U nabito punom Hrvatskom centru je kulturni aktivist Franjo Palković primio nagradu Metron za 2023. ljeto za svoje životno djelovanje. Rodjeni Filežac je bio aktivan u različni društvi u Beču i u domaćem Filežu.

Beč – „Toliko Filešcev najednoč već dugo nisam vidio“, rekao je član žirija Rudi Gregorić na početku svojega govora pri dodjeli Metrona, 17. aprila u Hrvatskom centru u Beču. Hrvatski centar je ovu srijedu naime bio zaistinu do zadnjega mogućega mjesta pun. Za doživotnoga pendlera izmed Beča i Fileža Franju Palkovića, otpravio se je pun bus čestitarov iz Fileža u Beč, da bi mogli biti nazoči na dodjeli ove nagrade, ku Hrvatski centar dodiljuje svako ljeto zaslužnim aktivistom u hrvatskoj zajednici.

Franjo Palković je uprav ovakov zaslužni aktivist. Rodjen u Kalištrofu, odrastao na Filežu i kasnije študirao i djelao u Beču, nosio je uvijek riči svojega oca sa sobom: „Kamogod te svit otprimi, neka nikad pozabiti svoje selo, svoje ljude i svoj jezik, Hrvati smo.”

Odgovarajuće ovomu geslu bio je i Palković uvijek aktivan u Beču i u Filežu. U svojem prijateljskom govoru na početku priredbe rekao je zato Rudi Gregorić: „Ako ne on, ki drugi bi mogao dostati tu nagradu?“ Gregorić je ljude nasmišio sa šalnimi i ganutljivimi anegdotami iz ditinstva u mirnom Filežu, od nogomentoga igrališća, hobijem dobitnika Palkovića i skupnom vrimenu u HAK-u.

„Zahvalnost čini život bogatim“, ovako veleposlanik Daniel Glunčić, ki je istaknuo, da se uprav med GH najde čuda ljudi, ki djelaju iz zahvalnosti i se toga i spominjaju.

Metron je Franjo Palković dostao pred svim zbog svoje povezanosti s Hrvatskim centrom u Beču, kade je od študijskih dan bio aktivan. Laudaciju je stoga držao drugi stup ove zgrade u Schwindgasse 14, glavna tajnica Gabriela Novak-Karall. Franjo Palković je čuda toga koristio, suosnivao i peljao, ča uprav ljetos svečuje jubilej. Hrvatski centar u ovom obliku postoji 30 ljet, na toj adresi se kreću društva 60 ljet, a Hrvatsko gradišćansko kulturno društvo, čiji predsjednik je Palković bio, kot i dušobrižničtvo u Beču postoji ljetos jur 90 ljet. Davatelj imen nagrade Demeter Metro Karall bi ljetos u jesen nastao 100 ljet. On je ončas usko suradjivao s gardom mladih hakovcev, med kimi je bio i Franjo Palković.

Za tinejdžericu Novak-Karall da su to ončas jur bila velika imena. O svojoj važnoj ulogi u izgradnji Hrvatskoga centra rekla je Novak-Karall: „Franjo je čuda uložio u ov projekt i doprinesao tomu da Centar izgleda i je postavljen kako ga danas poznamo. Bio je tada predsjednik HGKD-a i tim član najužega tima.

Prvi logo, prvo ime – Gradišćansko-hrvatski centar, puno toga nosi Franjin rukopis, a da ne govorim o interijeru: ove stole i stolce, stalke za garderobu, bar-hockere, sve je to Franjo zibrao odnosno predložio i se pak diskutiralo dokle je mogao osvidočiti sve ostale. A vidite da je dobro zibrao, i kvalitetno, jer nam još svenek dobro služu.“

Koliko svestran i pred svim strukturiran je Palković, dokazao je životopis, koga je Novak-Karall pri svojoj laudaciji pokazala publiki: Na pet stupcev podiljen žitak pokazuje bogato djelovanje. Uz obitelj, izobrazbu i posao su to još spomenute športske aktivnosti i hrvatski angažman.

Za zadnji stup se vrijeda 77-ljetni Palković zalaže jur kih 60 ljet. Uz Hrvatski centar je bio aktivan u domaćem Filežu. Prvo na tamburaškom polju, kasnije i kao suosnivač i predsjednik LIKUD-a. Dvoja ljeta je stao na čelu fileških Graničarov, duže je peljao kroz program, kot se je doznalo iz laudacije Novak-Karall.

Graničari su svojega časnoga predsjednika dočekali jačkom pred Hrvatskim centrom. Priredbu su skupa oblikovali s Dubrovačkimi kavaljeri, ki su isto tako duga ljeta povezana s dobitnikom Palkovićem.

Kroz program je šarmatno peljala sekretarica HAK-a Vera Buranić. Ona je, kot i Gabriela Novak-Karall, istaknula Palkovićev kritičan duh. Bivši predsjednik HAK-a i organizator prvoga i toliko uspješnoga Symposiona Croaticona je do nedavno redovito pohadjao priredbe HAK-a i pratio zbivanja u Novom glasu.

„Predužička je lista svega toga ča je Franjo pokrenuo, omogućio, ostvario, zač se zalagao, da bi mogla sve to ovde nabrojiti. Ako sve to gledamo kao molekule, onda je sve to zgusnuto u ovoj staklenoj skulpturi, zrcali se u ovoj nagradi, ka je tim i neka vrst dijamanta, koga si si – dragi Franjo – itekako zaslužio i koga ti smimo danas ovde predati – uz veliko ‘hvala’ i najsrdačnije čestitke: Živio, Franjo!“, rekla je Novak-Karall prije nego je predsjednica Hrvatskoga centra Terezija Stojšić predala Metrona od stakla laureatu Palkoviću.

Pokidob Franjo Palković iz zdravstvenih uzrokov već ne more govoriti, pročitao je njegov sin, vračitelj i karikaturist Petar Palković, govor dobitnika. Palković je u njem apelirao na svist Hrvatov i je ujedno razložio svoju motivaciju: „Gdo će se skrbiti za naše posle, ako ne mi sami? Neka živi ča je naše!“

Ganutljiva dodjela u velikom krugu ljudi je završila čestitkami prijateljic i prijateljev i sprohodnic i sprohodnikov uz obiljan bife i jačke Dubrovačkih kavaljerov i domaćih Graničarov.

Tereza Grandić