15. februara je održan po 15. put »Medjunarodni dan materinjega jezika«. Polag izjave Unesco-a (Medju­narodne organizacije za pro­svjetu, nauku i kulturu) polovica svoj oko 6.000 jezikov širom svita je u velikoj pogibelji da nestanu. A austrijski škola lani je bilo 226.547 školarov i školaric kim je razgovorni jezik drugi nego nimški. Ukupno je u Austriji registrirano kih 80 razgovornih jezikov. Hrvat­skim se služi 12.491.

U gradišćanskohrvatskom Koljnofu na ugarskoj strani, u dvojezičnoj Osnovnoj školi »Mihovil Naković« sada jur treto ljeto teče projekt za po­dučavanje hrvatskoga jezika pomoću pedagogic iz Hrvat­ske. Tako su početkom jan­u­ara dva tajedne dugo dvi uči­teljice iz centralne škole Vu­­kovina u Zagrebačkoj županiji podučavale koljnofsku di­cu. Kooperaciju sa školom u Hrvatskoj OŠ „Mihovil N­aković“ u Koljnofu je uspostavila pomoću sela Bu­ševca, s kim imaju jur 20 ljet dugo vrlo prijateljske i djelotvorne veze. Učiteljice iz Hrvatske su podučavale u dolnji i gornji razredi predmet Hrvatski, ali i neke dru­ge predmete, ke predavaju dvojezično, kako su to npr. pjevanje, crtanje i tjelovježbanje. Domaće učiteljice Ingrid Klemenčić, Sabina Balogh i Katica Mohos Arató su asistirale gostujućim učiteljicam iz H­r­vatske ke su podučavale u tīmu.

ŽELJEZNO — 16. decembra su u WIFI-u u Željeznu održali sada jur 11. »Jezično naticanje u istočni jeziki u govoru«, i 5. »Jezično naticanje u istočni jeziki u pisanju sastavka«. Ovo naticanje organizira Zemaljski omladinski referat (LJR) — savezno društvo za mladinu Gradišća.

8. do 12. decembra u Novoj sridnjoj školi Veliki Borištof  su gostovale partnerske ško­le iz Finske, Nimške, Poljske, Španjolske, Irske, Estonije i Turske. Školari i učitelji ovih škol su pohodili ovu ško­lu prilikom Comenius-projekta „Tell me your story“, a ostali su četire dane. Školari su spavali kod naših obitelji, a učitelji u Lučmanu.

BEČ — Prof. (emeritus) Radoslav Katičić održao je u Diplomatskoj akademiji, sebi svojstveno, predavanje o Hrvati i Austriji kroz stoljeća. Pa počnimo od onoga prvoga stoljeća karolinške Hrvatske, negdje s kraja 8. i početka 9. stoljeća tj. oko ljeta 800., a to je doba pokršćavanja Hrvatov i njihovoga priključenja Zapadu; bilo je to na rubu franačko-bajuvarske »Is­točne Zemlje«, a u to područje je spadala i Istočna marka tr krajina zvana Ostarrichi. Na ta način su, makar i u posred­nom zajedničtvu bili i Hrvati s »Austrijom«. Predavač nas je posebno upozorio na oca starohrvatske arheologije fra Luja Ma­runa ki je 1880-ih ljet otkrio starohrvatske grobe u Biškupiji kod Knina (i drugdje) i u nji grobna pri-darja (Beigabe) u vidu franačkoga oružja i bojne opreme.

Zemlja Gradišće je 16. oktobra u Zagrebu povjesničaru dr. Mirki Valentiću predala »Časni znak Zemlje Gradišće«. Odlikovanje je na Austrijskom veleposlanstvu predala veleposlanica mr. A­ndrea Ikić-Böhm uz generalnu sekretaricu Ureda gradišćanske zemaljske vlade Moniku Lämmermayr i vladinoga nadsavjetnika Rihar­da Vlašića.

U Osnovnoj školi »Mihovil Naković« u Koljnofu u četvr­tak, 24. oktobra su održali u medjuvrimenu jur 18. po redu naticanje u lipom govo­ru i recitiranju s istim naslo­vom kako ga nosi škola, na­ime »Mihovil Naković«. Su­djelivalo je oko 70 školarov iz sedam hrvatskih osnovnih škol iz hrvatskih od. mišovitojezičnih škol u ugarskom dijelu Gradišća. Pri natica­nju školari dolnjih razredov recitiraju pjesmicu gradiš­ćan­skohrvatskoga pjesnika, a školari viših razredov čitaju tekst.

ŽELJEZNO — Kako je izjavila Dijeceza Željezno u prošli miseci su temeljno obnovili gimnaziju Wolfgarten. Utorak su direktor škole, Josef Mayer i biškup Egidije Živković predsta­vili saniranu školu javnosti. Med drugim su obnovili fasadu, obloke, sanitarne uredjaje i grijanje kao i obranu protiv ognja. Uza to su obnovili dvoranu za tjelovježbanje. U saniranje ove škole, ka je zgradjena 1959. ljeta, je Dijeceza uložila skoro 180.000€. U dijecezanskoj gimnaziji Wolfgarten nudu hrvat­ski kot slobodni predmet.

U utorak, 18. junija, su se svi učeniki i profesori ki su išli na školsko putovanje za Zadar, našli u 7.45 ispred zgrade Sa­vezne gimnazije u Željeznu. Školari i školarice skupa s profesori hrvatskoga jezika na svojem putovanju u Dalmaciju i na Jadranu su pohodili Veli Rat, Dugi otok kao i Kornate. Na putovanju u Hrvatsku bilo je ukupno 59 školaric i školarov iz sedam različitih škol.

U saveznoj gimnaziji u Gor­njoj Pulji, u takozvanoj Pa­nonskoj gimnaziji svetačnim aktom i šarim otpodnevom su se subotu, 4. maja spome­nuli osnovanja škole pred 50 ljet. 1963. ljeta su počeli s po­dučavanjem u zgradi gor­njopuljanske osnovne škole. Stoprv 1968. ljeta su se ško­lari i učitelji preselili u novoizgradjenu vlašću školu. Na ovoj gimnaziji su od samoga početka nudili hrvat­ski jezik kao slobodni pred­met a od 1987. se službeno zove Panonska gimnazija.