2. august je od 2015. ljeta internacionalni spomendan Holocausta nad Romi i Sinti. Ljetos je i austrijsko Nacionalno vijeće ratificiralo ov dan kot nacionalni spomendan. Spomenpriredba je bila uz Beč i u Borti.
Beč/Borta – U Borti su uoči 2. augusta po prvi put održali spomenpriredbu, a to u bortanskom gradskom parku. Uz mnogobrojne političare i zastupnike romske manjine, glavni govor je držala svidokinja vrimena Rosa Schneeberger. 87-ljetna Schneeberger je bila u logoru u Lakimpuhu i je izgubila najveći dio svoje obitelji.
U Beču su govorili aktivisti
Skoro istovrimeno je prva romska omladinska udruga HÖER (Visokoškolarstvo austrijskih Romov i Romkinj) u suradnji s drugimi organizacijami održala spomenpriredbu u Beču. Jur po deveti put se na Trgu Ceije Stojke, poznate aktivistice, svidokinje vrimena i umjetnice, u sedmom kotaru ponavlja ova priredba. Aktivisti su se onde odlučili, da ćedu političare samo pozdraviti. Govore su držali aktivisti, med njimi Lavinia Seidel od HÖER-a, Nuna Stojka ili svidokinja vrimena Mágó Károlyné iz Budimpešta, ku je prevodio nje unuk i aktivist Samuel Mágó.
Uoči spomendana javili su se i političari
Govorač za narodne grupe VP-a rekao je u Borti, kako je važno, da se i nadalje upozorava na diskriminaciju Romov i Sintijev. Oni da i nadalje djelaju na poboljšanju. U vezi s tim je 17. maja ovoga ljeta bio prvi Dan Romov u parlamentu za decembar je planiran Dan narodnih grup u parlamentu, kade ćedu se narodne grupe moći prezentirati. Govoračica Zelenih u Gradišću, Regina Petrik, izjavila je, da bi se morali i pominati o tom, kako su zahadjali po 1945. ljetu u Drugoj republiki s Romi i Sinti. I onda da kani upozoravati na svakidanju diskriminaciju, ku Romi i Sinti i dandanas doživljavaju.
Stopr ovo ljeto u okviru Platforme za dijalog u austrijskom parlamentu su prezentirali študiju, ka je jasno pokazala, da se na području diskriminacije Romov i Sintijev u Austriji mora još čuda djelati.
Spomenik Romom u Beču
Sadašnji projekt i potribovanje je spomenik Romom u Beču, koga je natuknuo i Berlaković u svojoj izjavi. Dugo potribovanje mjesto spominka se do sada još nije realiziralo. Na spomenpriredbi u Beču zaključila je aktivistica i žurnalistica Gilda Horvat potribovanje ovako: „I nigdo neka ne pita, kako se more financirati ovakov spomenik i spomenmjesto, jer kad su nas umorili, isto nigdo nije pitao, koliko to stoji.”
U noći od 2. do 3. augusta 1944. ljeta su u koncentracijskom logoru Auschwitz-Birkenau umorili još sve žive Rome i Sintije. Ukupno je to bilo kih 4.000 ljudi, ki su u toj noći izgubili život zbog etničke pripadnosti.
Od 2015. ljeta se toga dana na europskoj razini spomenu na pol milion Romov i Sintijev, ke su nacionalsocijalisti umorili. Na dugo potribovanje manjinskih aktivistov je Nacionalno vijeće na inicijativu Zelenih i VP-a ljetos u januaru popisao i kot nacionalni spomendan Romom i Sintom.
Tereza Gradnić