Ponekad godi — iako je rijetka — i hrabri i jača pohvala iz vana

Petar Tyran

Gdo jur more očekivati pohvalu ili barem pozitivnu kritiku? A dobar je savjet svakomu i svakoj, da nije dobro nešto planirati a pak i učiniti zato, da bi se do­stala pohvala. No, ako ipak ovde i onde vjetar koč dopu­e neku pohvalu ili prizn­a­nje, to ipak more goditi. Ta­ko je, naravno, i s HRVATSKIMI NOVINAMI, i sa svimi ki su odgovorni za ov naš tajednik, ki nosu brigu o redovitom izlaženju, ki vani „na frontu“ ali i u pozadini, takorekuć u „etapi“ stoju za ovimi našimi novinami, ke ljetos jur 110. ljeto izlazu (s kratkim prekidom za vrime Drugoga svit­skoga boja) i ke su se nekoliko puti i minjale svoje ime (o tom početo s ovim brojem HRVATSKIH NOVIN u seriji piše Nikola Benčić i o puno čemu drugomu zanimljivomu u ve­zi ovim našim tajednikom). 

Crikvene zgrade su sve već zgrade opće kulture o ki ćemo morati brinuti mi svi!

Petar Tyran

Teški požar, oganj u francuskom nacionalnom svetišću Notre Dame (Naša Gospa) je pokazao, da je namjesto vjere u mnogi slu­čaji stupio kulturni nalog, ku­l­turna zadaća. Crikve su po­stale hrami kulture ali manje vjere i turisti dojdu pogledati ove crikvene i arhitektonske znamenitosti iz kulturolo­ških uzrokov, a sve manje ih je ki se idu pomoliti u ove „hiže Božje“. Pravoda se i stavlja pi­tanje, su ove toliko lipe, ve­ličanstvene zgrade uzidali za­to da bi se ljudi mogli pomo­liti u nji, ili je ovo bila často­hlepnost vladarov i arhitektov, rukotvorcev i likovnih umjetnikov — gdo je bolji?

Najvećemu hrvatskomu poslodavcu ORF-u od srca i iskreno čestitamo!

Petar Tyran

Ako — s punim pravom i najsrdačnije — čestitamo ORF-u a unutar nje­ga Manjinskoj redakciji a to­č­nije Hrvatskoj redakciji ud­o­maćenoj u stu­diju u Željeznu, onda zapravo čestitamo i s­a­mi sebi. Čestitamo i svim tim, ki su još u 1960-i i 1970-i ljeti vjerovali u uspje­šno dr­u­štveno zalaganje i po­litičku borbu za najprvo radij­ske a kašnje pak i televizijske emisije na hrvatskom jeziku. Naša tadašnja društva su bi­la Hkd, Hak, Hgkd a narav­no i Komitet za prava Gra­diš­ćanskih Hrvatov — tada smo u Hrvatski novina gradišćanski Hrvati pisali još s velikim G (dokle skoro svi ostali s malim g, jer smo kanili pokazati na to da slišu skupa, da su cjelina Hrvati i Hrvatice na austrijskoj, če­škoj, madjarskoj i slovačkoj strani granice; sada kad mn­o­gimi pišu s velikim G i kanu pokazati na posebnu narodnost, morebit još i na poseban hrvatski narod ki s hrvatskim ima malo ili nikakove veze, smo opet prešli na malo g, jer jesmo dio hrvatskoga kor­pusa i naš jezik je hrvatski, ča nikako ne znači da moramo biti hrvatski državljani ili da bi morali podupirati ili trpiti od politike u RH, i neovisno od toga ima li negdo znamda vikendicu na morju ili ne.

Gdo stalno prosi i je zadovoljan postat će ovisan i već ništ ne kani

Petar Tyran

Ako gledamo okolo naokolo Austrije, bilo da je to u istočni susjedni zem­lja, južni, zapadni a da ne go­vorimo o sjeverni susjedi: svagdir se financiranje djelovanja nacionalnih manjin ili­ti narodnih grup kako ih slu­ž­beno nazivaju u Austriji. Ta­ko mala svota kako godišnje stoji na raspolaganje narodnim grupam u Austriji ne sto­ji u nikakovom odnosu tomu ča stoji na raspolaganje Hrvatom u Madjarskoj ili u Slova­čkoj, Srbom i Talijanom u Hr­vatskoj, Nimcem i Staroaustrijancem u Italiji, Retoroma­nom u Švicarskoj, Nimcem u Danskoj, Dancem i Łuži­čkim Sorbom u Ni­mškoj, još i Nimcem u Rusiji itd. itd.

Slovačka ima prvu predsjednicu u povijesti, Čaputová pobijedila na izbori

Petar Tyran

Samo kih 65 kilometrov istočno Beča, niti ne dvi ure plovidbe Twincityli­nerom doli po Dunaju, u gla­vnom gradu Slovačke, u Po­žunu, su subotu, 30. marca  kasno po noći svečevali novu državnu predsjednicu. Liberal­na odvjetnica, advokatica Z­u­zana Čaputová pobijedila je u subotu na predsjednički iz­bori u Slovačkoj. Tim je ona prva žena na predsjedničkoj dužnosti u povijesti Slova­čke. Dokle se susjedna Poljska na sjeveru i susjedna Madjarska na jugu očito drugačije razvi­jaju u društvenopolitičkom pogledu, naime „nacionalno-samosvisno“, zastupaju tvr­du nepopustljivu liniju prem Bruxellesu i Europskoj uniji a tim i prema Beču i susjednoj Austriji. 45-ljetna Zuzana Čaputová je na valu nezadovoljstva javnosti zbog ko­rupcije odnesla pobjedu u dru­gom krugu, osvojivši 58,3 p­o­sto glasov. Ova je dakle nasuprot trendu jačanja populis­tov i antieuropskih političarov zapravo na cijelom kontinentu, krenula drugim smi­rom. Neovisni kandidat Ma­roš Šefčovič, 52-ljetni potpredsjednik Europske komisije koga podupira stranka na vlasti Smer-SD (livi populisti) dostao je 41,7 posto glasov.

U Austrijsko-hrvatskom društvu je „oganj na krovu“ i čeka rješenje!

Petar Tyran

U ljetu 2017. Austrijsko-hrvatskomu društvu u Be­ču (Ahd) uručena je pres­ti­žna, ugledna nagrada »PaN« (Partner svih narodov) austrijskoga minis­tarstva za Europu, integraciju i vanjske posle. Pre­d­sjednik društva Niki Berlako­vić naglasio je tada, da je Ahd počašćeno ovom visokom nagradom Au­strijskoga ministarstva za Eu­ropu, integraciju i vanjske p­o­sle, kom je iskazana potpora svim članom i rukovodstvu društva.