Većina ljudi, ki rado putuju, imaju mnogo zahvaliti britanskomu nakladniku i laiku-prodikaču Thomasu Cooku, ki je živio od 1808. do 1892. ljeta, i koga ne smimo zaminiti s morskim istraživačem Jamesom Cookom, ki je živio cijelo stoljeće prlje. 5. julija 1841. ljeta se je 570 turistov pod Cookovim pokroviteljstvom otpravilo na put željeznicom iz engleskoga Leicestera u bliski Loughborough i opet ponajzad. U cijeni od jednoga šilinga je bila uključena vožnja, stojeće mjesto 3. razreda u otvorenom vagonu, jedan kruh sa šunkom i jedan lončić čaja.
 

Perfektnost ne postoji, a nije ni moguće, da je človik perfektan. Zač? Kad smo ljudi. Načinjati falinge je po človičju. Človik nije robotar, mašin, nego biće s različnimi raspoloženji i emocijami. Mi moremo ekscelentno obavljati naše zadaće, ali kad smo trudni, turobni ili gladni, moru popustiti naše sposobnosti i snaga. Zbog svega mogućega moremo biti nekoncentrirani ili se prokšiti. Ponekad dugovanja zabimo, a znamo se ponašati i krivo.

Vrime med 15. augustom i 15. septembrom je prlje-koč bilo posvećeno marijanskim svetkom i molitvi. Med Velikom mašom, 15. augusta, kad svečujemo Marijinu smrt i svetkom Sedmerih žalosti, 15. septembra, je Blažena Divica Marija bila u centru vjerskih premišljavanj. To je i dandanas još vrime marijanskih shodišćev. Tako 22. augusta svečujemo svetak Kraljice svita, koga je papa Pijuš XII. 1954. ljeta bio upeljao na kraju marijanskoga ljeta. 8. septembra svečujemo Narodjenje Marijino ili Malu mašu.

Danas nam se čini, da je važan i uspješan on, ki nima vrimena i je zaposlen dan i noć. Ali to nije istina. Gdo svoje vrime nima u ruka, djeluje kaotično i neprofesionalno.

Kako ćemo ada imati već vrimena?

Od 7. stoljeća početo svečujemo Unebozeće Blažene Divice Marije, In Assumptione Beatae Mariae Virginis. 1. novembra 1950. ljeta je papa Pijuš XII. dogmatizirao ta svetak, koga svečujemo 15. augustuša. Ta doktrina nas podučava, da je Jezuševa majka po svojoj smrti s dušom i tijelom u nebo zeta. Doktrina Unebozeća je rezultat podizanja Divice Marije na položaj, koga moremo prispodobiti s onim, koga ima i nje Sin. To moremo gledati kot korak prema izjednačenju Marije s Kristušem.

Kugljasta strijela (Kugelblitz) je pred 500-imi ljeti po prvi put vidjena i zabilježena. Moderne datarnice govoru o skoro 10.000 slučejev u zadnji desetljeći. Se milion očevicev (Augenzeugen) more vkaniti? Izvještaji na svaki način glušu misterizno. Većina kugljastih strijel nastaje u nevrimeni. Mnogokrat im prethodi čisto normalna strijela. Koč-toč kuglja lebdi u zraku, a onda se opet valja direktno zvrhu tla, rijedje ona pada s neba. Ponekad skače kot labda od gumija.

Saksofon, koga skraćeno zovemo „sax“, postoji od metala, no ubraja se med drivene puhačke instrumente (Holzblasinstrumente) zbog svoje mehanike i produkcije tona. Sastoji se od jezička (Rohrblatt), usnika (Mundstück), lulice (S-Bogen) i samoga tijela (Korpus). Saksofon ima usnik spodoban klarineti, a prstnu tehniku i mehanizam spodoban oboi.
 

Saksofon je izumio 1840. ljeta Antoine Joseph Sax, poznati tvorac limenih puhačkih instrumentov (Blechblasinstrumente). Saksofon je jedan od rijetkih instrumentov, ki se zove po svojem izumitelju.

Svenek nanovič nam se dogodi, da smo mi ljudi nenavidni našim domaćim živinam za jednostavan žitak: Kucak drimlje, dokle se mi mučimo na vrtu. Nijedna riba se ne triba bojati za nje dohodak. Zač moramo biti nenavidni? Mi si moremo i nešto odgledati od naših pernatih i dlakavih prijateljev!
Kokoše recimo se koncentriraju na to, ča najbolje znaju, a to je leći jaja.
Svaka kokoš na dan zleže jedno jaje, a to je dost. Mogli bi i mi perfekcionirati naš produkt tako, da se već ne da poboljšati.

Malo se ka vodena biljka more pohvaliti lipotom vodencvijeta ili lopoča (Seerose). Lopoč sliši rodu s botaničkim imenom Nymphaea. Lopoče kinči veliko plutajuće kožnato lišće, ko je srcoliko. I njegovi cvijeti plutaju na vodi. Farba im varira od bijele prik žute, ružaste do plave. Neki potribuju diboku vodu, drugi rastu i u plitki jezeri. Zvana ukrasnih svojstav, ove biljke imaju i ljekovita svojstva. Za to se hasnuje list, cvijet i rizom (Rhizom). Lopoči ne podnašaju hladnoću. Ako je rizom u dibini, na koj se voda ne smrzne, preživu zimu. Kod nas je proširen bijeli lopoč (Nymphaea alba).

Pri zibiranju prateži ćemo se odlučiti za maksimalno tri temeljne farbe. Zapravo moremo kombinirati sve. I tako ćemo svenek imati novi outfit. Sljedeće farbe harmoniraju: bijelo-tirkiz-oliv; bijelo-tirkiz-koralja; bijelo-škuro-plavo-črljeno; bijelo-črno-črljeno; bijelo-bež-svitloplavo; kafecko-orandžasto-zlato; črno-bijelo-farba džinsov. Igrati se mirno moremo i s aksesoari. Oni su kinč svakoga outfita.

 
Hiti ovoga ljeta su: