U Zagrebu u prostorija Hrvatske matice iseljenika su u srijedu, 25. aprila priredili okrugli stol o Mati Meršiću Miloradiću. U centru stali su život, djelo i poslovanje preporoditelja gradišćanskih Hrvatov. Četiri referati su se bavili s pjesnikom i znanstvenikom Miloradićem i s monografijom, ku je napisao Nikola Benčić.
Izolirana kultura
Gradišćanskohrvatski jezik se je razvijao u kulturi, ka je daleko od hrvatske matične zemlje autonomno rasla i ka danas vegetira na nimškom području. Tim je gradišćanskohrvatska zajednica jezični otok pod strihom nimškoga jezika.
Ča je jezični otok?
Ke mjere su potribne, da bi se mogao regenerirati jezik?
● Kontinuirano izgradjivanje gradišćanskohrvatskoga idioma u standardni jezik
● Pokretanje literarne produkcije i prevadjanja beletrističke literature u gradišćanskohrvatski jezik
● Kompetentno sastavljanje školskih knjig
Manjinski jezik – jezik folklora
Manjinski jeziki se cijenu kot nositelji narodnih običajev: tamburica, lipa nošnja, narodne jačke — to su aduti! Tako se u jeziku kani oživiti zdavno minulo vrime. Kadakoč smimo reminiscirati, ali zvećega s obadvimi nogami čvrsto stojimo u žitku, da bi savladali zadaće, kih svaki dan imamo dost.
Vkanljiva dvojezičnost
Nije istina, da človik, ki govori dva jezike, zna obadva govoriti glajno dobro. U principu je tako da većina bilingualcev svoje jezike hasnuje za različne potriboće i u različni životni domena. Jezično znanje nekoga jezika je odvisno od područja, u kom človik upotribljava odredjen jezik.
Prepleteni jeziki
Jeziki, ki su prošireni na gradišćanskom govornom području utiču jedan na drugoga. Psiholingvistička istraživanja velu, „dass die Sprachen im Gehirn eng miteinander vernetzt sind und dass, wenn die eine Sprache aktiv ist, die andere nicht völlig ausgeschaltet werden kann“ (Riehl 2009: 56). Većinom je tako da si slabiji jezik posudjuje elemente iz dominantnoga jezika (prisp. ibid.: 19).