Petak, 21. junija navečer pred 25. Festivalom hrvatske kul­ture u Devinskom Novom Se­lu, su u amfiteatru Muzeja Hrvatov u Slovačkoj svečevali 15. rodjendan folklorne grupe Črip pod geslom „No­vosielske“. Sadržajno je bio uru dužičak program posve­ćen novoseoskim jačkam. Publiku su oduševili dvi ko­reografije „Uspavanke“ i „Riekanke“ u izvedbi najm­a­njih Čripakov ki su se predstavili u novi nošnja pod pe­ljanjem Martine Karolusove. Inspiraciju za n­o­ve točkaste noš­nje su našli u arhivni slika s po­četka 20. stolje­ća.

BEČ — Rodjeni Čajtanac do­minikanac pater Inoncent Var­ga je 1. julija svečevao svoj 100. rodjendan. Tim povodom su mu subrati u dominikanskoj crikvi u Beču priredili svečanu Božju službu, ku je predvodio osobni prijatelj jubilara bečki nadbiškup kardinal Christoph Schönborn. Uz velik broj prijateljev, ki su došli na mašu i su pak jubilaru čestitali pri ag­api, je stigao i cijeli autobus pun s rodjaki i vjerniki iz južnogradišćanske Čajte, a med njimi i tamburaški sastav folklorne grupe Stalnost pod pe­ljanjem farnika i u Čajti, Čem­bi i Vincjetu mr. Branka Korn­feinda. Svirali i jačili su pri kraju maše kao i kod agape.

BEČ — Dominikanac pater Inocent Varga svečevao je 1. julija svoj 100. rodjendan. Su­brati su mu služili svetačnu sv. mašu u dominikanskoj crikvi u 1. bečkom kotaru a crikva je bila dukpom puna vjernikov, ki su kanili čestitati jubilaru.

Otvorena srca, mišoviti zbor  Hrvatskoga gradišćanskoga kulturnoga društva u Beču je četvrtak, 13. junija svečevao 30. obljetnicu postojanja. Ov zbor je utemeljio Tomi Koch 1983. ljeta kao zbor Hgkd-a u Beču. Sada je jur duga lj­­e­ta Rudi Farkas predsjednik zbora, koga od lani pelja, vje­žba i dirigira Matija Fortuna.
Člani su gradišćanski Hrvati u Beču i ki su porijeklom iz Hrvatske. Prilikom ovoga ­svetačnoga koncerta na klavi­ru je svirala Nada Majnarić a kao posebni gosti su došli i člani muškoga zbora Staro vino iz sridnjega Gradišća pod peljanjem Ferija Fellingera, da čestitaju Otvorenim sr­cam. Nada Majnarić je svirala „Tarantellu“ Ferenca Liszta.

Ivica Heršić je 24. aprila svečevao svoj 60. rodjendan. Pandrofac je dušom i tijelom Hrvat i se od mladih ljet angažira u hrvatskom pokretu. Još kao mladić je igrao u kazališni kusići na pandrof­skoj pozornici a u zreliji ljeti je odibran u predsjedničtvo Hrvatskoga kulturnoga dru­štva u Gradišću. A kao angažirani privatnik organizira vrlo atraktivna i dobro po­hodjena putovanja u Hrvat­sku, pred svim u Dalmaciju.

Povjesničar dr. Feliks Tob­ler svečevao je 9. maja svoj 65. rodjendan. Rodjeni Rasporčan se je po studiju 1974. ljeta zaposlio u Zemaljskom arhivu u Željeznu. Po potpisivanju kulturnoga ugovora s Hrvatskom za Gradišće je peljao brojne projekte, pred svim i o gradišćanski Hrvati.

Tamburica Cindrof je počela svečevanja povodom 50. obljetnice utemeljenja. Pod peljanjem poslovodeće tajnice, Judite Jaidl su cindrofske tamburašice i tamburaši pozvali na otavaranje jubilarnoga ljeta pod geslom „veselo je društvo naše“. U novouredjenoj pivnici doma kulture — predivne „katakombe“, obnovljena i adaptirana bivša pivnica ispod vijećnice — master of wine dr. Joško Schuller je predstavio četvera cindrofska vina a muzički su priredbu oblikovale Vesele Gradišćanke iz Unde i zbor Staro vino (obadva pod peljanjem Sabine Balogh.

Joško Perušić je jedan od najstarijih još aktivnih duhovnikov u Gradišću a med Hrvati u Gradišću sigurno je najstariji svećenik. Uz bistru pamet i još uvijek relativno dobro zdravlje rodjeni Dolnjopuljanac (* 14. III. 1918.) još dandanas služi sv. maše u Gerištofu i tim pomaže mjesnomu farskomu moderatoru mr. Ivanu Vertešiću.

Po osnovnoj školi u rodnoj mu Dolnjoj Pulji išao je u gimnaziju u Hollabrunnu i Željeznu a pak u gradišćansko sjemenišće. Veljek na početku boja je morao pojti u Nimšku vojsku (1. novembra 1939.) i je služio na različni fronti u Drugom svitskom boju a je pak i zarobljen. Po povratku nastavio je teološke studije na Bečkom sveučilišću. U kapeli bečkoga sjemenišća ga je bečki nadbiškup dr. Theodor kardinal Innitzer posvetio za duhovnika (13. marca 1948. ljeta). Mladu mašu je imao doma u Dolnjoj Pulji, pri koj je ujedno i poručio svoju sestru Mariju i Aladara Čenara.

BEČ/FRELIŠTOF — Svaki narod ima svoje pjesnike i književnike. Sakupljače i organizatore, izdavače i urednike, ljude, ki se brinu da se narodne predaje, pohatke, jačke, jezik — jednom ričom tradicija i narodna svist — ne pozabu, nego da se ojačaju i oživu. Veliki narodi imaju sriću, da je kod njih djelovalo već takovih pršon. Kod malih grup je svenek teže. A kod tih najmanjih granov kakovi su moravski Hrvati pitanje daljnjeg bića ili nestajanja često ovisi o tom, da li se najde bar jedna pršona ka pomaže ostalim očuvati nacionalnu svist i održati blago prošlih generacijov. A mi moravski Hrvati se danas zahvalnošću spominjemo da imamo Jozu Lavičku.

TRAJŠTOF/BEČ — Dugoljetni peljač Tamburice Trajštof, Oto Kuzmić, je 17. decembra primio »Zlati časni znak za zasluge za Republiku Austriju«. Kuzmić je ovo visoko državno odlikovanje primio za dugoljetni angažman na području hrvatske kulture u Gradišću, a posebno za velik posao koga je napravio za tamburašku muziku i za sviranje na tamburi u domaćem Trajštofu.