Znanstveni institut Gradišćanskih Hrvatov (Zigh) je skupa sa seoskom sekcijom Hkd-a u Trajštofu pozvao na predavanje o moliški Hrvati srijedu, 4. aprila u Staroj gmajni. Ova stara grana hrvatskoga naroda ljetos svečuje 500. obljetnicu doseljenja iz Dalmacije na područje Italije. Profesorica na Hrvatski studija Sveučilišća u Zagrebu, Sanja Vulić, dala je stručni pogled na zajednicu moliških Hrvatov.
TRAJŠTOF — Moliški iliti molisanski Hrvati živu u južnoj Italji samo još u tri seli — Mundimitar, Filić i Živa Voda Kruč. U 1518. ljetu po prvi put Hrvati su spomenuti u mjestu Filić. Dolazak moliških Hrvatov na apeninski poluotok se ne more točno datirati, jer su isto kao i današnji gradišćanski Hrvati došli u nekoliko valov tokom nekoliko desetljeć, je rekla Vulić. Ali pokidob da se spominja nazočnost Hrvatov u mjestu Filić po prvi put 1518. ljeta, su odlučili da ćedu ljetos svečevati 500. obljetnicu doseljenja.
Moliški Hrvati i njev jezik su jako ugroženi i u još težem položaju nego su gradišćanski Hrvati. Znanstvenica dr. Sanja Vulić imenuje za to nekoliko uzrokov. Od samoga početka je broj onih Hrvatov, ki su došli na apeninski poluotok, bio znatno manji, nego je to bio slučaj kod Hrvatov u nekadašnjoj Zapadnoj Ugarskoj i Staroj Ausriji, dakle do Moravske.
Povjesna istraživanja kažu, da na području Zapadne Ugarske, kade su se naselili Hrvati, dugo vrime nije bilo namjerne ni ciljane asimilacije. Prva stoljeća su Hrvati bez pačenja mogli organizirati svoj život. Madjarizacija je počela stoprv 1790. ljeta.
U Italiji je asimilacija bila čuda intenzivnija, ča se more viditi na prezimeni, je rekla Vulić. Dokle su se med današnjimi gradišćanskimi Hrvati očuvala mnoga hrvatska prezimena kako su to na primjer Golubić i Zvonarić, se kod moliških Hrvatov nije održalo nijedno hrvatsko prezime. Prezimena su sistematski talijanizirana. Znanstveniki su mogli ustanoviti, kako su neka prezimena, obiteljska imena glasila u dob iseljavanja, ali ona su s vrimenom talijanizirana.
Na govor moliških Hrvatov su uticali govori „garganskih Hrvatov“, kih danas već nima. Ali kad su moliški Hrvati došli u svoju današnju domovinu, garganska zajednica, ka je 500 ljet starja i potiče otprilike iz 10. stoljeća, je bila još jako vitalna. Ali garganski Hrvati su jur imali gramatički sistem, ki je bio u raspadanju. Tako su se kod moliških Hrvatov zgubili sridnji rod i jedna deklinacija ženskoga roda uz mnoge druge promjene.
(uredn.)