Vrlo je zanimljivo, da pred svim progresivni, mogli bi reći i livičarski krugi s različnih stran i pozicijov kanu učiniti nešto dobro narodnim grupam, želju argumentirati u njevu korist i predvidjaju nešto pokrenuti u smislu poboljšanja njevoga položaja kako u društvo uopće tako i u oni intelektualni krugi, ke oni pokrivaju. Ali u tom si nisu složni kako postupati s poviješću. Dokle pred svim tradicionalni socijaldemokratski krugi unutar narodne grupe, neprestano naglašavaju mirno suživljenje narodnih grup u Gradišću, bez konfliktov i eskalacijov – mišljena je očito nekadašnja Nimško-Zapadna Ugarska – već umjetničko svitonazorno širje postavljeni kulturni socijaldemokratski krugi si želju svojim djelovanjem pokazati na to da se društvo mora otvoriti prema narodnim grupam, je triba uzeti u sredinu i bi u nji tribala viditi obogaćenje. U vezi s tim se i ovi i oni krugi zalažu za većjezičnost i multikulturalnost. Dobro ovako, u slučaju da svi ovi mislu na najveću narodnu grupu, mogli bi i bolje reći: na većinski narod u zemlji i državi!

Prvi pokušaj otkada postoji hrvatski Savjet za narodnu grupu, a to je ipak jur skoro 30 ljet, da se prekine partijskopolitički dogovor med VP-om i SP-om, kako ćedu podiliti funkcije predsjednika i potpredsjednika ovoga savjetodavnoga gremija pri Saveznom kancelarstvu, nije uspio. Još je prečvrsta politička „velika“ koalicija, mogli bi reći i tradicionalno črljeno-črni proporc u Gradišću – kakovoga pravoda jur ljeta dugo nima na zemaljskoj političkoj razini. Ali narodne grupe su u povijesti svenek šantale i plantale iza aktualne politike, su svoj spas uvijek iskale u krilu političkih stranak, dakle, naravno i u ovom.

Stoprv dva dane po koncu redakcije za ov broj Hrvatskih novin, četvrtak, 18. augusta hrvatski Savjet za narodnu grupu će odlučiti o novom predsjedniku/ici i potpredsjedniku/ici Savjeta. Ako ćedu se držati uhodanih modalitetov onda je ov put na redu Hrvatsko kulturno društvo u Gradišću da stavi predsjednika. Pokidob med svojimi trimi zastupniki u Savjetu nima niti jedne žene, more to biti samo muškarac, a predsjednik HKD-a Stanko Horvat će sigurno reflektirati na tu predsjedničku poziciju u Savjetu.

Kakova koincidencija – Beč 1850. i 2022. ljeta, 172 ljeta kašnje. Beč u 1850. ljetu: Bečkim izborom štokavice za standardni jezik Južnih Slavenov (Vuk Karadžić, Jernej Kopitar i njevih sljedbenikov balkanske politike Bečkoga dvora) i radikalnom aplikacijom iste od Ljudevita Gaja, ova ilirizma – uz odbacivanje čakavice i kajkavice, ča mu je Miroslav Krleža zamirio – kao i daljnjim djelovanjem hrvatskih vukovcev stvorene su razdjelnice u hrvatskom jeziku. A sada, 172 ljeta kasnije, opet iz Beča, ali s čisto drugom namjerom, vratila se je u Hrvatsku čakavica, stara skoro 500 ljet i još puno starija. Čakavica, ka je povodom 32. Croatiae redivivae ljetos došla u Selca na otoku Braču na pjesničku manifestaciju „ča-kaj-što“.

Očito je u momentu dosta povoljna situacija u pogledu na bilateralne odnose med Republikom Hrvatskom i Austrijom. Vjerojatno je tomu uzrok i to, da Hrvatska stoji kratko pred ulaskom u eurozonu, da će pristupiti Schengenu odnosno biti primljena u Schengensku zonu i da je Hrvatska odlučila upeljati skupnu europsku valutu euro s 1. januarom 2023. ljeta.

