O Prvom svitskom boju: Imperijalno: pogreb i korunjenje

Čisto u sredini četveroljetno­ga boja dva su dogadjaji izvanbojne svakidašnjice. To je bila smrt cesara i kralja Franca Jožefa i inštalacija, korunjenje novoga cesara Karla Franca Jožefa kao Karla IV. za kralja Ugarske. Ne kao da smrt ne bi bila vladala kao prosti dogadjaj u boju. Na milijune su ginuli mladi ljudi u najbolji ljeti svojega života.

 

Franc Jožef (Franjo Josip) je u to vrime vladao jur 66 ljet i postao neka vrsta nadoca (Übe­r­vater) narodov Austro-Ugarske Monarhije. Koliko je postao mitična figura to sam pršon­ski doživio kod mojega prvoga boravka na hrvatskom morju u Omišu, kada se je stariji Dal­matinac na moju prezentaciju da sam iz Austrije, iz Gradiš­ća stavio u Habt acht! i napamet deklarirao zapovidi u nim­škom jeziku. A pred nekoliko ljet sam morao na promenadi u Opatiji ustanoviti da je preimenovana u Promenadu Fra­nja Josipa I. Odakle je ta fasci­nacija? Je to nostalgija za starimi vrimeni ka su završila u pozabljenom pokolju i krvi? Za vrime njegovoga pogreba se je vojevalo 6 milijuni solda­tov na bojišći, ki su u jedanaest jeziki položili prisegu na svojega vladara.

Gradišćanski Hrvati obilježavaju stotu obljetnicu I. svitskoga boja (2)

„Za razlike od Hrvatov u H­rvatskoj, gradišćanski Hr­vati od početka ljeta u Hrvatskom centru u Beču i u tajedniku HRVATSKE NOVINE opširno obilježavaju I. svit­ski boj i sudjelovanje gradiš­ćanskih Hrvatov iz Austrije i Ugarske u tom boju. (...) U hrvatskom tisku i nadalje ima malo napisa o tom boju. Ka­ko je jur već puti upozorio… VEČERNJI LIST u Hrvatskoj nima projekta ki bi se sus­ta­vno bavio I. svitskim bojem (a) službena Hrvatska, tj. Ministarstvo kulture (i) dru­ge službene institucije, zao­staju iza… predvidjenih komemoracijov. (...) (Ipak je ovde) »Tamna strana Marsa — Hrvatska autobiografija i I. svjetski rat«, ku je nedavno objavio povjesnik Filip Hameršak (a ovde se) prvi put predstavlja relevantan hrvatski autobiografski korpus...» (Stjepan Šulek, HRVATSKO SLOVO). 

Tagovi: 

„Hrvatsku još puno toga čeka u EU!“

Politički direktor Austrijsk­o­ga ministarstva za Europu, integraciju i vanjskih poslov i bivši austrijski veleposlanik u Hrvatskoj Jan Kickert naglasio je kako „Hrvatska će obogatiti Europsku uniju. Gledamo Hrvatsku kao saveznika u bušenju najpr pr­o­širenje EU“. Hrvatski velepo­slanik u Austriji Gordan Ba­kota je istaknuo uz ostalo „B­itna poruka s ovoga skūpa je i ta da je Hrvatska kao članica EU-a i NATO-a prepoznata kao važan čimbenik stabilnosti ka svojim iskustvom i strategijskom pozicijom more dati značajan doprinos, da europska ideja i stabilnost europskoga jugo­istoka bude održiva i u ote­žani politički okolnosti, ka­ko je to ukrajinska kriza“.

Tagovi: 

MINI-METRON dobitnik 2013.: Dvojezična savezna gimnazija Kurzwiese Željezno

Sedmeročlani žiri je u svojoj sjednici 26. marca jed­no­gla­sno odlučio da će iz pr­edlo­ženih projektov i inicijativov dodiliti »MINI-METRON« za 2013. ljeto Saveznoj gimnaziji Kurzwiese u Željenu; to­čnije: Hrvatskim razredom — projekti razmjene sa školami u Hrvatskoj (Zagreb, Rijeka, Pula) — jur 20 ljet dugo. Peljačica projekta je  profesorica hrvatskoga jezika, mr. Sabina Nagy, direktorica škole: mr. Karin Rojacz-Pichler (obadvi su gradišćanske Hrvatice). Hrva­t­ska kulturna nagrada Hrvat­skoga centra se dodiljuje na­rašćaju za posebne ideje i i­s­taknuta dostignuća na području očuvanja ili razvijanja hrvatske riči, hrvatskoga o­d­nosno dvojezičnoga školstva, razmjene omladine, dizanje hrvatske samopouzdanosti i kulturnoga izražaja mladine i za mladinu.»MINI-METRON« se dodi­lj­u­je godiš­nje u obliku svetačnosti i je u obliku: skul­p­tu­re od st­a­kla s u­graviranim na­t­pisom i poveljom i cilondrom na hr­vatskom jeziku.

U Božje ruke, u ufanju, vjeri i ljubavi...

Jezuše, Ti Bože s človičjim obrazom! Ti človiče, s božanskom moću!
Oni, ki su Tvoj žitak i Tvoju smrt popisali, Ti pripisuju sedam riči, ke da si rekao, kad Te je rimska okupacijska sila zauvijek kanila isko­reniti. Danas cijen­i­mo pravni sistem te nekadašnje velesile. Ali Ti nisi zamuk­nuo, niti na križu, niti po Tvojoj smrti, a niti po Tvojem od­lasku s ovoga svita. I tako se i dandanas Tvoj nauk širi u Pismu. Ča si ti jednoč učio, su popisali hra­bri evandjelisti. Tradirali su nam i Tvoje zadnje riči, ke si rekao, vikao i zdihavao na kri­žu. Danas je Tebi na spominak ponavljam i molim.

Tagovi: 

Ste znali? - Četirmi od peterih jidu, ča im se ne rači?

Svaki dan se moramo odlu­čiti nanovič, ča ćemo jisti — doma, u školi na djelatnom mjestu ili kade na putu. Obi­č­no se ljudi zbog ukusa odlu­ču za ov ili on jiliš. Iz toga bi mogli zaključiti, da jimo sa­mo to, ča nam se rači. Ali u repr­e­zentativnoj študiji su stru­č­njaki u Heidelbergu istražili, je li ljudi jidu i to, ča im se ne rači. 81% probandov je re­klo, da jidu i one jiliši, ki ne odgo­varaju njevomu peršonsk­o­mu ukusu. 38% ih je reklo, da od­redjenu hranu uopće nima­ju rado.

Tagovi: