U srijedu, 20. septembra, je Znanstveni institut gradišćanskih Hrvatov obilježio svoju 30. obljetnicu postojanja. Ovom prilikom su suradniki Ivo Sučić i Nikola Benčić primili srebrni časni znak Zemlje Gradišće.

Prvi susret Marte Račić s moliškimi Hrvati bila je izložba »Zlatna nit« 1980-ih u Zagrebu. Povezala ih je rič, ka je srž identiteta moliških Hrvatov rič kom, kako je re­kao moliški Hrvat Gabriele Blažeta oni zidaju — sebe i svoju priču. Izvezla je Mar­ta Račić, onimi zlatnimi nīti protkanu, jedinstvenu priču o putovanju, prilagodbi, oč­u­vanju identiteta i — pisanju.

Hrvatska delegacija na če­lu s ministricom znanos­ti i obrazovanja Blaženkom Divjak je četvrtak, 13. junija pohodila Pedagošku visoku školu u Željeznu. Ministrica Divjak i Sabine Weisz, rekt­o­rica Visoke škole su potpisa­le ugovor o lektoratu za hrvatski jezik i književnost.

Kako je rekla profesorica za hrvatski i gradišćan­skohrvatski jezik na Pedago­škoj visokoj školi Gradišće, dr. Zorka Kinda-Berlaković, su jur pred dvimi ljeti, kad su krenuli s ovom izobrazbom za učitelje u drugom škol­skom stepenu, kanili imati koga iz Hrvatske, ki ima naj­novija iskustva ča se tiče hrvatskih nastavnih materijalov i metodov kako podučavati hrvatski kao drugi ili stranjski jezik.

Po kolokvija u Rimu i Pra­gu o Šibenčaninu Faustu Vrančiću (1551.-1617.), hrvat­skom geniju zaslužnom za stv­aranje boljeg svita, treti znanstveni kolokvij o jednom od najznačajnijih Hrvatov svih vrimena, održan je 16. novembra u hrvatskom Veleposlanstvu u Beču.

U Zagrebu u prostorija Hrvatske matice iseljenika su u srijedu, 25. aprila priredili okrugli stol o Mati Meršiću Miloradiću. U centru stali su život, djelo i poslovanje preporoditelja gradišćanskih Hrvatov. Četiri referati su se bavili s pjesnikom i znan­stvenikom Miloradićem i s monografijom, ku je napisao Nikola Benčić.

Ke mjere su potribne, da bi se mogao regenerirati jezik?
● Kontinuirano izgradjivanje gradišćanskohrvatskoga idioma u standardni jezik
● Pokretanje literarne produkcije i prevadjanja beletrističke literature u gradišćanskohrvatski jezik
● Kompetentno sastavljanje školskih knjig

Manjinski jezik – jezik folklora
Manjinski jeziki se cijenu kot nositelji narodnih običajev: tamburica, lipa nošnja, narodne jačke — to su aduti! Tako se u jeziku kani oživiti zdavno mi­nulo vrime. Kadakoč smimo reminiscirati, ali zvećega s oba­dvimi nogami čvrsto stojimo u žitku, da bi savladali zadaće, kih svaki dan imamo dost.

Vkanljiva dvojezičnost
Nije istina, da človik, ki govori dva jezike, zna obadva govo­riti glajno dobro. U principu je tako da većina bilingualcev svoje jezike hasnuje za različne potriboće i u različni životni domena. Jezično zna­nje nekoga jezika je odvisno od područja, u kom človik upotribljava odredjen jezik.

Prepleteni jeziki
Jeziki, ki su prošireni na gradišćanskom govornom podru­čju utiču jedan na drugoga. Psi­holingvistička istraživanja velu, „dass die Sprachen im Gehirn eng miteinander vernetzt sind und dass, wenn die eine Sprache aktiv ist, die andere nicht völlig ausgeschaltet werden kann“ (Riehl 2009: 56). Većinom je tako da si slabiji jezik posudjuje elemente iz dominantnoga jezika (prisp. ibid.: 19).

Državni vs. službeni jezik
Austrija je jednojezična država, iako na nje teritoriju živu zajednice, ke govoru druge jezike (prisp. Riehl 2009: 63).  Državni jezik je nimški. Na po­dručji, na ki živu manjine, je uz nimški jezik dopušćano govoriti u javnosti i regionalne jezike, slovenski, ugarski i hrvat­ski. I tako se u upravni i sudski kotari Gradišća smi uz nimški hasnovati i gradišćanskohrvat­ski kot službeni jezik.