Pred odmorom si sve lipo operemo, perfektno potiglamo i skitimo. Kad dojdemo na mjesto odmora, je naša najdraža pratež zafuljana. Zato pratež brzo moramo povišati na višalice (Kleiderbügel). Ako pak još nažgemo vruć tuš, će vodena para zglatkati dugovanja. Kakov redoslijed je najbolji pri pakiranju, to će biti tema ovoga članka. Dobro je, pratež, ku si kanimo zeti sa sobom, raskrečiti po stelji. Eventualno ćemo se morati nečega i odreći.

Se uopće isplati voziti se u odmor autom? Granica tolerancije za poslovna putovanja je kod 300 kilometrov. Ako nam je destinacija dalja, su vlak i zrakoplov povoljnije alternative, a friže i komotnije ćemo dojti i na cilj našega putovanja.
Ako moramo duglje siditi u autu za volanom, je idealno, da nam gdo čita iz knjige ili novin. U medjuvrimenu postoji velik izbor literarnih kasetov (Hörbücher).

Vrtne trave (Gartenkräuter) moremo sušiti prik cijeloga ljeta. Najbolje je, sušiti osebito mlade rasline, ar one imaju najveć arome. Lišće, cvijeti, sime, žilje i cijele biljke moremo sušiti.
Većljetne rasline se rižu otprilike na jednoj tretini od dna, i to prlje nego počnu cvitati, jutro rano čim se je na nji osušila rosa. Pravoda se zamu samo zdravi dijeli. Potom se, samo ako je potribno, operu mrzlom vodom i stavu na kuhinjski papir, da se osušu. Mokre trave naime počnu plisniviti.

Najvažniji kontakti u privatnom i poslovnom žitku imamo, kad smo pozvani. Tako nastaju dragocjena prijateljstva, a kadakoč zbog malih nepažljivosti moru nastati i animoziteti. Ako to kanimo prepričiti, se moramo zamisliti u gostoprimca i se pitati: Ča bi ja kot gostoprimateljica očekivala od mojih gostov?
Na pismeni poziv se dostoji, da velimo, je li ćemo dojti ili ne. Francusko „RSVP“ ili nimško „u.A.w.g.“ stoji u mnogi pozivnica, a znači: prosim za odgovor, čisto konkretno recimo: „Ja se moram skrbiti za jilo i si posuditi stolce...!"

Retinol je čisti oblik vitamina A, točnije rečeno vitamina A1. U tijelu se on pregradjuje u tretinoin. Jur zdavno vračitelji retinol hasnuju kot efektivno sredstvo protiv naborov, neelastične kože i  neželjene pigmentacije. Jur niska koncentracija, i to do jednoga procenta, jača vezivno tkivo (Bindegewebe) i zaustavlja djelovanje encimov, ki razgradjuju kolagen. I pacijentom, ki imaju jake prišće, dostaju retinol na recept, ar on liječi i akne.

Gdo si kani očuvati lipotu svoje kože, on mora znati, ka krema, je najbolja. To definitivno nije lako. Dandanas postoji zaista mnogo produktov za njegu kože, ki se diču, da imaju čudotvoran efekt. Za nekoga more zaistinu biti čudotvoran, ali ne za sve. Zdrava i lipa koža je blagodat (Segen). Ako kanimo, da nam takova ostane, moramo pažljivo zahadjati s njom. Moramo hasnovati preparate, ki nam odgovaraju. Zato ćemo Vam danas predstaviti nekoliko sastojkov preparatov, da bi Vam olakšali izbor. Pravoda ti sastojki moraju odgovarati i Vašemu  tipu kože.

Zeleni lukac/lučac ili u Hrvatskoj i vlasac je uz peršin najpoznatiji kuhinjski začin (Küchenkraut). On je žilava raslina i sliši familiji lukov. On ljubi vlažno i hranljivo tlo i uživa u suncu. Udomaćen je u cijeloj Europi, sjevernoj Ameriki, Afriki i sridnjoj Aziji. Na protuliće zeleni lukac raste i na obličnici (Fensterbrett). Kot sočna kuhinjska biljka s blagim ukusom luka se prilagodi svim jilišem, ki podnašaju ukus luka.

Najbolje je, žbričke rizati škaricami, da lučac ne bi izgubio preveć soka. Naravno je frižak najbolji.

Kad su biblijski vrti dio javnoga parka, su otvoreni za izletnike. Oni služu rekreaciji, meditaciji i vjerskomu obrazovanju. U mnogi raslina se zrcalu pripetenja Biblije. Mi u Austriji imamo osam takovih vrtov. Jedan od njih je u Greisinghofu. Greisinghof leži u Mühlviertelu na saveznoj cesti B124. Linz je odanle udaljen 29 km, a Beč 200 km. Biblijski vrt u Greisinghofu poziva u hlad brajde (Weinlaube) ili na šetnju uz stabalja, ka su spodobna cipresam.

Neandertalci su po našem mišljenju bili lovci, ki su u ledenoj dobi lovili mamute. Ali istraživanja velu, da neandertalci nisu jili samo mamute, nego da je njev jelovnik bio opširniji nego mislimo, i da su oni jili i biljnu hranu.
Fakat je, da su i Homo neanderthalensis i rani Homo sapiens jili sve ono, ča su našli u svojoj životnoj okolici. Danas moremo reći, da su neandertalci u mediteranski zemlja jili drugu hranu, nego neandertalci, ki su živili sjevernije.

U biblijskom vrtu rastu biljke, ke su spomenute u Bibliji. Njih je blizu 150. Neke od njih rastu i u naši kraji. Cilj biblijskoga vrta nije čista botanika, nego u prvom redu prikazivanje biblijskih sadržajev. Biblijski vrti moru biti i dio parka i otvoreni za izletnike. Na svaki način služu rekreaciji, meditaciji i vjerskom obrazovanju. Mnoge rasline nosu sa sobom pripetenja iz Biblije ili kršćanstva. U Nimškoj imaju skoro toliko biblijskih vrtov kot je spomenuto raslin u Bibliji. Mi u Austriji ih imamo osam.