, pohatke, jačke, jezik — jednom ričom tradicija i narodna svist — ne pozabu, nego da se ojačaju i oživu. Veliki narodi imaju sriću, da je kod njih djelovalo već takovih pršon. Kod malih grup je svenek teže. A kod tih najmanjih granov kakovi su moravski Hrvati pitanje daljnjeg bića ili nestajanja često ovisi o tom, da li se najde bar jedna pršona ka pomaže ostalim očuvati nacionalnu svist i održati blago prošlih generacijov. A mi moravski Hrvati se danas zahvalnošću spominjemo da imamo Jozu Lavičku.