Čelnica nove prijelazne austrijske vlade sastavljene od visokih državnih službenika-uglednih ekspertov, kancelarka Brigitte Bierlein, predstavila je u srijedu, 12. junija svoj ministarski kabinet zastupnikom Nacionalnoga vijeća austrijskoga Parlamenta. Prijelazna tehnokratska vlada kancelarke B. Bierlein službeno je stupila na dužnost 3. junija ovoga ljeta prisegom pred austrij­skim predsjednikom Alexan­derom Van der Bellenom.

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, predsjednik Republike Slovenije Borut Pahor i savezni predsjednik Republike Austrije dr. Alexander Van der Bellen tribali su održati redoviti godišnji trilateralni sastanak u utorak, 21. maja 2019. ljeta u Šibeniku. 

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir sudjelovala je na otvorenju znanstvenoga skū­pa o položaju Hrvatov u Sr­biji od razdoblja do Domovinskoga boja do danas ki su u organizaciji Zajednice pro­tiranih Hrvatov iz Srijema, Bačke i Banata održali 6. maja u Hrvatskoj matici ise­ljenika (HMI) u Zagrebu.

Iz terminskih uzrokov i zbog efekta sinergije, održala su ova hrvatska društva u Beču svoje generalno spravišće na jedan tr isti dan, srijedu 17. aprila. Hrvatsko gradiš­ćansko kulturno društvo u Beču (Hgkd) polag svojih društvenih pravil svako treto ljeto odibira sebi novo pred­sjedničtvo, a Hrvatski centar svaka dvoja ljeta. 

Austrija će produžiti kontr­o­le na granici s Madjarskom i Slovenijom barem do novem­bra, objavila je 7. aprila au­strijska agencija Apa, citira­jući pismo austrijskoga mini­stra unutarnjih poslov upu­ćeno Europskoj komisiji.

Srpska premijerka Ana Br­n­abić izjavila je 28. marca, da Vlada Srbije djela kontinuirano na unapredjenju položaja pripadnikov nacionalnih manjin ke živu u Srbiji, tr dodala da je djelo Savjeta za nacionalne manjine po­tvr­da posvećenosti ovoj temi. Brnabić, ka je po četvrti put predsjedavala sjednici Savje­ta, naglasila je da su brojne aktivnosti vlade i drugih institucijov, medijov, organi­za­cijov civilnoga društva dopri­nesle podizanju svisti gradj­a­nov o nazočnosti pripadnikov nacionalnih manjin u Srbiji i o njevi pravi, kao i boljoj primjeni antidiskriminacij­skoga zakonodavstva.

Kaotične scene su se dogadjale 13. marca u britanskom parlamentu ki je glasao protiv izlaska iz EU bez Sporazuma. Britanska pr­emijerka Theresa May je doživila još jedan poraz, zg­u­bitak ali ipak želji treće glasanje o Sporazumu. Tribao je to biti dan kada parlament preuzima kontrolu nad Bre­xitom. Ali Theresi May je uspilo da i pod kaotičnimi usl­o­vi ipak izbigne potpuni po­raz. Uzvratila je udarac i najavila još jedno glasanje o Sporazu­mu o izlasku iz Europske u­n­ije, ki je prethodnoga dana drugi put zaredom velikom većinom odbijen. Premijerka May je u svakom slučaju us­trajna, ali nje protivniki to jur dugo opisuju kao tvrdoglavost.

U subotu, 23. marca u ni­m­škom gradu Bad Homburgu dodiljene su ljetošnje nagrade »Večernjakove domovn­i­ce«. Nagrade dodiljuje sva­ko ljeto inozemna redakcija novin Večernji list pojedin­cem, društvam i dogodjajem u hrvatskom iseljeničtvu. La­ni je med dobitniki bio Hrvatski centar u Beču u kategoriji „Najuspješnije hrvat­ske udruge“ a med odlikov­a­nimi su i ljetos opet inicijative i ličnosti iz Austrije. Kao najuspješniju hrvatsku udru­gu je žiri »Večernjakove domovnice« ov put odlikovao Hrvatsku akademsku zajednicu Austrija sa sidišćem u Beču, a nagradu štiteljev ino­zemnoga izdanja dnevnika Večernjega lista je primilo Austrijsko društvo za kroatistiku u Beču. U kategoriji spektakl je nagradu žirija dobila hrvatska manekenka iz Beča, Tihana Babij.

Predstavniki hrvatske naci­onalne manjine iz Slovačke su pohodili i gradsku upravu u Zadru. U Maloj vijećnici primio ih je zamjenik grad­o­načelnika Ante Babić i čes­titao na ustrajnosti u očuva­nju jezika i običajev i po već stoljeć.

Hrvati imaju status najomr­a­ženijega naroda u Srbiji, pokazalo je istraživanje agencije Faktor plus, ke je u srijedu, 6. marca objavio list Blic, ča predsjednik Demokratskoga saveza Hrvatov u Vojvodini (Dshc), jedine po­litičke stranke vojvodjanskih Hrvatov, vidi kao posljedicu antihrvatskih stajališćev velikoga broja predstavnikov vlasti u Srbiji.
SUBOTICA — „Na vrhu lje­stvice najomraženijih narodov kod Srbov su Hrvati. Čak 45 posto ispitanikov izjasnilo se je negativno kada su u pitanju gradjani zemlje s kom graniči­mo. Odmah za Hrvatskom, na listi narodov ke negativno ocjenjujemo su Albanci“, navodi se u tekstu kim se obja­š­njavaju rezultati istraživanja.