Zač nigdo ne spominje stradanja gradjanov Srbije hrvatske nacionalnosti po Oluji

Predsjednik Demokratskoga saveza Hrvatov u Vojvodini (DSHV) Tomislav Žigmanov izjavio početkom augusta da je stranka odlučila mučati u povodu obilježavanja obljetnice akcije Oluje u Srbiji da „opet ne bi bili žrtve“ tr da prijeteće poruke i uvredljivi iskazi prema Hrvatom uzn­e­miruju nje pripadnike.

Izložba u Opatiji donosi raskošne halji­ne i nakit popularne austrijske cesarice

Jedinstvena izložba prateži cesarice Elizabete, »Modni ormar carice Sisi«, na koj k­ažu nje prateži i modu te dobe, je otvorena 14. julija u Švicarskoj kući u Opatiji.

OPATIJA — Izložbu i mod­nu reviju, ka se održava u Par­ku Angiolina najavili su načelnik Grada Opatije Ivo Dujmić i ravnatelj Festivala Opatija Ernie Gigante Dešković.

Školsku knjigu i opću »Povijest gradiš­ćanskih Hrvatov« prezentirali u Zagrebu

Autorski trojac Nikola Ben­čić, Štefan Zvonarić i Miroslav Šašić napisali su prvi učbenik »Povijesti gradiš­ćanskih Hrvatov« u nakladi Hrvatskoga kulturnoga dru­štva u Gradišću uz financij­sku potporu obrazovnih institucijov dvih zemalj, Austrije i Hrvatske. 

Gradišćanski Hrvati i 100 ljet Rep. Austrija

Povjesničar akademik Ni­ko­la Benčić je u Kugi predavao o zapadnougarski Hrvati po raspadu Monarhije. Za gradišćanske Hrvate da je to bio veliki prelom, jer su se, ki su stoljeća dugo bili pod istim političkim, društvenim i go­spodarstvenim zajedničkim krovom, vrijeda potom našli u tri različni zemlja (A, H i CSK). Povjesničar Mihael Schreiber se je u svojem referatu bavio situacijom u 1938. ljetu, kad su iz gradiš­ćanskih sel nestali Židovi i Romi. Ljudi da su to vidili, mnogi da su bili puni straha, ali mnogi su i podupirali id­e­je nacionalsocijalizma, je Schreiberova razlaganja sa­žela dr. Gerlinde Stern-Pau­er, ka je organizirala seriju predavanj u Kugi prilikom ovoga »Spomenljeta«.

Ukrajinska se luči od ruske Crikve

Ukrajinski tisak pozdravio je u petak, 12. oktobra „ozbi­ljan udarac“ nanesen uticaju Moskve u zemlji po odluki Carigradske patrijaršije da prizna autokefalnost* U­kr­a­jinske Pravoslavne Crikve do­kle ruski mediji u tom vi­du le­galizaciju crikvenoga raskola.

CARIGRAD/KIJEV/MOSKVA — Ta od­luka kom se prekida s 332 ljet ruskoga vjer­skoga tutorstva (skrbiteljstva, staralačtva) u Ukrajini, „imat će povijesni značaj kako za na­šu zemlju tako i za Moskvu“, piše oduševljeno ukrajinski dnevnik Den.

Veliki sin sela jezuit pater Filip Kaušić se je kao bista vrnuo u svoje rodno selo Celindof

Pred općinskim domom u Celindofu su nedilju, 22. junija otkrili bistu Filipa Ka­u­šića. U Celindofu rodjeni isu­sovac bio je inicijator za ute­meljenje sveučilišća u Zagre­bu 1669. ljeta, kade je pak i troja ljet dugo službovao kao rektor. U ovom ljetu se sve­čuje 400. obljetnica rodj­e­nja Filipa Kaušića. Prilikom ove obljetnice je Općina Celindof na trgu pred općinskim domom podignula poprsje od bronce, ku je izdjelala akademska kiparica Dijana Iva Sesartić iz Solina. Iz Zagre­ba je došla brojna delegacija na čelu s vicerektoricom Za­grebačkoga sveučilišća Ivana Ćuković Bagić a takaj i vele­poslanica Vesna Cvjetković.