Uz 450. obljetnicu prve hrvatske knjige naminjene Hrvatom u zapadnoj Ugarskoj

Svaka obljetnica prve tiskane knjige, bilo koga europ­skoga naroda, obilježava se s prigodnim slovom u tiskani mediji, a ponegdje joj se posvećuje i veća znanstvena pozornost u društvu. U prigodi spomenute obljetnice valja nešto već reći na po­čet­ku ovoga ljeta.

Rič je o poslidnjoj latiničkoj knjigi iz dobe hrvatske prevoditeljsko-izdavačke djelat­nosti Stipana Konzula (1521. — 1579.) i Antuna Dalmatina († 1579.) u vrime reformacije, tiskanoj u Regensburgu 1568. ljeta.

Bitka kod Petrovaradina 1716. ljeta — spada u velike boje svita

Eugen Savojski i habsbu­r­ška vojska potukli Osmanlije 

PETROVARADIN — U nastojanju da izmini odluke Ka­r­lovačkoga mira (iz Srijemskih Karlovcev 1699. [Karlowitzer Friede]), kim je Osmansko Ca­r­stvo izgubilo posjede u Ugarskoj tr Liki, Slavoniji, Krbavi i Dalmaciji, sultan Ahmed III. pokrenuo je pohod na Ugarsku. Cilj napada bila je nova Pet­ro­varadinska tvrdjava, najsuvrimenija i najjača tvrdjava u Habsburškoj Monarhiji, nazv­a­na Gibraltarom Dunaja.

Doprinos Hrvatov protestantizmu u zapadnoj Ugarskoj (2)

U 16. stoljeću počelo je masovno naseljavanje Hrvatov u gradsku okolicu, i u sām Šopron. Po drugom turskom vojnom pohodu (1532.) u na­pušćena sela naselili su se Madjari, Nimci i Hrvati. M­adjarsko-hrvatski velika­ši, med njima i Toma Nádasdy (1498.-1562.), hrvatski ban, zapovidnik hrvatskih vojnih jedinic, imao je velike feudal­ne posjede u Zagrebačkoj, Varaždinskoj i Križevačkoj županiji pak je jednostavno odanle preseljavao svoje k­me­te na vlastite i sigurnije po­sjede u Madjarskoj.

O Prvom svitskom boju: Na kraju ...

Ne ..., na kraju, akoprem je ova serija o Prvom svitskom boju na kraju, zato ne kad se i od sada nastavlja razmi­šljanje, spominjanje o doga­djaji pred 100 ljet. Kolikokrat, … kolikokrat se je u našoj petstoljetnoj povijesti u novoj domovini decimiralo naše stanovničtvo? Dugo su ga Turki klali, veli naš veliki pjesnik, stopedeset ljet du­go. Kad se je Jan Sobiesky bo­rio pod Bečom 1683. lje­ta povida kronika da su 12 tisuć ro­bov otprimili va veru­ga i remenju na turske saj­me. Ste se pitali ka sela su u onom vrimenu ležala istočno od Be­ča? Kronike povidaju o poho­du španjolske voj­ske uz Du­naj, kurucov, Napoleona, ustankov i revoluci­jov i Prvom i Drugom svit­skom velikom boju. Svi boji su brali svoju porciju u krvi, ljudski životi, siromaštvu, plinjenju, svak­o­vrsnom silovanju, rušenju i ognju. To smo kanili potaknuti, nanukati vas na razmi­šljanje, spominjanje, postav­ljena pitanja: Ča je smisao našega života? Su naši juna­ki stvoreni za boj? Kakovu nakanu ima sudbina s nami? Da li moremo iskusiti, zvidi­ti, planirati našu budućnost? 

O Prvom svitskom boju: Posljedice Prvoga boja

Prvi svitski boj je preobrazio svit ali u prvom redu političku i društvenu kartu Europe. Ako pomislimo samo, da se je zrušilo Austrougarsko carstvo i kraljevina, da je nestalo cesarstvo Nim­ške, veliko Rusko i osmansko sul­tanstvo. Pogledamo kakove nove države, državice su nastale iz nekih onda nam nastojanja EU zajedničtva da­nas moraju nastati jako gingavim i jako sumljivim. Jer na ideji veličine skupnosti: rimsko-katoličansko cesar­stvo, Dunajska federacija, mala i velika antanta, više­gradska zajednica, sridnjo­europske regije, Alpe-Adrija regija itd., itd.