Povjesničar akademik Ni­ko­la Benčić je u Kugi predavao o zapadnougarski Hrvati po raspadu Monarhije. Za gradišćanske Hrvate da je to bio veliki prelom, jer su se, ki su stoljeća dugo bili pod istim političkim, društvenim i go­spodarstvenim zajedničkim krovom, vrijeda potom našli u tri različni zemlja (A, H i CSK). Povjesničar Mihael Schreiber se je u svojem referatu bavio situacijom u 1938. ljetu, kad su iz gradiš­ćanskih sel nestali Židovi i Romi. Ljudi da su to vidili, mnogi da su bili puni straha, ali mnogi su i podupirali id­e­je nacionalsocijalizma, je Schreiberova razlaganja sa­žela dr. Gerlinde Stern-Pau­er, ka je organizirala seriju predavanj u Kugi prilikom ovoga »Spomenljeta«.

Ukrajinski tisak pozdravio je u petak, 12. oktobra „ozbi­ljan udarac“ nanesen uticaju Moskve u zemlji po odluki Carigradske patrijaršije da prizna autokefalnost* U­kr­a­jinske Pravoslavne Crikve do­kle ruski mediji u tom vi­du le­galizaciju crikvenoga raskola.

CARIGRAD/KIJEV/MOSKVA — Ta od­luka kom se prekida s 332 ljet ruskoga vjer­skoga tutorstva (skrbiteljstva, staralačtva) u Ukrajini, „imat će povijesni značaj kako za na­šu zemlju tako i za Moskvu“, piše oduševljeno ukrajinski dnevnik Den.

Pred općinskim domom u Celindofu su nedilju, 22. junija otkrili bistu Filipa Ka­u­šića. U Celindofu rodjeni isu­sovac bio je inicijator za ute­meljenje sveučilišća u Zagre­bu 1669. ljeta, kade je pak i troja ljet dugo službovao kao rektor. U ovom ljetu se sve­čuje 400. obljetnica rodj­e­nja Filipa Kaušića. Prilikom ove obljetnice je Općina Celindof na trgu pred općinskim domom podignula poprsje od bronce, ku je izdjelala akademska kiparica Dijana Iva Sesartić iz Solina. Iz Zagre­ba je došla brojna delegacija na čelu s vicerektoricom Za­grebačkoga sveučilišća Ivana Ćuković Bagić a takaj i vele­poslanica Vesna Cvjetković. 

Predavanje dr. Marije Vinaj iz Muzeja Slavo­nije u Osijeku pod nazivom „Valpovački vlastelini Prandau-Normann“ održano je u pandi­ljak, 28. maja u prostorija Veleposlanstva RH u Beču u organizaciji Veleposlanstva i M­a­tice hrvatske Beč. Povod preda­vanja bila je velika četverodijelna izložba o valpovački vlastelini austrijskoga porijekla i njevom uticaju na području Valpovštine i Slavonije u cjelini. U prvom dijelu predav­a­nja dr.

U Zagrebu u prostorija Hrvatske matice iseljenika su u srijedu, 25. aprila priredili okrugli stol o Mati Meršiću Miloradiću. U centru stali su život, djelo i poslovanje preporoditelja gradišćanskih Hrvatov. Četiri referati su se bavili s pjesnikom i znan­stvenikom Miloradićem i s monografijom, ku je napisao Nikola Benčić.

Znanstveni institut Gradišćanskih Hrvatov (Zigh) je skupa sa seoskom sekcijom Hkd-a u Trajštofu pozvao na predavanje o moliški Hrvati srijedu, 4. aprila u Staroj gmajni. Ova stara grana hrvatskoga naroda ljetos svečuje 500. obljetnicu doseljenja iz Dalmacije na područ­je Italije. Profesorica na Hr­vatski studija Sveučilišća u Zagrebu, Sanja Vulić, dala je stručni pogled na zajednicu moliških Hrvatov.

Svaka obljetnica prve tiskane knjige, bilo koga europ­skoga naroda, obilježava se s prigodnim slovom u tiskani mediji, a ponegdje joj se posvećuje i veća znanstvena pozornost u društvu. U prigodi spomenute obljetnice valja nešto već reći na po­čet­ku ovoga ljeta.

Rič je o poslidnjoj latiničkoj knjigi iz dobe hrvatske prevoditeljsko-izdavačke djelat­nosti Stipana Konzula (1521. — 1579.) i Antuna Dalmatina († 1579.) u vrime reformacije, tiskanoj u Regensburgu 1568. ljeta.

Eugen Savojski i habsbu­r­ška vojska potukli Osmanlije 

PETROVARADIN — U nastojanju da izmini odluke Ka­r­lovačkoga mira (iz Srijemskih Karlovcev 1699. [Karlowitzer Friede]), kim je Osmansko Ca­r­stvo izgubilo posjede u Ugarskoj tr Liki, Slavoniji, Krbavi i Dalmaciji, sultan Ahmed III. pokrenuo je pohod na Ugarsku. Cilj napada bila je nova Pet­ro­varadinska tvrdjava, najsuvrimenija i najjača tvrdjava u Habsburškoj Monarhiji, nazv­a­na Gibraltarom Dunaja.

S Gašparom Dragonićem su­srećemo se kao sa šopron­­skim madjarskim i hrvatskim duhovnikom. U gradu živili su i Hrvati, doseljeni iz različnih hrvatskih krajev, bi­ž­e­ći ispred osmanlijske vladavine ili tražeći ovde nove mo­gućnosti življenja i načine gospodarskog napretka.

U 16. stoljeću počelo je masovno naseljavanje Hrvatov u gradsku okolicu, i u sām Šopron. Po drugom turskom vojnom pohodu (1532.) u na­pušćena sela naselili su se Madjari, Nimci i Hrvati. M­adjarsko-hrvatski velika­ši, med njima i Toma Nádasdy (1498.-1562.), hrvatski ban, zapovidnik hrvatskih vojnih jedinic, imao je velike feudal­ne posjede u Zagrebačkoj, Varaždinskoj i Križevačkoj županiji pak je jednostavno odanle preseljavao svoje k­me­te na vlastite i sigurnije po­sjede u Madjarskoj.