U vezi s raspisanjem mjest čuvarničarkov i čuvarničarov prez potribovanja hrvatskoga jezika u dvojezični općina je pravnik Franjo Schruiff razložio pravnu situaciju u Austriji.

Filež/Trajštof/Rasporak – Petak je u Filežu završio rok za troja djelatna mjesta u čuvarnica u Filežu i Mjenovu. U Filežu se je iskala pedagogica sa zaposlenjem od 40 uri i jedna pomagačica s 20 uri, u Mjenovu samo pomagačica s 20 uri.

I ov put se u Filežu nije navodilo, da je potriban hrvatski jezik za djelatna mjesta. Slično je bilo i u Rasporku isto sada u augustu i početkom ljeta u Trajštofu. Sve tri općine imaju zajedno, da ima SPÖ apsolutnu većinu.

U Filežu su se u ovom kolu barem dvi čuvarničarke javile, ke znaju hrvatski i ke živu u Filežu. Argumenat, da nije odgovarajućih osobov s jezičnim znanjem ada u Filežu ne valja, i ako to tvrdi fileški načelnik Kristijan Balogh.

Pravna situacija

Dvojezične općine u Gradišću su polag zakona zadužene, da nudu u svoji čuvarnica, dičji jaslica i obdanišći podvaranje dice i na hrvatskom jeziku. To znači da moraju za to i zaposliti pedagoški personal, ki vlada i hrvatskim jezikom. Činjenica je, da općine, kad raspišu mjesto za posao, ne zapišu svenek i u oglas znanje hrvatskoga jezika kot uvjet. Konkretno je to nedavno bio slučaj u Filežu, Trajštofu i Rasporku.

Schruiff je izjavio u Dobar dan Hrvati, da su općine na svaki način prisiljene, da moraju raspisati dvojezično mjesto – ar to da je zakonski propisano. One osobe, ke se natiču za dvojezično raspišena mjesta, da moraju i polag zakona dokazati, da zaistinu vladaju hrvatskim jezikom. U slučaju da neka peršona ne zna hrvatski ili to ne more dokazati, onda da ima polag zakona jedno ljeto lazno, da položi ispite ili napravi tečaje i da ovako dokaže, da zna govoriti jezik.

Argumentacija nekih načelnikov, da ne moru najti hrvatskoga personala, i zbog toga da ne raspišu mjesta dvojezično da ne valja, tako Schruiff. Ar ako ne išću nikoga, ki zna hrvatski, onda ga i ne moru najti. U oglasu da se more na primjer raspisati, da je znanje hrvatskoga jezika poželjno.

Čuvarnice moraju i kvalitativno nuditi hrvatski

U dvojezični čuvarnica, da mora biti 12 uri garantirano hrvatskoga jezika. Ovo vrime da ne smi biti kada na rubu dana, nego hrvatski jezik da se mora odredjeno vrime korišćavati u onu dob, kad se i zaistinu kvalitativno djela s dicom. Neke čuvarnice da pravoda mislu, da je dost, ako si jaču s dicom hrvatske jačke, druge da se zaistinu trsu, da kvalitativno korišćavaju hrvatski jezik. Materijalov za podučavanje i odgajanje dice da i dost postoji, ovo da su društva dobro obdjelala i u dovoljnom kvalitetu i količini publicirala, tako Schruiff.

Hakljivo pitanje i u pogledu na krivično pravo

Instanca, ka korišćavanje jezika i raspisanje mjest kontrolira, je zemaljska vlada. Tamo da se moru ljudi i obrnuti, ako mislu, da je općina pri raspisanju mjest kršila pravo. U slučaju da pojedinci imaju ćut, da to na vladi nikoga ne mari, onda da se na svaki način mora staviti i pitanje, je li se nije kršilo krivično pravo – u smislu zloupotribljavanja službene vlasti. To da za načelnike more biti velik problem – ar ovde da se grozi i zatvor – i to šest misec do pet ljet, ako se pri sudskoj raspravi ispostavi, da je načelnik zloupotribljavao svoju službenu moć.

ORF/TG/KK