Jedinstvena izložba prateži cesarice Elizabete, »Modni ormar carice Sisi«, na koj kažu nje prateži i modu te dobe, je otvorena 14. julija u Švicarskoj kući u Opatiji.
OPATIJA — Izložbu i modnu reviju, ka se održava u Parku Angiolina najavili su načelnik Grada Opatije Ivo Dujmić i ravnatelj Festivala Opatija Ernie Gigante Dešković.
Autorski trojac Nikola Benčić, Štefan Zvonarić i Miroslav Šašić napisali su prvi učbenik »Povijesti gradišćanskih Hrvatov« u nakladi Hrvatskoga kulturnoga društva u Gradišću uz financijsku potporu obrazovnih institucijov dvih zemalj, Austrije i Hrvatske.
Prvi svjetski boj peljali su dva veliki savezi. Sile Antante u početku su činile Ujedinjeno Kraljevstvo, Rusko Carstvo i Francuska tr njevi teritoriji i protektorati. Brojne druge države pridružile su se silam Antante, od kih su najvažnije bile Kraljevina Italija, ka se je pridružila u aprilu 1915., i Sjedinjene Američke Države, ke su u boj stupile u aprilu 1917. Središnje sile činili su Nimško Carstvo i Austro-Ugarska. Osmansko Carstvo pridružilo se je Središnjim silam u oktobru 1914., a ljeto dan potom to je napravila i Kraljevina Bugarska.
Povjesničar akademik Nikola Benčić je u Kugi predavao o zapadnougarski Hrvati po raspadu Monarhije. Za gradišćanske Hrvate da je to bio veliki prelom, jer su se, ki su stoljeća dugo bili pod istim političkim, društvenim i gospodarstvenim zajedničkim krovom, vrijeda potom našli u tri različni zemlja (A, H i CSK). Povjesničar Mihael Schreiber se je u svojem referatu bavio situacijom u 1938. ljetu, kad su iz gradišćanskih sel nestali Židovi i Romi. Ljudi da su to vidili, mnogi da su bili puni straha, ali mnogi su i podupirali ideje nacionalsocijalizma, je Schreiberova razlaganja sažela dr. Gerlinde Stern-Pauer, ka je organizirala seriju predavanj u Kugi prilikom ovoga »Spomenljeta«.
Ukrajinski tisak pozdravio je u petak, 12. oktobra „ozbiljan udarac“ nanesen uticaju Moskve u zemlji po odluki Carigradske patrijaršije da prizna autokefalnost* Ukrajinske Pravoslavne Crikve dokle ruski mediji u tom vidu legalizaciju crikvenoga raskola.
CARIGRAD/KIJEV/MOSKVA — Ta odluka kom se prekida s 332 ljet ruskoga vjerskoga tutorstva (skrbiteljstva, staralačtva) u Ukrajini, „imat će povijesni značaj kako za našu zemlju tako i za Moskvu“, piše oduševljeno ukrajinski dnevnik Den.
Pred općinskim domom u Celindofu su nedilju, 22. junija otkrili bistu Filipa Kaušića. U Celindofu rodjeni isusovac bio je inicijator za utemeljenje sveučilišća u Zagrebu 1669. ljeta, kade je pak i troja ljet dugo službovao kao rektor. U ovom ljetu se svečuje 400. obljetnica rodjenja Filipa Kaušića. Prilikom ove obljetnice je Općina Celindof na trgu pred općinskim domom podignula poprsje od bronce, ku je izdjelala akademska kiparica Dijana Iva Sesartić iz Solina. Iz Zagreba je došla brojna delegacija na čelu s vicerektoricom Zagrebačkoga sveučilišća Ivana Ćuković Bagić a takaj i veleposlanica Vesna Cvjetković.