Na Hati nima nikakove mogućnosti učiti hrvatski u viši škola — čija je to krivica?

S jednim veselim okom čitamo u hrvatski visti na ORF-u Gradišće, da je na Dvojezičnoj saveznoj gimnaziji Borta svih 12 maturantov uspješno položilo ispit zrelosti iz hrvatskoga jezika, sedmimi još i s odličnim uspjehom. Nadalje začudjeno čitamo da je „zvana u Gornjoj Pulji svagdir hrvatskih maturantov“. Naime „maturu u hrvatskom jeziku je položilo i šest kandidatov u daljnji tri gimnazija zemlje. U saveznoj gimnaziji Kurzwiese u Željeznu su trimi pismeno i četirimi usmeno maturirali u hrvatskom jeziku a u gimnaziji u Matrštofu i Terezijanumu u Željeznu je po jedan kandidat birao hrvatski jezik za maturu. A plačućim okom čitamo, da „na gornjopuljanskoj gimnaziji ljetos nijedan nije maturirao po hrvatsku“.

Ukrajini se neće ugodati ali zapadni Balkan tribao bi čim prije ući u EU!

Jur je tomu prošlo čuda ljet, da sam na ovom mjestu zagovarao pristup zemljam takozvanoga „zapadnoga Balkana“ Europskoj uniji. Niti Austrija a još manje druge države unutar EU nisu tada razumile, zač je toliko važno, da se ove zemlje i države uključu u europsku obitelj i da tim postanu i politički i gospodarski i diplomatski dio ove zajednice — prije nego je drugi svojataju i privuču k sebi.

Gradišćanski Hrvati su takaj nešto doprinesli priznavanju RH u 1992. ljetu

Republika Hrvatska ljetos svečuje 30. obljetnicu od službenoga priznanja, ne samo Austrije nego i širom Europe. Dokle se i u samoj Hrvatskoj i drugi zemlja uz organizaciju hrvatskih veleposlanstav u dotični zemlja spominju ove 30. obljetnice, gradišćanski Hrvati takaj se moru, iako samo malo, s tim podičiti da su doprinesli priznanju Hrvatske po teški bojni sukobi i bitka kao i krvavi borba za oslobadjanje i na nje teritoriju.

S projektom »Rušimo granice« mogli bi uloviti dvi velike muhe na jedan mah

Uzato da s trojezičnom zbirkom suvrimenoga pjesničtva iz stare hrvatske dijaspore »Rušimo granice/Überwinden wir Grenzen/ Breaking down Borders« sada imamo presjek kroz naše hrvatsko pjesničtvo u noviju dob je to proboj — uz hrvatsko — i za velika područja nimškoga i još puno većega engleskoga jezika. Ali je jedna od prvobitnih ciljev, ovo naše gradišćanskohrvatsko pjesničtvo, našu književnost usidriti u domicilnoj austrijskoj književnosti—a zač pak i ne i unutar madjarske, slovačke itd. U tom more nam jako biti na pomoć austrijski PEN (Društvo pjesnikov, esejistov i novelistov). U vezi s tim su vrlo jasne bile riči predsjednika austrijskoga PEN-a Helmuta A. Niederle-a pri prezentaciji zgora spomenute zbirke srijedu, 1. junija u Hrvatskom centru u Beču, kad je rekao uz ostalo da ova trojezična knjiga na hrvatskom, nimškom i engleskom, lingui franci, neka ruši i one granice, ke razdvajaju nimški od drugih europskih jezikov i da neka ova antologija najde trajnu domovinu u mnogi biblioteka!

Na 11 svetkov u ljetu smo slobodni posla — ča imamo zahvaliti Crikvi odn. konkordatu

Za nami je svetak Unebostupljenja, Uzašašće ili Spasovo. Slavi se 40 dani po Vazmi, Uskrsa. Prema Bibliji, Jezuš je 40 dani po goristajanju, uskrsnuću ostao na Zemlji. Na 40. dan javio se je svojim učenikom u Je- ruzalemu. Rekao im je da ostanu u gradu i čekaju dolazak Duha Svetoga. Zatim ih je otpeljao na Maslinsku goru. Onde je podigao ruke i blagoslovio ih. I počne uzlaziti na nebo, a oblak ga je zaklonio i već ga nisu vidili. Jezuš se je goristao, uzašao na nebo, kade sidi s desna Bogu Ocu. Dokle su apoštoli gledali na nebo, pokazali su im se dva andjeli u bijeli haljina i rekli: „Ov Jezuš, ki se je goristao, uzašao na nebo, tako će opet dojti, kako ste vidili da je otišao na nebo.“ Ste ovo znali? Svaka Vam čast!

Ako ljudi već ne kanu biti Hrvati se nećedu naučiti hrvatski a još manje gajiti kulturu!

U okviru skupne platforme Pedagoške visoke škole, Obrazovne direkcije Gradišće i gradišćanskih narodnih grup zastupniki Savjetov narodnih grup su pri spravišću predstavili svoju ulogu pri zalaganju za bolju izobrazbu u jeziki narodnih grup. Ali je i čisto jasno, nažalost, da dica sve manje govoru jezike narodnih grup. Jasno je, da škola to sama nikako nije u stanju zmoći a niti ne čuvar- nica.