Sada se moraju svi cipiti — ki kanu na hrvatske priredbe i kao gosti i izvodjači

Sve nove korona mjere valjaju naravno i za hrvatske priredbe, a predsvim i za zabavne priredbe.To znači obaveza cipljenja valja i med Hrvati i Hrvaticami, a valjaju pred svim i za sve one naše prijateljice i prijatelje iz „stare domovine“, med kimi je do sada bilo i brojnih onih, kim cipljenje do sada nije bilo toliko važno ili ki su do sada mislili da ćedu jur kako tako moći projti i bez cipljenja protiv COVIDA-19 — iz bilo kih uzrokov!

Poljanci tribaju hitno „hrvatsku injekciju“ — HKD bi mogao imati cipivo

Morebit ne spektakularne, ali svakako pažnje vridne su promjene u peljačtvu Hrvatskoga kulturnoga društva u Gradišću. Dokle se je djelovanje ovoga, po svojoj definiciji centralnoga i najvećega hrvatskoga društva u Gradišću, u zadnji ljeti sve već koncentriralo na sridnje Gradišće, bi se djelovanje sada opet moglo usredočiti i na sjeverno Gradišće, pred svim na Poljance. Ovde i dandanas još živi daleko najveći broj Hrvatov i Hrvatic, ovde ima daleko najveći broj novodoseljenih Hrvatov i Hrvatic iz različnih krajev Hrvatske kao i BiH. Ov potencijal, čini se barem, je neiskorišćen iz hrvatskoga gledišća.

„Dajti mladim na kormilo!“ — a ča, ako pak ne funkcionira?

Vrlo zamljiv je fenomen, ki se je pojavio u zadnji miseci i ljeti: Mladi rivaju u prve rede, na svi nuglji i kuti se trubi da triba mlade pustiti najpr i u prve rede, glasno i jasno se viče, da neka stari načinjaju mjesta mladjim i mladim. U medjuvrimenusu ovi stariji uprav ona generacija, ka je odrasla, „antiautoritarno“, velikodušno i otvoreno prema svitu, u duhu demokracije — jer su doznali od svojih roditeljev i starihstarjih, ča je ta diktatura i jednoumlje, politički diktat i društveni pritisak fašizma i komunizma.

Gdo bi se u novoj vladi držao dosadašnjih sporazumov i o narodni grupa?

Bilo kako završi ova vladina ili ipak državna kriza, narodne gupe ćedu opet jednoč ostati na cidilu. Opet jednoč smo zamudili jur pri sastavljanju nove vlade odlučno uticati na koalicijske partnere, da se znatno poboljša situacija barem šest autohtonih narodnih grup u Austriji. To su gradišćanski Hrvati, koruški (i štajerski) Slovenci, bečki Čehi i Slovaki, gradišćanski i bečki Madjari a u novije i Romi i Sinti (širom Austrije).

O prednosti poznavanja (gradišćansko)hrvatskoga i drugih jezikov…

Zapravo niti ne znamo točno, koliko slavenskih narodov, narodnosti i etničkih zajednic ima, recimo, dani u Europi. Znamo o podjeli na zapadne, sjeverne, istočne i južne Slavene. Ali su bijeli Hrvati (nekad u dana šnjoj Poljskoj) sjeverni ili ipak jur južni Hrvati. Uz ostalo, za Karola Wojtyłu, kasnijega papu Ivana Pavla II. se kolportira, je po osobnoj definiciji navodno bio potomak bijelih Hrvatov.

Vjernike ne bi smila bluditi natezanja u Crikvi, a još manje kultur-katoličane

Bez obzira na to je za vrime promjenov u fara — svenek je bilo, i sad je, i biti će u budućnosti — natezanj zbog toga da neki duhovniki, dušobrižniki, farniki po odluki nadležnoga i dotičnoga biškupa moraju projti u druge fare (u Gradišću se to tiče nimških ino hrvatskih odnosno dvojezičnih far) pred svim u hrvatski fara a ovde opet posebno u nekadašnjem hrvatskom dekanatu u sridnjem Gradišću se ne more i ne more smiriti situacija.

Ako kljetu bude Opernballa — bit će i 75. Hrvatskoga bala u Beču

Korona je ljetos u minuloj balskoj sezoni zapravo svim organizatorom onemogućila organziranje bala, tako i dvih naših najpoznatijih najposjećenijih hrvatskih odnosno većjezičnih balov: Hrvatskoga bala u Beču, Hrvatskih balov HKD-a u sjeverogradišćanskom Trajštofu i u južnogradišćanskoj Borti i KUGA-bala u Velikom Borištofu.

Bigunci i migranti: ljudi su drugi ali nakane i hlepnje iste — sloboda

Pred sada u medjuvrimenu 32 ljeta bila je ista odnosno jako spodobna situacija (ne samo) u sridnjem Gradišću. Tade je bilo tako da su policija i austrijska vojska stali na granici da bi skupa sa seoskim stanovničtvom i načelniki tih sel pomogli izbiglicam dojti prik zelene granice, po poljni puti i lapti, po blatu i mlaka, višali su austrijske zastave uz staze, pute i po lapti, da bi se bigunci bolje snašli i da bi se bolje mogli orijentirati pri svojem bigu.