Katarina Sasso (86) je srijedu, 12. oktobra u saveznom kancelarstvu u Beču odlikovana »Zaslužnim znakom Republike Austrije u zlatu«. Rodjena Šuševka je jedina još živa aktivistica gradišćanskoga otpora za vrime nacionalsocijalizma. Kao 16-ljetna komunistkinja u otporu (Widerstand) je Katarina Sasso preživila brojne logore kao i KZ Ravensbrück.
Akademija vina u gradišćanskoj Rušti svečuje ljetos 20. obljetnicu postojanja. Rodjeni Cindrofac dr. Jožef Schuller pelja Akademiju od samoga početka. Onde nudu različne tečaje o vinu i izobrazbu, ka završava diplomom kao „Akademičar vina“ ili „Master of wine“. U hrvatskoj televizijskoj emisiji Dobar dan Hrvati je direktor Akademije vina u Rušti dr. Schuller bio gost u studiju.
Feri se je rodio 12. julija 1961. ljeta, a točno na ov dan 2011. ljeta, na utorak, su svečevali u Gerištofu kako jur dugo ne. Skoro svi, ke pozna Feri, su bili na ov dan pozvani na prekrasnu feštu. Oko 200 gostov se je zabavljalo do rane zore, a more se reći da je skoro svaki od njih znao svirati barem jedan instrument, tako da su se gosti neprekidno zabavljali uz muziku i ples.
Dužijanca je svetkovina završetka žetve, ka se u Subotici (Vojvodina; Srbija) javno i svečano slavi jur cijelo stoljeće. I ovput, na 100. Dužijancu, velike i reprezentativne proslave bunjevačkih Hrvatov blizu ugarske granice, bile su opet pozvane folklorne grupe kako iz same Subotice (Szabadag/Maria Theresienstadt) i okolice, tako i iz susjednih držav Hrvatske, Makedonije, Ugarske a isto i Ausrije. Kolo-Slavuj je zastupao gradišćanske Hrvate.
Potpredsjednik Hrvatskoga kulturnoga društva u Gradišću (Hkd), Bruno Radaković, svečevao je 7. augusta svoj 60. rodjendan. Od 2006. ljeta pelja posle Hkd-a u južni kotari Gradišća. Rodjeni Pinkovčan se strastveno zanima za nogomet i ovo zanimanje unaša pri svojem angažmanu za Hkd. Tako je B. Radaković na primjer pokrenuo nogometni turnir u dvorani u Stinjaki, djela u komitetu, ki organizira Hrvatski nogometni kup i izbor gradišćanskih Hrvatov pri europskom nogometnom prvenstvu hrvatskih manjin.
GORNJA PULJA — 11. julija zaslužni kulturni djelač, rodjeni Velikoborištofac vladin savjetnik Štefan Zvonarić svečevao bi svoj 100. rodjendan. Po školovanju u domaćem selu, Željeznu i Strebersdorfu je nastao učitelj najprvo u Filežu, Mjenovu i Keresturu, a po boju u Štumi. Od 1950. ljeta, do svojega umirovljenja je bio školski nadzornik Gornjopuljanskoga kotara.
CINDROF — Farnik u mirovini, Joško Hirschl, je subotu, 2. junija svečevao svoju zlatu mašu, dakle 50 ljet od zaredjenja za duhovnika. Jubilej je jur svečevao u svojoj bišvoj fari Cindrof i u sadašnjoj fari Illmitz.
Hrvatsko kuturno društvo u Gradišću (Hkd) nudi jur 10 ljet dugo dici otpodnevno podvaranje Košić na hrvatskom jeziku. Cilj projekta je jačanje komunikacije na domaćem hrvatskom jeziku. Ideju za ov projekt imali su mr. Zlatka Gieler i dr. Valentin Grandić. Organizacija Košić-a se u svakom selu redi po potriboća i želja roditeljev. Zaposlene su kvalificirane odgojiteljice pedagogice.
Ministar za agrarne posle i okoliš dipl. inž. Niki Berlaković je 4. junija svečevao svoj 50. rodjendan. Tim povodom predsjednik Gradišćanske seljačke komore Franz Stefan Hautzinger i direktor Komore Otto Prieler pozvali su subotu, 18. junija na feštu u velikoborištofsku Kugu.
Duhovnik Ferdo Sinković (* 4. julija 1911. u Koljnofu — pokopan 10. 1. 1993. u Pinkovcu) je pisao duhovne i rodoljubne pjesme. Pjesničko djelo je objelodanio 1982. ljeta u vlašćem izdanju u zbirki »Otajni ribolov«. Uza to je napisao roman na nimškom jeziku s naslovom »Die Hufe von Sankt Peter«. Iz njegovoga pera je i nekoliko igrokazov tako na primjer »Žrtva bijele vile«, »Još nije pala peta glava« i »Šesti pečat«. Sinković je bio i kompozitor. Tako je pokusio napisati dvi maše na latinskom jeziku. „Ali rekao bi, da nije bio iskušen u muziki.