Oživiti krowodnrock s mjuziklom?

Nedilju je završilo prvo kolo s predstavami omladinskoga mjuzikla škole Krowodnrocka u Kugi, željili bi mladomu, vrlo nadarenomu sastavu još veliku turneju na najlipše pozornice naše zajednice i izvan toga.

Kuga je opet pokazala, da je krenula dobrim putem, kad je pred par ljet počela pisati vlašće mjuzikle (Vila mila, Odiseja) ili jako slobodno preuzame postojeće sadržaje i je povezuje s muzikom naše scene, točnije s krowodnrockom kot u sadašnjem kusiću.

Oživiti krowodnrock s mjuziklom?

Nedilju je završilo prvo kolo s predstavami omladinskoga mjuzikla škole Krowodnrocka u Kugi, željili bi mladomu, vrlo nadarenomu sastavu još veliku turneju na najlipše pozornice naše zajednice i izvan toga.

Kuga je opet pokazala, da je krenula dobrim putem, kad je pred par ljet počela pisati vlašće mjuzikle (Vila mila, Odiseja) ili jako slobodno preuzame postojeće sadržaje i je povezuje s muzikom naše scene, točnije s krowodnrockom kot u sadašnjem kusiću.

Kad klima redi žitak

Sad još nisu prošli spametni tri miseci, otkad sam zadnji put morala pisati o poplava i temi okoliš. Pogled u budućnost mi reče, da ću već puti morati pisati ovakove komentare. Sad je pravoda zanimljivo, da ja u svoji mladi ljeti pamtim dvi odnosno tri stoljetne poplave, sadašnje premišljavanje o tisućljetnoj poplavi mi se čini zanimljiva, ipak mislim, da će biti pametnije ovakove katastrofe nazvati desetljetnimi poplavami, to je naime razmak, koga ja u budućnosti očekujem.

Ča se triba prvo minjati? Okvir ili djelovanje?

Konačno je koč bilo jako lako napuniti tretu stran ovih novin. Takozvana stranica „manjinska politika“ je jako trpila pod ljetnom pauzom. Ali ljetna pauza pravoda nije jedini uzrok, zač je koč pusta. U manjinski posli se jednostavno prilično malo dogadja. To valja i za ovu vladinu periodu. Po povišenju subvencijov i proglašenju peljajućega medija – svakako dva značajna dostignuća – i nekoliko drugih invencijov je nastalo tiho u manjinskoj politiki. Program koalicijskoga ugovora se nije u potpunosti ispunio. Nije novoga zakona o narodni grupa, nije bilo reforma zastupničtva narodnih grup, hrvatski nije nastao službeni jezik u virtualnom činovničkom prostoru, o dvojezičnom sudstvu se uopće nije čulo diskutirati i Jeniši nisu dostali status narodne grupe. Čim lipše je bio prošli vikend, kada su se hakovci konačno spomenuli svojih agendov i priredili Dan mladine s programom punoga sadržaja. Organizatorice i organizatori su se mogli dati punim pravom hvaliti.

Učiti od malih projektov

Osmoga septembra je pred nami. Ljetos ta dan nije važan, ar je marijanski svetak, nego ar je za društva znatno pokratio ljetnu pauzu. Ta dan ljetos naime obilježava zadni dan za postavljanje molbov za subvencije iz lonca za narodne grupe.
U redakciji smo imali kratku diskusiju o tom, je li društva jur sada sto posto znaju zač kanu zaprositi pineze. Ja naime nisam čisto osvidočena (osebujno ako gledam okolo sebe i svojih zadać), je li su sve molbe zaistinu jur gotove. Niti nisam sigurno je li je jur sadržaj svih projektov sto posto jasan.

Starja generacija je važan jezični faktor

Dobrodošlo je, da se uprav po ljetni miseci, kada su roditelji pod pritiskom, da moraju devet tajedan opskrbljivati svoju dicu prez da je od početka do konca pošalju u kakove kempe s ili prez smisla, pojavljuje diskusija o podvaranju dice. Narodna stranka je naime imala ideju uključiti starestarje i im za ta posao nuditi karenciju, ku si moru diliti s roditelji. Ideja je do neke mjere kreativna. Funkcionira to pravoda samo u najmanjem dijelu obitelji, ar ovakova karencija za starestarje potribuje, da se veleobitelj razumi, da živi optimalno skupa ili barem nedaleko jedna od druge, da je generacija starihstarjih zdrava i u pravom smislu riči još „na noga“ i naravno da je ta generacija i pripravna još pred penzijom pojti (opet jednoč) u karenciju ili direktno po penziji veljek primiti vrlo izazovan 24-satni posao podvaranja.