Na dan Pre­svetoga Trojstva, 15. junija su se u ho­dočasnoj crikvi Črne Ma­do­ne u Koljnofu (Ugarska) o­kupili, subrati, vjerniki, ho­dočasniki i poštovatelji far­nika Antala Németha iz Au­strije i Ugar­ske da bi s njim skupa dali hvalu za njegovu 50 ljet dugu duhovničku i dušobrižnikču službu.
Pred 22 ljeta kad je došao u Koljnof si je zeo za cilj, da će se truditi za očuvanje hr­vat­sk­o­ga jezika i tako je nau­čio bez poteškoć na hrva­t­skom jeziku služiti sv. maše.

TRAJŠTOF — Mr. Angelika Kornfeind (rodj. Semeliker iz Vulkaprodrštofa) je pred kratkim svečevala svoj 60. rodjendan. U civilnom zvanju je pro­fesorica za hrvatski i engleski jezik na gimnaziji i peljačica Djelatne zajednice općih vi­ših škol kao i koordinatorica nati­canja u istočni jeziki, i natica­n­ja u tudji jeziki na Ahs i Bhs. Ona uza to organizira i projekt za hrvatski jezik kako interno u školi tako i skupa s drugimi školami a tomu i dodatno je i zastupnica učiteljev u odboru Školske zajednice.

Dugogodišnji predsjednik HKD-a NAPREDAK Beč, prof. Filip Zloušić 11. ožujka navršio je 60 godina. Tim povodom slavljenik najprvo je ozvao na misu u crkvu Am Hof a poslije toga na domje­nak u restoran Landsknecht svojih domorodaca Petra i Sanje Filipović. U sljedećem donašamo izvatke iz propovjedi odnosno hvalospjeva fra Željka Bakovića pri sv. misi.

„Večeras budimo kao obitelj, prijatelji i vjerni­ci ujedinjeni u radosti našega brata Filipa koji slavi 60 godina života jer to je i naša radost — radovati se jedni s drugima! Molimo zajedno Boga — Boga milosrda i ljubavi za snagu svjedočanstva i uvijek no­vu priliku otkrivanja tko sam i što želim biti. Ne­ka ova misa i večer pokažu snagu zajedništva u kojem čovjek postaje vidljivo lice Božje, dr­a­gi Filipe i dragi prijatelji, do­b­ro došli na molitvu zahva­lji­va­nja i ustrajnosti pokazati pra­vu sn­agu duha i prijateljstva!

Hatsko kolo, folklorna gru­pa (plesačka i tamburaška) je utemeljena 1994. ljeta, a  kumovao je tadašnji farnik u Pandrofu a kašnje i u No­vom Selu mr. Branko Kor­n­feind. Hatsko kolo ima da­nas kih 60 aktivnih članov a to kroz sve generacije — od najmladjih, Pelikanov, ča do najzrelijih po ljeti i iskustvu, Benjaminov.

ZAGREB — Kako smo jur pisali, urednik i pisac Stjepan Šulek je 13. oktobra svečevao  svoj 80. rodjendan. Po svojem političkom prisilnom odlasku iz Zagreba došao je 1957. lje­ta u Beč i je u Hr­vat­skom akademskom klubu pokr­e­nuo skupa s mladimi gradišćanskimi Hrvati, med njimi Ivo Sučić, Martin Prikosović i Nikola Benčić, kulturno-politički časopis Glas.

Jedan od peljajućih djelačev na hrvatskom narodnom po­lju, dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti dr. Nikola Benčić je 12. oktobra svečevao svoj 75. rodjendan. Akademik Benčić je znatno pridonesao otkrivanju i širenju povijes­ti, kulture i književnosti  gradišćanskih Hrvatov.

ŽELJEZNO — Rodjeni Nar­danac Nikola Benčić je pred 50 ljet doktorirao disertacijom o Mati Meršiću Miloradiću, ki ga sprohadja do dana današ­njega. Sastavio je dvi zbirke Miloradićevih jačak i ga u pre­davanji i članki predstavio kao pjesnika, učenjaka i znanstvenika. Jur kao student je Ben­čić redovito kopao u biblioteka i arhivi i znašati kamen­či­će za veliku sliku gradišćansk­o­hrvatske kulture i literature (© Hrvatska redakcija ORF-a Gr­a­dišće). Kao pedagog je to zna­nje i spoznaje širio med pripadniki narodne grupe.

Bivši predstojnik Zemaljsk­o­ga arhiva i Zemaljske bib­li­oteke u Željeznu, pravi dvor­ski savjetnik, dr. Ivan Seedoch je 13. oktobra svečevao svoj 75. rodjendan. U svojem znanstvenom djelu je stekao visok ugled kao istraživač zemaljske povijesti. Odgova­rajući geslu, da historija ni­gdar nije završeni proces, ju­bilar i dalje proučava povijest.

ŠTIKAPRON — Ivan Seedoch osnovnu školu je prebavio i rodnom mu Vorištanu a gimnaziju u Matrštofu, kade je maturirao. Potom je studirao latinski jezik i povijest na Be­čkom sveučilišću. 1962. ljeta je napisao disertaciju o povijesti vorištanske gospošćine za vri­me Esterházyjev. Mladi doktor se zaposlio u Zemaljskoj vladi.

PINKOVAC/ VELIKI PETAR­ŠTOF — U red slavljenikov ki su u augustu navršili 75 ljet se postavlja i Luka Knor, ro­dom iz Pinkovca, ki u zadnji ljeti živi u Velikom Petarštofu. Jubilar je bez sumlje jedna od blistajućih ličnosti naše hrvat­ske scene u Gradi­š­ću. Ali na­ža­lost ni­je bilo samo sunca u njegovom životu nego ponekad i hlada i sinja. Ali svojom otpornoš­ću i čvrstom vo­ljom je „naš Lu­ka“ sve to teško o­bla­dao i more se mirno reći da je to sunčano i sjajno prevag­nu­lo. To se ima kod jezuitov ško­lovani a pak kašnje izučeni sto­larski meštar zahvaliti naj­prvo svojim roditeljem u rodnom mu Pinkovcu, a na svaki način i sv­o­joj hižnoj družici Elizabe­ti, ka ga je ljubezno, ponekad i tvr­do i odlučna „sprohadja“ kroz život (ako je bilo potribno). Da je kao rodjena lutorka naučila hrvatski jezik uz Luku i njegove roditelje i da je to i vježbala uz svoju vrlo na­dare­nu i visoko školovanu di­cu, govori za sebe i o nje čvrstoj volji, ka ju je odlikovala i kao borca za hrvatsku stvar.

FILEŽ — U Filežu je folklo­r­na grupa Graničari 11. augusta svečevala 55. obljetnicu pos­to­janja. Grupu su 1958. ljeta ute­meljili školniki Franjo Palković i Štefan Kuzmić. Graničari iz Fileža slišu med najstarja hrvatska folklorna društva u Gradišću. Uz drugo je fileška folklorna i tamburaška grupa izdala nosač zvuka, CD s na­slovom »Naš zavičaj«.

BEČ/FRAKANAVA — Hrvatski pjesnik rodom iz Fraka­nave je nedavno svečevao svoj 85. rodjendan. Izašlo mu je šest knjiga, a pjesme i danas objelodanjuje u antologija, udžbeniki, Gradišće Kalendaru ili Hrvatski novinam.