Prvi susret Marte Račić s moliškimi Hrvati bila je izložba »Zlatna nit« 1980-ih u Zagrebu. Povezala ih je rič, ka je srž identiteta moliških Hrvatov rič kom, kako je rekao moliški Hrvat Gabriele Blažeta oni zidaju — sebe i svoju priču. Izvezla je Marta Račić, onimi zlatnimi nīti protkanu, jedinstvenu priču o putovanju, prilagodbi, očuvanju identiteta i — pisanju.
Hrvatska delegacija na čelu s ministricom znanosti i obrazovanja Blaženkom Divjak je četvrtak, 13. junija pohodila Pedagošku visoku školu u Željeznu. Ministrica Divjak i Sabine Weisz, rektorica Visoke škole su potpisale ugovor o lektoratu za hrvatski jezik i književnost.
Kako je rekla profesorica za hrvatski i gradišćanskohrvatski jezik na Pedagoškoj visokoj školi Gradišće, dr. Zorka Kinda-Berlaković, su jur pred dvimi ljeti, kad su krenuli s ovom izobrazbom za učitelje u drugom školskom stepenu, kanili imati koga iz Hrvatske, ki ima najnovija iskustva ča se tiče hrvatskih nastavnih materijalov i metodov kako podučavati hrvatski kao drugi ili stranjski jezik.
Po kolokvija u Rimu i Pragu o Šibenčaninu Faustu Vrančiću (1551.-1617.), hrvatskom geniju zaslužnom za stvaranje boljeg svita, treti znanstveni kolokvij o jednom od najznačajnijih Hrvatov svih vrimena, održan je 16. novembra u hrvatskom Veleposlanstvu u Beču.
U Zagrebu u prostorija Hrvatske matice iseljenika su u srijedu, 25. aprila priredili okrugli stol o Mati Meršiću Miloradiću. U centru stali su život, djelo i poslovanje preporoditelja gradišćanskih Hrvatov. Četiri referati su se bavili s pjesnikom i znanstvenikom Miloradićem i s monografijom, ku je napisao Nikola Benčić.
Ke mjere su potribne, da bi se mogao regenerirati jezik?
● Kontinuirano izgradjivanje gradišćanskohrvatskoga idioma u standardni jezik
● Pokretanje literarne produkcije i prevadjanja beletrističke literature u gradišćanskohrvatski jezik
● Kompetentno sastavljanje školskih knjig
Manjinski jezik – jezik folklora
Manjinski jeziki se cijenu kot nositelji narodnih običajev: tamburica, lipa nošnja, narodne jačke — to su aduti! Tako se u jeziku kani oživiti zdavno minulo vrime. Kadakoč smimo reminiscirati, ali zvećega s obadvimi nogami čvrsto stojimo u žitku, da bi savladali zadaće, kih svaki dan imamo dost.