HN ćedu postepeno prelaziti u novu eru i tiskanic i digitalnog svita!

Naše štiteljice i štitelji u HRVATSKI NOVINA su u minuli tajedni sigurno jur opazili a najvjerojatnije i uživali u personalnom, dakle uredničkom ali pred svim i sadržajnom proširenju u tiskanom izdanju — s kim smo sada jur u 111. ljetu izlaženja. Samo tih stojedinaest ljet bi svaku i svakoga od nas moglo ispuniti velikim ponosom.

Dobro bi bilo ako bi ljudi i sami mislili za vrime koronakrize!

Petar Tyran

O temi korona, koro­na­kr­i­za, koronapandemija, Covid-19, čistom zaklj­u­čenju (lockdown), čistom ili totalnom zatvaranju (novo­nimški ili novohrvatski: shut­down) svaki i svaka ima ne­što reći. Velik je broj onih, ki su puni razumivanja za vladine mjere i postupke — ali i broj onih ki se uzrujavaju i po­staju sve glasniji i kritičniji u otporu. Zavisi od toga su li bli­ži vladajućim strankam ili bli­ži opozicijskim političkim par­tijam. No, nijednomu nije za­branjeno da sām misli, i nijednoj nigdo ne prepovida da sama ocjenjuje situaciju i da polag svojega zdravoga raz­uma agira i reagira, djeluje na van ili se puvuče iz javnosti.

Ako zaminimo vindiški s gradišćanskohrvatski otkrit ćemo „ganjku“!

Petar Tyran

Kljetu, 2021. ljeta, Gradi­š­će će veliko slaviti 100 ljet postojanja kao naj­mladja savezna zemlja tada nove Republike Austrije. U Ko­ruškoj jur ljetos slavu »100 ljet koruškoga narodnoga gl­a­sovanja“ pri čemu je stanovničtvo u tadašnjoj južnoj Koruškoj po raspadu Austro-Ugarske Monarhije — uz 80 posto nimškoga pred svim i 60 posto, dakle većinom slo­vensko — jasnom većinom od­lučilo da će južna Koruška ostati kod Austrije a ne da će se pripojiti tadašjnoj novostvorenoj kraljevini Slovencev, Hrvatov i Srbov (Shs), ča je pak kašnje, po najprvom po­ku­šajem kolaboracije s Tretim Reichom nastala komu­ni­sti­čka Jugoslavija.

Smimo mladim reći i pokazati da se kolo kreće — kamo? To neka pak oni odluču!

Petar Tyran

Probudila se je domaća manjinska scena ili se barem zbudja u pogledu na mlade ljude, na narašćaj i u hrvatskoj društvenoj sceni kako u Beču tako i u Gradiš­ću. Ča nas spunjuje s takovim optimizmom? Zač ov srebrni trak na horizontu? Ča je uz­rok ovomu zaufanju? Mogli bi ta novi početak u manji­n­skopolitičkom angažmanu vi­diti u nedavnom postavljanju dvojezičnih seoskih/gradskih tablic u Beču — po inicijativi mladih ljudi u okviru djelokruga Hrvatskoga centra. A pak već nije dugo duralo da se je i Hrvatski akademski klub pojavio sa spodobnom temom najprvo u podcastu u okviru online izdanja NG-a a pak i s pozivom na diskusiju u Kugu u Velikom Borištofu, kade su se hakovci pojačano sadržajno i personalno usi­dri­li i ućaćili u zadnji ljeti.

Čim smo prosvitljeniji i kulturniji tim multipliji imamo identitet!

Petar Tyran

Polazimo do teze da človik, osoba, čim je prosvi­t­­ljenija (aufgeklärt) i šk­o­lovana, čim već je kulturna a i otvorena prema drugim ljudem i drugomu okružju, tim laglje preuzima i jezik, kul­tu­­ru, način života drugih tim la­glje i brže preuzima i osobine drugih — ljudi, narodnosti i narodov.

A sada minjajmo stranu i polazimo od antiteze, da člo­vik, osoba tim bolje i jače mo­re cijeniti, poštivati svoje, čim čvršća je usidrena u svojem krugu, čim već znam sama o sebi i o svoji i čim bolje je školovana u znanju o sebi i o svoji i čim bolje zna argumen­tirati u korist sebe i svojih.

Postižu manjine već ako su lojalne ili ilojalne prema svojoj domicilnoj državi?

Petar Tyran

Ovoljetna proslava povodom 100. obljetnice na­rodnoga glasovanja u Ko­ruškoj 10. oktobra (1920.-2020.) je dopeljalo do nove kvalitete u gledanju na narod­nosnu odn. manjinsku politiku u Austriji. Iako brojni angažirani Slovenci i Slovenke u Koruškoj nisu zadovoljni su očekivali znatno oštrije i jasnije riči pred svim i sa str­a­ne njevoga mladoga zastupni­ka, ki je govorio na ovoj proslavi, more se objektivno us­tanoviti, da je sve prošlo u vr­lo jasnom duhu konsenza, da­kle sporazuma med oficijelnom Koruškom i barem dvimi slovenskimi organizacijami, Zso-om Marjana Stu­r­ma na čijem če­lu sada stoji mladi Manuel Jug, i Sks-om (Skupnost koruških Slovencev) na čelu s Bernardom Sa­dovnikom, u bīti službenim zastupnikom Slovencev po­stavljen od zemaljske vlade Koruške. Nsks na čelu s Valentinom Inzkom, daleko naj­veća organizacija koruških Slovencev, se je ćutio jako zapostavljen, ali je pak požrk­nuo, da ga je službena, tj. socijaldemokratska Koruška ta­ko rivala na stran.