Bečanska kavana je tipična bečanska institucija i važan dio bečanske tradicije. Ona od 10. novembra projdućega ljeta sliši nematerijalnomu kulturnomu jerbinstvu Unesco-a, Organizaciji Ujedinjenih narodov za obrazovanje, znanost i kulturu.
Legenda veli, da su Bečani 1683. ljeta, kad su oslobodjeni od Druge turske opsade (Zweite Türkenbelagerung) našli nekoliko vrić s čudnim fržonom, koga su držali za krmu za kamilje i ga kanili požgati.

Svaki lik u jaslica ima svoje značenje. Način, kako su oni rasporedjeni doprinaša vizualnoj privlačnosti jaslic. Postoju opća pravila, ka moremo slijediti pri uredjenju jaslic. Cilj je, jaslice prikazati čim točnije i s čim većim poštovanjem. Standardni set neka ima sedam figurov, ali se jaslice svenek moru proširiti s novimi figurami i elementi. Sekundarne figure jaslic se pozicioniraju izvan kruga glavnih figurov. Centralni položaj pripada Ditešcu.

Sljedeće se je pripetilo u Ugarskoj za vrime komunizma, a zapisano je u knjigi »Ikona« Marije Winowske ljeta 1960. U nekom seocu u Ugarskoj, u kom su mnoge obitelji bile zakorenjene u katoličanskoj vjeri, je u osnovnoj školi podučavala učiteljica, ka je bila zagrižena komunistkinja i ateistkinja. Imala je nakanjeno, dicu odvrnuti od vjere. Osebito Angelu, pobožnu divičicu, je rado sekirala. Kratko pred Božići si je izmislila igru, s kom bi konačno istribila vjeru. Pitala je Angelu, ča će djelati, ako ju starji kriknu.

Hrvatski Badnjak se je svečevao s trimi velikimi panji, prostiranjem slame, jaslicami i svićami. Tri veliki panji su se stavljali na ognjišće i simbolizirali Sveto Trojstvo.

Njevom žeravkom su se nažigale sve sviće u stanu. Panjem, ki su tinjali obično, se je davalo malo od hrane i vina od svetačnoga stola. Vjerovalo se je, da oganj velikih panjev godi domu i svim, ki živu u njem.

Slama se je kot znak Božića održala znatno duglje. Čim je gospodar donesao slamu u stan, je službeno počelo svečevanje božićnih svetkov.

Crikva svetoga Jeronima s pravom ubraja med četire velike zapadne crikvene oce. On je osebujna ličnost. Rodio se je oko 347. ljeta u Stridonu, na granici med rimskimi provincijami Dalmacije i Panonije. Umro je u Betlehemu, 30. septembra 420. ljeta. On je Bibliju preveo na latinski jezik i stvorio takozvanu slavnu Vulgatu. Kot prevoditelj Biblije je došao na glas i postao ugledan. Zato je on danas patron prevoditeljev, a 30. septembar, njegov spomendan, je istovrimeno i Internacionalni dan prevodjenja.

U liturgiji adventa svečujemo i svetak Divice Marije, nje Prečisto Prijeće. Advenat je sam po sebi marijansko vrime. Po njem se bolje razumi značenje Blažene Divice Marije u ekonomiji spasenja. 

Papa Pijuš IX. je 8. 12. 1854. ljeta dokumentom (bulom) proglasio »...da je Blažena Divica Marija očuvana od svake mrlje istočnoga griha, i to od prvoga hipca svojega prijeća«. 

Svako ljeto 8. decembra svečujemo svetak Prečistoga Prijeća Blažene Divice Marije. Ov crikveni svetak je u Austriji,  Liechtensteinu, u katoličanski kantoni Švicarske, u Italiji, Španjolskoj, Portugalu ili u Argentiniji i državni svetak. U Austriji se je u 1990. ljeti počelo diskutirati o tom, kako je u susjedni zemlja Austrije ta dan običan dan za kupovanje i da austrijanskoj ekonomiji u adventu fali mnogo trgovinskoga prometa.

Jaslice pobožno insceniraju motiv Kristuševoga rodjenja pred kulisom prirode i figurov. U centru je Ditešce Jezuš, ko leži u jaslica. Uza njega su Marija i Jožef, zatim pastiri, andjeli, ovce i druge živine. Misli se, da je začetnik običaja postavljanja jaslic sv. Franjo Asiški, ki je utemeljio franjevački red. U njegovom životopisu stoji, da je 1223. ljeta sa svojimi subrati svečevao polnoćicu u loznoj špilji kod Greccia. Kod oltara je postavio jasle sa slamom i uza nje je privezao živu oslicu i vola.

Peći božićne kolačiće je za mnoge žene stres, ali oni se ipak svako ljetu postavu u kuhinju, kad mislu, da to sliši adventu. Na mnogi adventski sajmi se prodavaju božićni keksi na hasan dobroga cilja. Zač ne obdariti druge, a sebi zlakotiti?!

Čija dica rado kanu peći, moru to činiti i sa starommaterom, susjedom ili drugom pasioniranom pekaricom. Ako pečnja s dicom ipak mora biti, neka količina tijesta bude manja. Za malu dicu su dost i dva plehi. S dicom se ionako mora misliti na dupljasto vrime.

Jelva nam je poznata iz poganskih običajev, ali je ona u kršćanstvu dostala drugo značenje. Nje zimzelene kitice (immergrüne Zweige) su Germanom bile znak za to, da u nji bivaju dobri duhi. Stoprv kad je jelva srušena more dospiti kot božićno drivo u naše stane. Tako je i s Kristušem. Stoprv čim je postao človikom, more nam ljudem biti blizu. Čim on daje svoj žitak za nas, mi imamo žitak vječni.