30. aprila 1911. ljeta, dakle pred sto ljet se je u sjeverogradišćanskom Vulkaprodrštofu na Poljanci kao četvrto od petero dice seljačke obitelji rodio jedan od najaktivnijih sabiračev narodnih jačak, Jakov Dobrović. Uza to je školski direktor i kantor u Štikapronu utemeljio pjevački zbor i pred 50 ljeti tamburaški orkestar.

Svoje slavlje 40. obljetnice utemeljenja je Tamburica Cogrštof najprvo proslavila uz vruće ritme Gazdov. Jur subotu, 21. maja su ovi gosti iz  Hrvatske u vrtu krčmara Gegija Freibergera zagrijali publiku uz ionako jur jako teple kasnoprotulićne temperature. Nedilju, 22. je svetačnu sv. mašu služio mjesni farnik Željko Odobašić a muzički je mašu pratio tamburaški i pjevački sastav Trešnjevka iz Zagreba pod peljanjem prof. Boža Potočnika, a na orgulja je svirao Kristijan Artner.

Hrvatski glasnik, tajednik Hrvatov u Ugarskoj i nasljedne novine nekadašnjih Narodnih novin je 5. maja slavio prvih svojih 20 ljet. Kako je naglasio Csaba Horvat, direktor izdavačke kuće Croatica a tim i izdavač ovoga tajednika „Jubilej koga obilježavamo u prvom redu je praznik svih ki u toj instituciji djelaju. No, to je u isto vrime i praznik svih nas. Jer Hrvatski glasnik pripada svim nam.

STINJAKI - Farnik Ignac Ivančić 50 ljet. Rodjeni Klimpušac a sada jur brojna ljeta dugo farnik u južnogradišćanski Stinjaki, Ignac Ivančić, je 8. aprila svečevao svoj 50. rodjendan. Pokidob je ovo slavlje palo u korizmu, Ignac Ivančić do sada nije svečevao bogzna kako veliko, niti je to činio u farski filijalka kao npr. u Stinjačkom Vrhu, ke opskrbljava kao duhovnik i dušobrižnik. Ali je zato na Vazme pri velikoj agapi na Stinjaki skupa s narodom proslavio prvo polstoljeće svojega života.

Na Veliki petak, 22. aprila Joško Hickl svečuje svoj 85. rodjendan. Ljeta 1964. utemeljio je tamburaško društvo u Vorištanu i je desetljeća dugo obavljao različne službe (predsjednik, kapelnik, izobrazba narašćaja...).

Do dana današnjega je aktivan član „svojega“ tamburaškoga društva a za F. Sučićem najstarji aktivni tamburaš. Živio!

ČAJTA - PROMJENA. 16. marca, na predvečer svojega 61. rodjendana je dosadašnji kotarski seljački peljač kom. savj. Belo Rešetar po 20 ljeti predao tu funkciju u mladje ruke i to zastupniku u Zemaljskom saboru Reinhardu Janyju iz Dolnjih Sič. Jany se je najprvo zahvalio a prlje nego je Rešetar naprikdao svoju funkciju je u svojem predavanju naglasio uz ostalo, da ima 91 selo i da nije moguće poiskati sva ta sela, zato su potribne skupne sjednice.

Mirko Berlaković sada jur 50 ljet djeluje ne samo kao školnik i kantor nego pred svim i u narodnom vrtljacu gradišćanskih Hrvatov — a u zadnje vrime je aktivan kao zborovodja i kantor pretežno na ugarskoj strani granice, a onde je dijelom našao i novu životnu sredinu. Aktualno sabira materijal koga uredjuje za veliku monografiju o bratiću mu pateru Augustinu Blazoviću (1921. -2004.). Ova knjiga će izajti u dogledno vrime u okviru izdavačke djelatnosti Hrvatskoga štamparskoga društva, komu je Mirko Berlaković predsjedavao 20 ljet dugo. 13. aprila je svečevao svoj 70.

PANDROF — Farnik u Pandrofu i Novom Selu mr. Branko Kornfeind nedilju, 6. marca je bio pozvao na neobičan jubilej: svečevao je 17.500 sv. mašu (polag svojega popisa o broju Božjih službov ke je svečevao od svojega zaredjenja za duhovnika). U crikvi su svirali Hatsko kolo iz Novoga Sela i Tamburica Bijelo Selo, a koncelebrirao je farnik u B. Selu.

OTAVA - Marija Bartak (rodj. Hergović) je 8. marca svečevala svoj 100. rodjendan. Teta Marica je cijeli svoj život marljivo djelala i je za nje starost još jako živahna i tjelovno u dobrom raspoloženju. Ima sina, 4 unuke i 6 praunukov.
Najsrdačnije čestitamo i željimo teti Marici još puno zdravlja i zadovoljstva uz Božji blagoslov. Živila! (Ana Tometić)

ŽELJEZNO — Dugoljetni aktivist Hrvatskoga kulturnoga društva, dr. Valentin Grandić, je pred kratkim svečevao svoj 75. rodjendan. Rodjen je u Stinjaki. Od 1975. ljeta se je u Hkd-u kao pravni stručnjak počeo zalagati za hrvatske posle. Dugoljetni je bio član predsjedničtva Hkd-a u Gradišću u kom skromno, tiho ali i diboko i dugotrajno, pred svim ali i djelotvorno orao svoje brazde u narodno hrvatsko tijelo u Gradišću. Puno čega u Hkd-u u zadnji desetljeći ne bi bilo moguće i ostvarivo, da Valentin G.