BEČ — Pri »Danu narodnih grup« u parlamentu u Beču, 18. oktobra su diskutirali i o organizaciji zastupničtva narodnih grup (Hrvatske novine su o tom izvistile). Polag pravnika mag. Jandre Palatina od Hrvatskoga kulturnoga društva u Gradišću „sadašnje strukture već ne odgovaraju“.

ŽELJEZNO — U Saveznoj gimnaziji u Željeznu imaju u ovom školskom ljetu osebujno velik hrvatski razred. Pohadja ga 25 školarov, to je za devet školarov već nego lani, jer su se javili i školari iz Niuzaljskoga kotara. U hrvatskom razredu se školari uču tri ure u tajednu hrvatski jezik kao obavezni predmet. Savezna gimnazija u Željeznu je s već 1100 školarov najveća sridnja škola Gradišća. Od 1987. ljeta onde nudu i hrvatsko podučavanje u okviru školskoga pokusa.

Zastupnik nacionalnih manjin u Saboru Hrvatske, dr. Furio Radin, ujedno je i predsjednik odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjin. Na poziv Hrvatskoga centra u Beču i gdje dr. Sabine Stadler (stručnjak za EU-pitanja) Radin je referirao o „Nacionalni manjina i manjinskoj politiki u Hrvatskoj — o položaju i situaciji Talijanov, Srba, Slovencev, Nimcev i drugih“.

Austrijski parlament na čelu s predsjednicom dr. Barbarom Prammer (SP) je skupa s Centrom austrijskih narodnosti priredio 1. »Austrijski dan narodnih grup« i je pozvao svih šest autohtonih narodnih grup da se predstavu i da velu svoje mišljenje i izrazu svoje zahtjeve. Kako je rekla predsjednica Prammer „jedinstven je dogadjaj, da se svih šest u Austriji priznatih narodnih grup na ov dan predstavlja u parlamentu. Društvo je mnogostrukost (Gesellschaft ist Vielfalt) a Parlament je ovput pozornica mnogostrukosti.“

VELIKI BORIŠTOF — Kulturna zadruga je nedilju, 17. oktobra održala svoju redovitu generalnu sjednicu. Na čelu multikulturnoga centra Kuga kao predsjednica stoji dr. Gerlinda Stern-Pauer. Kako je izjavila „svenek nanovič si medjunarodne delegacije dojdu pogledati naše većjezično djelovanje. Poznati smo daleko prik regijov i izvan Austrije a Veliki Borištof se more ponositi  s tim, da nas ima.

Predsjedničtvo Hrvatskoga štamparskoga društva je u svojoj zadnjoj sjednici ustanovilo zapravo jako teško financijsko stanje društva. Uzrok tomu je da izdavanje (tiskanje) Hrvatskih novin u ovom opsegu i drugih tiskanic kao npr. Gradišće Kalendar i ljetna knjiga troši čuda preveć pinez i da su se subvencije smanjile. Uzrok je i sve manja vridnost pineza na jednu a znatno podražanje svega na drugu stranu.

PANDROF — Inicijative gradjanov Pandrofa i Novoga Sela su petak, 15. oktobra demonstrirale protiv planirane deponije smeća u Novom Selu. Na protestnu priredbu u Pandrofu je došlo oko 250 ljudi. Protivniki potribuju, da se prepriči nova deponija otpatkov na pandrofskoj ploči, ka bi bila blizu ekološko-senzibilnoga Natura 2000-područja i svitskoga jerba Niuzaljsko jezero. Akciju podupiraju seoski ljudi i političari. Protivniki projekta planiraju daljnje korake, ako se gornjoaustrijsko poduzeće Ave ne drži dogovorenih mjerov.

Na poziv ministra vanjskih poslov Republike Slovenije  dr. Samuela Žbogarja su se 29. septembra u prostorija  ministarstva vanjskih poslov sastali ministar i predsjedniki krovnih političkih organizacijov koruških Slovencev dr. Valentin Inzko (Nsks), dr. Marjan Sturm (Zso) i Bernard Sadovnik (Sks). Diplomat Inzko se je sastao s ministrom po prvi put u novoj funkciji.

Inicijativa gradjanov protiv deponije s otrovnimi otpatki u Novom Selu i Pandrofu na čijem čelu stoju dr. Wolfdieter Skodler, stud. nadsavj. mag. Feliks Miletić i mag. Rudi Ladić su petak, 8. oktobra u seoskoj dvorani u Novom Selu održali prvi informativni sastanak za stanovnike u vezi s predvidjenom deponijom za otpatke poduzeća Ave u Novom Selu.

Prilikom ljetošnjega Dana mladine u južnogradišćanskoj Čajti (Schachendorf) je Hrvatski akademski klub pozvao na diskusiju »10 ljet dvojezične tablice a ča/što sada?« Na podij su hakovci pozvali predsjednika Hkd-a u Gradišću ddr. Stanka Horvata, ravnatelja izdavačke kuće Croatica u Budimpešti Csabu Horvata i glavnoga urednika Hrvatskih novin Petra Tyrana (HN su o tom jur pisale). Diskusiju je peljao Joško Emrich. U sljedećem se kanimo malo podrobnije baviti s različnimi prinosi u diskusiji.