Nogomet ili kakogod zovu ovu proširenu vrst igre sloptom prouzrokuje toliko emocijov. To začudjuje i fascinira istovrimeno. U medjuvrimenu je i javno i znanstveno dokazano, da ova vrst sporta nima samodobre uticaje na človika. Nasilje nad ženam u domaćinstvi raste, za vrime muških utakmic je za 5% manje, par uri kasnije naraste signifikantno. Kad igraju engleski muži, onda ie nasilie nad ženam za 27,7% više, ako zvana toga vlašća momčad još i izgubi je nasilje nad ženam za 33% više.

Otkad su Tome Stipsić i njegove knjige i od jeseni i filmi o Stinjaki – bar kako si je kabaretist izvana predstavlja ovo selo na jugu Gradišća – u svi mediji prezentni, su i Stinjaki u medijskoj pažnji još jednoč narasli. Ali pravoda ne Stinjaki, nego isključivo Stinatz. Čim se spominja ov izvorni prijevod iz hrvatskoga jezika, se najveći broj austrijskoga stanovničtva jur smije, ar misli na ov smišni nimški dijalekt, na sva ta šara jajca, ka žene krocaju i jur se sve smije. Ne kanim sad nikomu ništ čemernoga predbaciti, sigurno se sve to misli nek pod najboljom namjerom.

Zaštita prirode i minjanje klime su u Austriji očigledna sporna pitanja kot se vidi na izjava nekih političkih strankov, ali i na izjava stanovničtva, ako je govor o tom, da je jur uvijek bilo poplavov, sušov i jake vrućine. Nato rado velim, da se slažem. Toga je zaistinu jur uvijek bilo. Razlika je prvo u ekstremi, a drugo u redovitosti. Komentar pišem na dan, kade cijeli bortanski i novogradačanski kotari okolo mene pluju, kada ognjobranci moraju krani dizati autov s potopljenih cestov i spasiti ljude iz njih i kade su Štrema, Luonica i Pinka proširile svoja korita na cijela naselja. „Poplava stoljeća“ čula sam jur veljek danas i pitam se, je li to nažalost nije samo poplava ljeta. Ali ljudi tribaju obično primjere u malom: Ada u malom: Živim prilično 30 ljet u istom stanu na istom mjestu. Prva „škoda“ zbog nevrimena dogodila se je početkom 2000 ljet – mala poplava, ar kanal nije mogao primiti ogromne količine vode. 2009. ljeta – kad je Pinkovac bio pod vodom – je strijela ulovila ov stan. 2014. je prvi put ušla voda u vidljivi količina u pivnicu. 2016. onda „povijesno“ jaka tuča u Stinjaki. 2019. ljeta opet voda u pivnici, ista situacija 2023., a sada opet 2024. ljeta. Točne klimatske analize i štatistike ćedu dokazati slično pojačanje za druge regije odnosno druga doma- ćinstva.

Moj prethodnik Petar Tyran je rado pisao u ovoj rubriki o tom, da se ništ novoga ne sluša, da tiraju uvijek iste šlagere i da se na muzičkom polju – barem javno – ništ ne minja. S njim složni su vjerojatno bili svi naši vrhovni mladi muzičari, ki sa svojimi bendi nisu dostali glavnu točku ni na Danu mladine ni na drugi fešta nego su uvijek izgubili protiv poznatih velikih bendov iz Hrvatske, iako neki u medjuvrimenu jur spominjaju na starački dom na pozornici.

Otkad su austrijske novine Der Standard objavile članak o mogućem karakteru Lene Schilling, ujedno i vrhovne kandidatice Zelenih na Europski izbori, kipi diskuija i se nikako ne more ohladiti. Dokle se diskutira o mogućem odstupu ili ne, o karakterski crta i osebina i kako to utiče na političku karijeru, postavlja se za mene – neodvisno od te cijele cause – drugo pitanje: Naime ov malo nezdravi odnos med politikom i mediji.

Hrvatsko štamparsko društvo ima novu, opširnu knjigu, kom se more gizditi. „Hrvatske novine kroz stoljeća“ se zove knjiga, ku imaju zahvaliti pred svim Petru Tyranu. Bivši glavni urednik Hrvat- skih novin smatra knjigu, ka rasvitlja i njegovo 40-ljetno djelovanje, svojom ostavštinom. Tomu odgovarajuće puna je bila dvorana u krčmi Gregorić prošli petak, kad su Štampari predstavili ov debeli zbornik člankov. U svetačni govori su čuda puti pale sljedeće riči: Prošlost i budućnost.

Za nami je prvi vikend „nove” protulićne kazališne sezone. Veljek u dvi seli sjevernoga Gradišća, u Klimpuhu i u Novom Selu su pozvali na zabavne igrokaze. Govoriti odnosno slušati poldrug ili još i dvi ure isključivo hrvatski jezik je u današnje vrime pravi luksuz i istovrimeno važna jezična vježba odnosno čvršćenje toga.

Još nikad nije super izborno ljeto tako dobro valjalo kot ovo ljeto. Različni komunalni izbori po Europi, izbori za Nacionalno vijeće na jesen, različni zemaljski izbori i pravoda i izbori na europskoj razini i prik oceana u SAD-u. Čini se, da se objavljuju skoro svaki tajedan novi rezultati kakovih izborov.

Jur po 15. put se ljetos održava većjezično naticanje Reci multi, ko neka istače većjezične sposobnosti školaric i školarov. Inicijativu zato je 2009. ljeta štartalo „Društvo za integraciju” a med osnivačicami našla se je i sadašnja dobitnica MiniMetrona Cvetelina Ortega.

Koruške Slovenke i Slovenci su obično najbolja narodna grupa za prispodobu. Iako iz povijesnoga pogleda postoju velike razlike, je broj pripadnic i pripadnikov narodne grupe prilično sličan, a i poziciju u manjinski zakoni dijelu Hrvatice i Hrvati s njimi. Na različni sastanki se i dočuju isti problemi: manjkajuće dvojezično obrazovanje, gubitak jezične kompetencije, manjkajuće ili uopće ne postojeće mogućnosti korišćenja manjinskoga jezika na javni uprava i uredi.