U gradišćanskohrvatskom Koljnofu na ugarskoj strani, u dvojezičnoj Osnovnoj školi »Mihovil Naković« sada jur treto ljeto teče projekt za po­dučavanje hrvatskoga jezika pomoću pedagogic iz Hrvat­ske. Tako su početkom jan­u­ara dva tajedne dugo dvi uči­teljice iz centralne škole Vu­­kovina u Zagrebačkoj županiji podučavale koljnofsku di­cu. Kooperaciju sa školom u Hrvatskoj OŠ „Mihovil N­aković“ u Koljnofu je uspostavila pomoću sela Bu­ševca, s kim imaju jur 20 ljet dugo vrlo prijateljske i djelotvorne veze. Učiteljice iz Hrvatske su podučavale u dolnji i gornji razredi predmet Hrvatski, ali i neke dru­ge predmete, ke predavaju dvojezično, kako su to npr. pjevanje, crtanje i tjelovježbanje. Domaće učiteljice Ingrid Klemenčić, Sabina Balogh i Katica Mohos Arató su asistirale gostujućim učiteljicam iz H­r­vatske ke su podučavale u tīmu.

KOLJNOF — Posebna »Šk­o­la hrvatskoga jezika« se jur po treti put organizira u Osnovnoj školi »Mihovil Naković« u Koljnofu. Svako ljeto na po­čet­ku januara doputuju učitelji iz partnerske škole O.Š. Vukovina i P.Š. Buševec, da dva tajedne dugo podučavaju kolj­nofske školare, učenike. Na p­o­četku je stala ideja profeso­ra i ravnatelja OŠ Vukovina Kre­ši­mira Matašina, ku je pri­mila direktorica Agnjica Sárközi, a Hrvatska samouprava Koljno­fa na čelu s predsjednicom Ingrid Klemenčić je od­mah uskočila da financira sve troške ovoga projekta. Ovo lje­to je školare nižih razredov podu­ča­vala učiteljica Maja M­alino­vić, a velike školare je podučavala profesorica hrva­t­skoga je­zika Marina Zorić. Di­ca kolj­nof­ske škole su okružena s hrvatskim jezikom, hrvat­skom kulturom i muzikom, ta­ko ni­je za njih opterećenje ako na mjesto nje učiteljic dojdu na ure učiteljice iz Hrvatske, ke ne znaju ugarski.

Med osmorazrednimi OŠ »Mihovil Naković« i OŠ »Vukovina« (uključivši i Buševec) blizu Velike Gorice u Hrvat­skoj jur gaju 20 ljet dugo surad­nju zahvaljujući bivšemu di­rektoru OŠ u Koljnofu Franji Paj­riću i Krešimiru Matašinu. Di­ca su jur spojila prijateljske ve­ze i gustokrat sudjeluju na zajednički projekti, tako npr: naticanje „Lijepom našom“, projekt „Zajedno u Europi“ u suradnji s Hrvat­skim centrom u Beču i Hrvatsk­o­ga gradišćanskoga kulturnoga društva u Beču. Dodat­no školari četvrtoga razreda koljnof­ske škole boravu jedan tajedan u marcu u Buševcu a po pla­nu ćedu i sudjelovati na „Školi u pri­rodi“ u maju o. lj. u Dramlju na obali Jad­ran­sko­ga mor­ja. Kroz ove projekte se obo­ga­ću­je i le­ksičko znanje di­ce i do­s­taju još već informacijov o Hr­vat­skoj, zem­lji svojih preocev.

Kako je najavila predsjedni­ca Hrvatske samouprave Kolj­nofa, ćedu se i u budućnosti potruditi da znaju zajedničke projekte financirati i omogu­ćiti sve svojim školarom. Dodatno je Ingrid Klemenčić po­hvalila roditelje sv­ojih školarov, ki u zadnji ljeti daju jako veliku potporu podučavanju hrvatskoga jezika. Momentano školu pohadja 137 školarov ali broj od ljeta na ljeto raste. Zahvaljujući popularnosti šk­o­le i priznatomu djelu na polju školstva roditelji i iz drugih sel upišu dicu u OŠ »Mihovil Naković«. Hrvatska samouprava je jur redom drugo ljeto kupila učbenike, školske knjige iz H­r­vatske za niže razrede, a za 5. i 6. razred ih je darovala partnerska škola iz Hrvatske.

U Koljnofu se podučava ples od prvoga razreda pod pelja­njem učiteljice Sabine Balogh, ka i uspješno pripravlja dicu n­a različite festivale i od četvrtoga razreda imaju školari mogućnost vježbati na tambu­ri kod učiteljice Ingrid Klemen­čić. Mali folkloraši kasnije na­stanu člani Koljnofskoga kola i Koljnofskih tamburašev.

Dodatno se dica bavu poviješću sela s učiteljicom Alojzi­jom Németh Pócza. Pomoću nje su sakupljali stare običaje, i predstavili već puti na zajedničkom projektu „Mikroregije Sopron - Fertöd“. Zadnji ovakov projekt je bio kviz povodom 480. obljetnice doseljenja gradišćanskih Hrvatov i velika izložba slik o povijesti sela. 

Zadnji dan u okviru projekta »Škola hrvatskoga jezika« je bila otvorena ura, ku su pogledali svi bivši učitelji iz Hrvat­ske ki su sudjelovali do sada u ovom projektu, načelnik Koljnofa Franjo Grubić i bivši di­re­k­tor škole Franjo Pajrić.

(uredn.)