Stigao je čas ljetnoga odmora. Za neke jur malo ranije, za neke stoprv sada ili još kasnije. Zahvaljujući mladim snagam u uredničtvu HRVATSKIH NOVIN i pokidob tiskara isto djela i prik ljeta i HRVATSKE NOVINE moru izajti kroz cijelo ljeto bez da bi prekinule izlaženje za dva ili tri tajedne u sredini ljeta. Tako drage štiteljice i štitelji, ćedu HRVATSKENOVINE i u ovi najvrućiji tajedni ljeta dolaziti k vam (iako znamda u malo skraćenom i smanjenom obliku), dokle po ljetni prazniki opet krenemo punom parom i snagom.

Od gradišćanskih Hrvatov bi se znamda moglo očekivati barem neko razumivanje za Vladimira Putina, a tim na svaki način i za Viktora Orbána. Razumivanje pravoda još nikako ne tri- ba značiti odobravanje toga ča činu. Činjenica je, da su Hrvati u nekadašnjoj zapadnoj Ugarskoj, današnji gradišćanski Hrvati u najširjem pogledu imali razumivanja i za rusku dušu a svakako i za madjarsku dušu i najvjerojatnije bolje razumu mnogo stvari, ke se dogadjaju u današnjoj Ru- siji i u Ukrajini, isto kao to ča se dogadja u današnjoj madjarskoj politiki. A onde kade toga razumivanja za madjarsku dušu već nima, onde počinje stvarni raskol med gradišćanskimi Hrvati s ove i one strane granice. To svenek triba imati pred očima, ako govorimo o stvarnoj ili samo i navodnoj zajednici gradišćanskih Hrvatov.

Pred dvimi tajedni sam na ovom mjestu pisao kako na Hati, na čistom sjeveru Gradišća nima nikakove mogućnosti učiti hrvatski u viši škola. Na pitanje čija je to krivica ima bezbroj odgovorov — ili i nijednoga! Činjenica je, da su Hati s nekada hrvatskimi i sada dvojezičnimi seli katastrofalno zapušćeni u pogledu na hrvatski u školskom sustavu.

Bilo na koj strani društvene odnosno (partijsko) političke letvice stojimo sve već nas je, ki oduravaju partijskopolitička natezanja, stalno napadanje i neprestano potribovanje na odstup. Da je opozicijska politika tvrd posao i da je dostkrat jako tvrdo vrtati škulje u tvrdo drivo ili još i kamen, je dovoljno poznato. Ali od sada još nismo bili suočeni s takovimi tvrdimi političkimi glavami, ke svom silom kanu vrtati škulje u najtvrdji kamen a niti nije jasno, će li ta škulja uopće koristiti nekomu i nečemu — u slučaju, da bi se ugodalo da se uvrta u to drivo.

S jednim veselim okom čitamo u hrvatski visti na ORF-u Gradišće, da je na Dvojezičnoj saveznoj gimnaziji Borta svih 12 maturantov uspješno položilo ispit zrelosti iz hrvatskoga jezika, sedmimi još i s odličnim uspjehom. Nadalje začudjeno čitamo da je „zvana u Gornjoj Pulji svagdir hrvatskih maturantov“. Naime „maturu u hrvatskom jeziku je položilo i šest kandidatov u daljnji tri gimnazija zemlje. U saveznoj gimnaziji Kurzwiese u Željeznu su trimi pismeno i četirimi usmeno maturirali u hrvatskom jeziku a u gimnaziji u Matrštofu i Terezijanumu u Željeznu je po jedan kandidat birao hrvatski jezik za maturu. A plačućim okom čitamo, da „na gornjopuljanskoj gimnaziji ljetos nijedan nije maturirao po hrvatsku“.