Zatvaranjem granic Austrija i Gradiš­će su počeli omalovažiti Schengen i EU!

Petar Tyran

Austrijska vlada, u namj­e­ri da pooštri mjere u borbi protiv ilegalne m­i­gracije, odlučila je da za voz­i­la zatvori sve male granične prelaze prema Madjarskoj, a navodno i prema Sloveniji. U saveznoj zemlji Gradišće bit će zatvoreno za putnička vozila, teretnjake i motore, oko 40 malih graničnih prelazov. Zatvaranje ovih malih grani­čnih prelazov — čudakart i sa­mo puti i male cestice — za promet navodno je potribno da preusmiri vozila na bolje kontrolirane, velike prelaze s Madjarskom. Ova naredba vlade predvidja da se već od 40 malih graničnih prelazov ubuduće more prelaziti sa­mo piše, biciklom, traktorom ili na konju. Na mali granični prelazi su jur postavljene o­zn­ake za zabranu, a gdo je prekrši morat će računati na kaštigu do 2.190 eurov.

Kod koruških Slovencev je jur započelo ča se i nam grozi — reduciranje novin!

Petar TyranHrvatske novine su lje­tos išle skupa sa slove­n­skimi Novicami iz Koru­ške u vrlo aktualnom, zapravo gorućem pitanju daljnjega opstanka u vezi s pitanjem o­dakle ćedu ubuduće dojti p­o­tribna sredstva da bi se osiguralo daljnje izlaženje i hrvatskoga i slovenskoga tajednika. Obadva uredničtva su pojedinačno i skupa a s nji­mi i izdavači — u slučaju No­vic su to Nsks i Zso a kod Hrvatskih novin je to Hrvatsko štamparsko društvo — obavijestili i dotične na­rodnosne Savjete kao i nad­ležno ministarstvo za medije (Bka), konkretno ured ministra Blümela (VP) o vrlo teškoj, zapravo prekeroj financijskoj situaciji.

„Bez porijekla nima budućnosti — kriza u koj se nalazimo je kriza identiteta!“

Petar TyranNovo društvo ko je se p­o­javilo uz veliku medijsku pratnju će sigurno i bez sumlje protresti emocionalni svit u domaćoj gradišćansko­hrvatskoj sceni — i s ovkraj i s onkraj granice, svejedno s ke strane se gleda. Zapravo javno još nije došlo do nika­kove reakcije sa strane tradicionalnih starijih i mladjih društav gradišćanskih Hrvatov, niti u Austriji, niti u Ma­djarskoj ni u Slovačkoj.

S hrvatskim jezičnim znanjem samo četirih razredov osnovne škole smo u slipoj ulici!

Petar TyranSkoro bi mogli reći vje­ko­vječni naš problem, je školstvo, školstvo pred svim na hrvatskom jeziku o­d­nosno da podučavanje već nije na hrvat­skom u hrvatski odnosno dvojezični seli Gra­dišća a kamo li u Beču. S u­kinućem konfesionalnih, da­kle od Katoličanske crikve peljanih škol u ljeti po priklj­u­čenju današe pokrajine Gradišće novoj Republiki Austr­i­ji se je rapidno počelo sma­njivati podučavanje hrvatsko­ga jezika a pred svim i na hrvatskom. Drugi svitski boj je pak onemugućio upeljanje novoga školskoga zakona, ki je bio predvidjao podučavanje na hrvatskom u škola s do 70% hrvatskoga stanovničtva a u potribnoj mjeri na nim­škom.

»Dan spomenika 2018.«: diliti drago­cje­nosti u »Ljetu europske kulturne bašćine«

Petar Tyran

Europska unija proglasila je ljeto 2018. »Europ­skim ljetom kulturnoga nasljedja, jerba«. Ovo temat­sko ljeto neka stvara svist i razumivanje za europsku p­o­vijest u europske vridnosti i neka ojača europski identitet. Cilj je svih mjerov u ovom o­kviru, da se pokazuje na zna­čaj i važnost kulturnoga jer­ba, nasljedja odnosno bašćine za društvo i gospodarstvo i da postane svisno ukoliko ovo sve triba čuvati, braniti i načiniti pristupačnim. Osebujno se pri tom triba zgle­dati na aktualne izazove kakovi su to na primjer digita­li­za­cija, financiranje, optere­će­nje okoliša ilegalno trže­nje s kulturnimi dobri.

Sučićeve jačke i aranžmani su poznati i dandanas — uz njegov 100. rodjendan

Petar Tyran

Povodom 100. rodjendana Ferija Sučića ov velikan hrvatske narod­ne i novokomponirane zabavne gla­zbe u Gradišću a pri­je to­ga i ljeta dugo u Beču. Njegova Tamburica Klimpuh, ku je bio utemeljio i u koj i  s kom je djelovao i nastupao skoro pol stoljeća dugo, će se njega spomenuti uz dan njegove smrti, 30. septembra pri sv. maši u crikvi u Klimpu­hu a potom će se Općina Klim­puh spomenuti svojega velikoga prijatelja tim da će mu otkriti spomenploču pred op­ćinskom zgradom.

Sučićeva svestranost se je pokazala i na području na­rod­ne glazbe: i kao kompozitor i aranžer za tamburaške gru­pe, kao književnik i pjesnik a pred svim i kao novinar. Bio je glavni urednik Našega Tajednika (1958.-1960) i Hrvatskih novin (1960.-1968.) i dugoljetni „kalendarac“. U tom vrimenu, ali i kašnje je pokazao i dokazao da je uvijek zastupao progresivnu liniju u pogledu na jezik i da je — prem pridržanja gradi­š­ćanskohrvatskoga idioma — uvijek i težio ka književnomu standardu.