Reprezentativac Jive (Hanzi) Dihanić — 60

Jive (Hanzi) Dihanić je 24. 10. slavio svoj 60. rodjendan. Hanzi je poznat kao u­s­pješan nogometaš, ki se je ne samo igrao u mnogi društvi kako su to FK Austria Wien, Ssw Innsbruck, „Grazer AK, FC Linz, Favoritner FC, n­e­go i u austrijskoj nogometnoj reprezentaciji (od 1980. do 1984. ljeta), kade se je 1982. ljeta na primjer igrao i u kva­lifikaciji za Svitsko prvenstvo u nogometu.

Povijesni roman Šimuna Šite Ćorića o jednom neobičnom Hrvatu poznatom kao Krabat

O ovoj temi, tj. o Krabatu kod Lužičkih Serbov, smo jur pi­sali u Hrvatski novina. Za nas je značajno i to da je ov junak branio/osloba­djao Beč 1683. od Druge Turske opsade. Nedavno je iz tiska, u izdanju naklade Bošković u Splitu, izašao po­vijesni ro­man Šimuna Šite Ćorića »Naš čovjek Krabat«.

Sastao se Savjet vlade za Hrvate izvan RH

Druga sjednica drugoga sazi­va Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Re­publike Hrvatske održao se je 10. i 11. novembra u Šibe­niku (Amadria park, Hotel Ivan). Savjet Vlade RH za Hrvate izvan RH je savjetodavno tijelo Vlade ke pruža pomoć Vladi u kreiranju i provedbi politike, aktivnosti i programa u odnosu na Hrvate izvan RH, a sastaje se najmanje jednoč u ljetu u RH i raspravlja o provedbi Strategije i Zakona o odnosi RH s Hrvati izvan RH tr drugimi pitanji od interesa za Hrvate izvan RH.

Orbánov ministar Szijjártó: Marakeški sporazum o migracija je izdaja Europe

Madjarski ministar vanjskih poslov Péter Szijjártó rekao 6. novembra u Beču, da je UN-ov Globalni kompakt o migracija istovjetan „izdaji Europe“ jer ide protiv inter­esov narodov. Madjarski šef diplomacije je to rekao na konferenciji za novinare ku je održao s austrijskim potpredsjednikom vlade Heinz-Christianom Stracheom. Madjarski ministar vanjskih poslov istaknuo je da Globalni kompakt predstavlja „ozbiljnu prijetnju“ Europi jer je „usmiren prema legaliziranju ilegalne migracije kao temeljnoga ljudskoga prava“.

Tagovi: 

Samo kod nas su novinari i mediji krivi ako ih čitatelji i -ice jezično ne razumu

Petar Tyran

Sve teži su časi za hrvat­ski jezik u Grad­iš­ću i Be­ču i susjedni ze­m­lja. Sve već je i onih ki propagiraju takozvani „hrvatski light“ to je gradišćanskohrvatski. U čemu je zapravo sve dozvoljeno, sa­mo da još nekako gluši po hr­vatsku iako je protkano s bez­broj za nje tudjih riči, ne sa­mo hrvatskih, nego engleskih i ugarskih… Ako se pak argu­mentira „to je po našu!“, ili znamda „to je po gradišćan­skohrvatsku“ onda zapravo za velik dio govoračev već ne va­ljaju nikakova pravila — iako ih naravno imamo: i rječni­k(e) i gramatiku(e). Ali gdo jur ima rječnik doma a ka­mo li gramatiku. A u škola se to zapravo već nigdir ne podu­čava, jer tako daleko uopće ne dojdu u nastavnom planu: jer govor je o samo četiri razredi osnovne škole. Zbog toga ne samo mnogi od nas samih n­e­go pred svim i zainteresirani i u Hrvatskoj mislu da im­a­mo ionako intaktno dvojezi­č­ni školski sistem. Zbog toga, jer npr. u Hrvatskoj imaju  o­smorazrednu osnovnu ško­lu — isto kao i u Madjarskoj.