Po kolokvija u Rimu i Pragu o Šibenčaninu Faustu Vrančiću (1551.-1617.), hrvatskom geniju zaslužnom za stvaranje boljeg svita, treti znanstveni kolokvij o jednom od najznačajnijih Hrvatov svih vrimena, održan je 16. novembra u hrvatskom Veleposlanstvu u Beču.
U Zagrebu u prostorija Hrvatske matice iseljenika su u srijedu, 25. aprila priredili okrugli stol o Mati Meršiću Miloradiću. U centru stali su život, djelo i poslovanje preporoditelja gradišćanskih Hrvatov. Četiri referati su se bavili s pjesnikom i znanstvenikom Miloradićem i s monografijom, ku je napisao Nikola Benčić.
Izolirana kultura
Gradišćanskohrvatski jezik se je razvijao u kulturi, ka je daleko od hrvatske matične zemlje autonomno rasla i ka danas vegetira na nimškom području. Tim je gradišćanskohrvatska zajednica jezični otok pod strihom nimškoga jezika.
Ča je jezični otok?
Ke mjere su potribne, da bi se mogao regenerirati jezik?
● Kontinuirano izgradjivanje gradišćanskohrvatskoga idioma u standardni jezik
● Pokretanje literarne produkcije i prevadjanja beletrističke literature u gradišćanskohrvatski jezik
● Kompetentno sastavljanje školskih knjig
Manjinski jezik – jezik folklora
Manjinski jeziki se cijenu kot nositelji narodnih običajev: tamburica, lipa nošnja, narodne jačke — to su aduti! Tako se u jeziku kani oživiti zdavno minulo vrime. Kadakoč smimo reminiscirati, ali zvećega s obadvimi nogami čvrsto stojimo u žitku, da bi savladali zadaće, kih svaki dan imamo dost.
Vkanljiva dvojezičnost
Nije istina, da človik, ki govori dva jezike, zna obadva govoriti glajno dobro. U principu je tako da većina bilingualcev svoje jezike hasnuje za različne potriboće i u različni životni domena. Jezično znanje nekoga jezika je odvisno od područja, u kom človik upotribljava odredjen jezik.