U tekućem 2016. ljetu slavit će Tamburica Cogrštof skupa sa svojih 20 mladih tamburašev u okviru brojnih priredab kroz cijelo ljeto svoj 45. jubilej postojanja. Oficijelni start jubilarnoga ljeta je bio nastup na 69. Hrvatskom balu u Beču 23. januara ovoga ljeta. Jubilarni koncert će biti subotu, 19. marca (19.30) u domaćem Cogrštofu.
Zagrepčani su umjesto „Radetzky-marša“, prvo izveli (takaj od istoga Straußa) — „Jelačić-marš“(!). Potom kad se je osobno uvjerila u kvalitetu zagrebačkoga orkestra… pozvala ih je čelnica salcburškoga kulturnoga saveza Elisabeth Fuchs. 100 metrov široka pozornica. Publika na noga“ (B. Pofuk). Pa još i Suppè…
UMOK — Hrvatski aktivist i dugoljetni predsjednik Hrvatske samouprave u Umoku (Fertöhomok/Kleinandrä) na južnoj ubrovi Niuzaljskoga jezera, Joško Jurinković svečevao je subotu, 11. aprila svoj 80. rodjendan. Uz člane obitelji i uz prijatelje je jubilaru čestitalo Hrvatsko kulturno društvo Kajkavci, čiji je utemeljitelj Joško Jurinković.
1989. ljeta je jubilar Joško Jurinković u domaćem selu pokrenuo pjevačku grupu Tulipan. To je bio takorekuć preporod hrvatskoga jezika i kulture u Umoku, jer jur vrijeda po utemeljenju ove grupe se je pjevačem pridružila plesačka i tamburaška grupa. Ova cijela ekipa je danas poznata pod nazivom Hrvatsko kulturno društvo Kajkavci, jer Umočani pripadaju hrvatskoj dijalektalnoj grupi kajkavcev, dakle na mjesto ča ili što oni velu kaj.
U marcu o. lj. značajan životni jubilej, 80. rodjendan, slavi jedan od inicijatorov revitalizacije tr institucionalizacije hrvatske manjine u Slovačkoj republiki doc. inž. Juraj Cvečko, CSc. Ovom prilikom smo mu postavili nekoliko pitanja, da bi ukratko predstavili život jubilara, njegovo djelo tr doprinos društvu i prije svega hrvatskoj manjini u Slovačkoj. Pred 80 ljet, nedugo pred protulićnim ekvinocijem, se je u obitelji Cvečko u Devinskom Novom Selu rodilo jur osmo dite po redu, sposobno za život, uspješno u školi, angažirano jur u mladosti.
Rodjeni Šibenčanin je po završeneoj Muzičkoj akademije u Zagrebu kao talentirani glazbenik od 1965. do 1968. bio asistent kod Herberta v. Karajana u Salzburgu pri »Salzburškom festivalu«. Nadalje je 1975.-1977. bio asistent kod poznatoga dirigenta Karla Böhma. Njegov talent su uočili i poznati dirigenti kao Milan Horvat i Lovro pl. Matačić (obadvojica su načinili veliku karijeru u Austriji dirigirajući na Državnoj operi u Beču) tr je i kod njih učio dirigiranje.
Biškup u mirovini dr. Pavao Iby je petak, 23. januara svečevao svoj 80. rodjendan (* 1935. ljeta u Rajnofu). 24. januara 1993. su ga zaredili za biškupa i nasljednika Štefana László-a. Iby je 17 ljet dugo peljao Biškupiju Željezno. 1999. je uz druge akcije pokrenuo „dijalog za Gradišće“. Pavao Iby se je trsio, da pri hrvatski priredba služi mašu po hrvatsku. Dijeceza Željezno se je zahvalila Pavlu Ibyju sa svetačnom sv. mašom nedilju, 25. januara u Stolnoj crikvi u Željeznu.
Rodjeni Velikoborištofac dr. Jandre Karall je 1958. ljeta zaredjen za duhovnika. Službovao je u Velikom Petarštofu, Rohuncu, Štikapronu i Bandolu. Na Bečkom sveučilišću je Jandre Karall napisao 1967. ljeta disertaciju o vjerskoj književnosti tadašnjih zapadnougarskih i danas gradišćanskih Hrvatov do početka 19. stolj. Znanstveno se je bavio i drugimi gradišćanskohrvatskimi temami i je redovito pisao vjerske članke u Crikvenom glasniku a piše i za Hrvatske novine. Danas u mirovini živi u južnogradišćanskom Ketelju (Neumarkt im Tauchental).
BEČ — Dugoljetni predsjednik Hrvatskoga gradišćanskoga kulturnoga društva u Beču (Hgkd), i dugoljetni činovnik u Austrijskom ministarstvu obrane vlad. savj. Martin Prikosović, je nedavno svečevao svoj 85. rodjendan. Rodjeni Filežac je bio predsjednik Hrvatskoga akademskoga kluba (Hak) a ukupno 12 ljet dugo je stao na čelu Hgkd-a. Za vrime njegovoga predstojničtva su utemeljili sekciju za kazališće i kulturu unutar Hgkd-a, bio je i med osnivači prvoga hakovskoga časopisa Glas.
Na dan Presvetoga Trojstva, 15. junija su se u hodočasnoj crikvi Črne Madone u Koljnofu (Ugarska) okupili, subrati, vjerniki, hodočasniki i poštovatelji farnika Antala Németha iz Austrije i Ugarske da bi s njim skupa dali hvalu za njegovu 50 ljet dugu duhovničku i dušobrižnikču službu.
Pred 22 ljeta kad je došao u Koljnof si je zeo za cilj, da će se truditi za očuvanje hrvatskoga jezika i tako je naučio bez poteškoć na hrvatskom jeziku služiti sv. maše.
TRAJŠTOF — Mr. Angelika Kornfeind (rodj. Semeliker iz Vulkaprodrštofa) je pred kratkim svečevala svoj 60. rodjendan. U civilnom zvanju je profesorica za hrvatski i engleski jezik na gimnaziji i peljačica Djelatne zajednice općih viših škol kao i koordinatorica naticanja u istočni jeziki, i naticanja u tudji jeziki na Ahs i Bhs. Ona uza to organizira i projekt za hrvatski jezik kako interno u školi tako i skupa s drugimi školami a tomu i dodatno je i zastupnica učiteljev u odboru Školske zajednice.