TRAJŠTOF/BEČ — Dugoljetni peljač Tamburice Trajštof, Oto Kuzmić, je 17. decembra primio »Zlati časni znak za zasluge za Republiku Austriju«. Kuzmić je ovo visoko državno odlikovanje primio za dugoljetni angažman na području hrvatske kulture u Gradišću, a posebno za velik posao koga je napravio za tamburašku muziku i za sviranje na tamburi u domaćem Trajštofu.

KISEG — Kiritof Sv. Emerika jur ljeta dugo je u Jurišićevom gradu povod i za Hrvatski dan, za skupnu sv. mašu i polaganje vijenca pred spomen-pločom Mate Meršića Miloradića. Nije to bilo ni ljetos drugačije, s tom malom razlikom da je ov svetak još polipšao deseti rodjendan hrvatskoga zbora Zora.
U subotu, 3. novembra, su se vjernikom pri dvojezičnoj maši obrnuli dr. Anton Kolić, farnik Ratištofa i židanski farnik Štefan Dumović. Sv. mašu je muzički oblikovao zbor Sv. Emerika, pod peljanjem i kantoriranjem Mirka Berlakovića.

DEVINSKO NOVO SELO — Subotu, 27. oktobra u Istracentru folklorna grupa Grbarčieta je skupa s pjevačkim zborom Rosica svečevala 25. obljetnicu svojega utemeljenja. Grbarčietu od samoga početka pelja Nikoleta Griezlová, rodjena Krajčir. Stoprv je imala 14 ljet i je bila školarica, kad se je počela baviti s vježbanjem dice. Sada ansambl more pokazati na 25 ljet angažiranoga i uspješnoga djelovanja. U Grbarčieti jaču i tancaju dica od četirih do 18 ljet, a u repertoaru imaju jačke i plese iz Devinskoga Novoga Sela, Gradišća kao i Hrvatske.

Poli Gregorić, krčmar i poduzetnik u Klimpuhu je 28. septembra svečevao svoj 80. rodjendan a skupa s obitelju i najužimi rodjaki i prijatelji je slavio u domačoj krčmi, ka je jur davno prerasla i oblik i starinsku nakanu krčme: da se ljudi dobro i dovoljno napiju, se zabavljaju, ponekad i posvadjaju, onda opet podobru a da krčmar od toga more — zač ne i dobro — živiti! Danas je krčma Gregorić prvorazredni restoran s kim se more ponositi ne samo Klimpuh, nego svakako i gradišćanski Hrvati a ne na zadnje i cijelo Gradišće i susjedne regije.

KLIMPUH — Uz ime Poli Gregorić na samo Klimpuh nego najprvo Poljanci a pak i cijelo Gradišće daleko prik zemaljskih i državnih granic veže iskušenoga krčmara, ali i poljoprivrednika s korijeni i u mesariji. Zna kako triba zahadjati sa svojimi gosti, ča triba činiti i govoriti, a pred svim i reći, da mu rado dojdu u goste i ča im mora nuditi da bi opet došli. Iako je jur davno predao „komandu“ u ruke sina Polija ml., Poli st. još uvijek stoji na kormilu ovoga u medjuvrimenu jako modernoga „broda“, ki je prem ponekad i burnih vrimen preveslao sve vode. U hrvatskom društvu je Poli fiksna točka, a gdo dojde u Gregorićevu krčmu i ako onde ima Polija (ča je skoro svenek slučaj), zna biti siguran, da stari krčmar svenek ima zanimljivoga za povidati i da je gost uvijek kralj! Živio!

Tamburaški orkestar Pinkovac TOP je subotu 23. junija u domaćoj crikvi, nedilju, 24. u Inzenhofu a pandiljak, 25. junija u Beču u Crikvi Am Hof istaknutim i vrlo opaženim koncertom i prezentacijom svojega 6. nosača zvuka, CD-a s naslovm »Pinkovac u srcu« svečevao 35. obljetnicu svojega utemeljenja. Dugoljetni farnik Pinkovca, Ferdinand Sinković je skupa s jur pokojnim prof. Draganom Raljušićem iz Crikvenice (HR) utemeljio tamburaško društvo.

DEVINSKO NOVO SELO — Jedno od 13 dice, i to su bile 3 sestre i 10 bratov u poznatoj hrvatskoj obitelji Cvečko je inž. Janko Cvečko. On je 8. maja slavio svoj 80. rodjendan. Od svojih mladih ljet je teško djelao najprvo kao sluga kod svoje tete Orše a kasnije skupa s drugimi brati, ocem i majkom na skupnom privatnom gospodarstvu. Po osnovnoj školi je uspješno apsolvirao sridnju poljoprivrednu školu u gradu Holič a je kašnje prošao u grad Skalicu kao učitelj. Visoku poljoprivrednu školu je završio u Nitri s „črljenom diplomom“.

Književni kritičar, pjesnik, prevoditelj, povjesničar i hrvatski diplomat kao i velik prijatelj hrvatskih manjin, Djuro Vidmarović je 1. aprila svečevao svoj 65. rodjendan. Vidmarović se jur 40 ljet dugo (od 1972. ljeta početo) bavi književnošću. Proučava povijest i književno dobro hrvatskih narodnih manjin izvan Hrvatske.

Nedilju, 4. marca novoseoska društva i općina su po sv. maši priredili veličanstvenu svetačnost jubilaru, farniku mr. Branku Kornfeindu, ki je 29. februara bio svečevao svoj 60. rodjendan. Kako je naglasio načelnik Štefan Mikula „…imam čast i radost kot načelnik sela Vam naznaniti, da je Novoseoski općinski tanač jednoglasno odlučio na svojoj sjednici 14. decembra 2011.

Rudi Berlaković se je rodio 1. ožujka/marca 1952. ljeta u Velikom Borištofu — točno na klimatološki početak protulića. U protuliću se zbudi priroda i započne novi žitak — je to jur bilo simbolično i za Rudijev život? Mu je, znamda, tim jur bio u zipku položen angažman, ki će ga sprohajati kroz cio njegov život? Po osnovnoj školi u rodnom selu prelazi Rudi na gimnaziju u Gornju Pulju i po maturi na Pedagošku akademiju u Željezno. Od 1.

Pred kratkim je prof. dr. Dragutin Pavličević svečevao svoj 80. rodjendan. Jedan je od brojnih znanstvenikov, ki su oci Simpozija Mogersdorf a kao vrsni povjesničar si je stekao ime i priznanje i med gradišćanskimi Hrvati. Uz brojne popularnoznanstvene članke i u Hrvatski novina  njegova knjiga »Moravski Hrvati« je u medjuvrimenu standardno djelo za sve one, ki se malo podrobnije zanimaju za moravske Hrvate.