Već-ki ljudi su i onda optimistični, kad nimaju uzroka za to. To stručnjake jako čudi, i oni su se bavili s tim, zač zagriženi optimisti čemerne prognoze jednostavno ignoriraju. Vjerojatno ćete reći, da optimizam nikada ne škodi. Do neke mjere imate i pravo. Pozitivan stav prema žitku more smanjiti stres i strahe. On podupira zdravlje i psihičko dobrostanje. Nije ada zaman, da je geslo „Misli pozitivno!“ med tanači, ki se davaju za uspješan žitak, najpopularniji.
Stručnjak Tali Sharot i njegovi kolegi od sveučilišća University College London velu, da optimizam ima i čemernu stran. On, ki je pretirano optimističan, taji ponekad realitet i postupa nemarno. Tako zanemaruje sigurnosne i preventivne mjere. To kažu i istraživanja. Človik u vezi sa zdravljem mnogokrat misli, da nije ranljiv. I tako nemar more imati drastične posljedice, ako je u pitanju prepričenje betegov. Tako na priliku preventiva „safer sex“ protiv Aids-a za mnoge još nije samorazumljiva.
Spomenuti stručnjaki su konfrontirali 19 dobrovoljcev sa svimi mogućimi negativnimi životnimi dogodjaji, na priliku s betegom raka ili razbojničkim napadom (Raubüberfall), da bi vidili, je li ćedu oni na temelju novih informacijov korigirati svoje mišljenje. Morali su ocijeniti, kako vjerojatno je, da se odredjen dogodjaj obistini u njevom žitku. Potom su dočuli objektivnu vjerojatnost za to, je li će se ispuniti. Nato su probandi nanovič morali ocijeniti, je li se nešto odredjenoga more dogoditi u njevom vlašćem žitku. Na temelju toga se je vidilo, je li nove informacije moru uticati na peršonsku ocjenu. Probandi su potom korigirali svoje ocjene, ali samo ako su objektivne ocjene bile pozitivnije, nego njeve vlašće.
Kod osebito optimističnih ljudi je neuronalna reakcija na negativne informacije bila slabija.
Pojednostavljeno se more reći, da funkcionalna smetnja moždjanov (Funktionsstörung des Gehirns) optimista brani od čemernih visti. Za njegovo psihičko dobrostanje je to dobro, za ocjenu rizikov to more biti fatalno. To je neko batrenje za ljude, ki nisu tako pozitivno orijentirani.
Prijašnje študije su pokazale, da lako depresivni ljudi budućnost ocjenjuju realističnije. Barem je to čuva od odredjenih pogibelji.
(Agnjica Schuster)